Glutation (GSH), jedan je od najvažnijih i najjačih antioksidansa koji prirodno proizvode naša jetra i središnji živčani sustav, a nalazi se u svakoj stanici u našem tijelu. Sastavljen je od tri vrste molekula: glutamina, glicina i cisteina.

Zahvaljujući potencijalu da pomogne u metaboliziranju toksina, neutralizaciji slobodnih radikala te podržavanju imunološke funkcije, provodi se sve više ispitivanja kako bi se dokučilo točno kakvu i koliku korist oboljeli od najrazličitijih bolesti mogu imati od ovog antioksidansa - i može li njihovim organizmima, suprotno, prouzročiti i štetu?

Naime, manjak glutationa u organizmu povezuje se s nizom neurodegenerativnih stanja kao što su Parkinsonova bolest i multipla skleroza, kao i s cističnom fibrozom, ali i s procesima starenja. Međutim, još uvijek ne postoji dovoljno znanstvenih dokaza koji bi poduprli njegovu upotrebu u prevenciji ili upravljanju bilo kojim zdravstvenim stanjem.

Što točno radi glutation?

Glutation je uključen u brojne vitalne procese u tijelu, uključujući:

• Štiti DNK od oštećenja

• Podržava imunološku funkciju

• Neutralizira slobodne radikale

• Podržava rad pojedinih enzima

• Regenerira vitamine C i E

• Inducira apoptozu, odnosno "programiranu" staničnu smrt 

• Podržava rad mitohondrija

Cistična fibroza

Studije su pokazale da inhalacijski ili oralni glutation može pomoći u poboljšanju funkcije pluća i stanja uhranjenosti kod osoba s cističnom fibrozom.

Nuspojave kemoterapije

Sustavni pregled procijenio je studije koje su proučavale učinke antioksidansa na toksičnost povezanu s kemoterapijom. Jedanaest analiziranih studija uključivalo je suplementaciju glutationom.

Intravenozna primjena glutationa može se koristiti zajedno s kemoterapijom kako bi se smanjili toksični učinci kemoterapije i tako pacijentima omogućilo da izdrže ciklus liječenja, međutim, potrebno je provesti dodatna istraživanja na tu temu.

Parkinsonova bolest

Prema rezultatima jedne studije, intravenozni glutation (600 miligrama dvaput dnevno tijekom 30 dana) značajno je poboljšao simptome povezane s prethodno neliječenom Parkinsonovom bolešću. Međutim, studija je bila mala, sastojala se od samo devet pacijenata.

Smanjenje oštećenja stanica kod bolesti jetre

Hepatitis, zlouporaba alkohola i masna bolest jetre oštećuju stanice jetre, a studija iz 2023. sugerira da bi glutation, zahvaljujući njegovim antioksidativnim svojstvima i detoksikacijskom potencijalu, mogao pomoći u liječenju nealkoholne bolesti masne jetre.

Istraživači napominju da su potrebne veće studije kako bi se potvrdio ovaj učinak.

Inzulinska rezistencija

Mala studija iz 2018. pokazuje da osobe s inzulinskom rezistencijom imaju nižu razinu glutationa, osobito ako su doživjele komplikacije, poput neuropatije ili retinopatije. Studija iz 2024. sugerira da bi povećanje razine glutationa moglo pomoći u prevenciji ili upravljanju dijabetesom tipa 2.

Ulcerozni kolitis

Kao i druge upalne bolesti, ulcerozni kolitis je povezan s oksidativnim oštećenjima i stresom. Studija iz 2020. godine istraživala je ulogu glutationa u upalnim bolestima crijeva (IBD), među koje se ubrajaju i ulcerozni kolitis i Crohnova bolest. 

Istraživači su otkrili da su razine glutationa kod osoba koje boluju od ulceroznog kolitisa niže u upaljenim dijelovima debelog crijeva u usporedbi sa zdravim crijevima zdravih osoba. Ovo sugerira da bi glutation mogao igrati ulogu u bolesti i da bi njegova smanjena aktivnost mogla biti povezana s upalom kod IBD-a.

Deficit glutationa

Budući da se proizvodi iz drugih aminokiselina u tijelu, glutation se ne smatra esencijalnim nutrijentom, a do smanjenih razina ovog moćnog antioksidansa u tijelu može doći zbog loše prehrane, toksina iz okoliša, stresa i starenja (razina glutationa u tijelu se s godinama smanjuje). 

Niske razine glutationa povezuju se s povećanim rizikom od raka, dijabetesa, hepatitisa i Parkinsonove bolesti. Međutim, to ne znači nužno da će suplementacija glutationom smanjiti taj rizik. Naime, kako se razina glutationa u organizmu obično ne mjeri, ne znamo mnogo o tome što se događa osobama koje imaju niske razine glutationa. 

Koje su nuspojave uzimanja glutationa?

Zbog manjka istraživanja, ne znamo mnogo ni o nuspojavama korištenja glutationa kao dodatka prehrani. 

Nisu zabilježene nuspojave kod visokog unosa glutationa samo prehranom, međutim, postoji određena zabrinutost da suplementacija glutationa može uzrokovati grčeve i nadutost ili alergijske reakcije poput osipa. 

Također, zabilježeni su slučajevi osoba s blagom astmom kod kojih je inhalirani glutation izazvao probleme s disanjem. Dugotrajna uporaba dodataka glutationa može smanjiti razinu cinka.

Iako isto vrijedi za bilo koji dodatak prehrani, posebno je važno da se prije uzimanja glutationa kao dodatka prehrani savjetujete s liječnikom, posebno ako imate neko zdravstveno stanje koje je potrebno liječiti. Glutation u obliku dodatka prehrani se općenito smatra sigurnim, no s obzirom na nedostatak informacija o ovom moćnom antioksidansu, treba ga uzimati s maksimalnim oprezom. Iz istog razloga, ne preporučuje se trudnicama ni dojiljama. 

Doziranje glutationa

Pri istraživanju njegovog učinka kod različitih medicinskih stanja korištene su različite doze, no još uvijek ne postoji dovoljno znanstvenih dokaza za određivanje ispravne doze glutationa. Koliko će vam glutationa biti potrebno može ovisiti o nizu čimbenika kao što su dob, spol i povijest bolesti. 

U raznim studijama, administrirane doze glutationa kretale su se od 250 do 1000 miligrama dnevno. Jedno je istraživanje pokazalo da je za povećanje razine glutationa potrebno najmanje 500 miligrama dnevno tijekom najmanje dva tjedna.

Isto tako, s obzirom na manjak istraživanja, ne znamo ni može li doći do predoziranja glutationom, odnosno, može li u određenim dozama glutation postati toksičan, kao niti kako glutation interagira s drugim lijekovima.

Izvori glutationa u hrani

Glutation nalazimo i u određenim namirnicama, poput voća i povrća. Studija objavljena u časopisu Nutrition and Cancer otkrila je da mliječni proizvodi, žitarice i kruh općenito imaju niske količine glutationa, dok voće i povrće imaju umjerene do visoke količine glutationa. Svježe pripremljeno meso ima relativno visok sadržaj glutationa.

Dobri izvori glutationa u hrani uključuju:

• Brokula

• Karfiol

• Kupus

• Prokulice

• Brokula

• Luk i češnjak

• Šparoge

• Krumpir

• Paprike

• Mrkva

• Avokado

• Tikve

• Špinat

• Dinja