29.07.2025 Zdravi savjeti , Zdravstvena pismenost
Komarci, ose, pauci i škorpioni tek su neki od insekata s kojima na području Hrvatske možete ući u "okršaj", no većina ih ne napada ljude neprovocirano, ako se ne osjete ugroženima. Srećom, većina ugriza ili uboda ne izaziva ništa više od blage nelagode, međutim, neki mogu biti i smrtonosni, posebno u slučaju teških alergija na otrov. Također, važno je imati na umu da do teške alergijske reakcije može doći nakon ugriza ili uboda bilo kojeg insekta, ne samo onih "opasnih".
Izgled, ali i popratni simptomi ugriza i uboda razlikuju se ovisno o vrsti insekta, no postoje neke zajedničke karakteristike po kojima ih je moguće prepoznati. Neki od najčešćih simptoma su oteklina na mjestu uboda ili ugriza te crvenilo, a čiji intenzitet ovisi o vrsti insekta i individualnoj reakciji.
Također, vrlo je česta i prolazna bol, osjećaj žarenja ili pečenja, kao i svrbež, a osobito kod uboda komaraca, buha ili grinja.
Za ugriz buha ili ubod stjenica karakterističan je mjehurić ili sitna rana, a moguća je i pojava mrlja na koži te grupiranih uboda ili ugriza.
U slučaju alergijske reakcije oticanje može zahvatiti veće područje, javlja se jače crvenilo, a moguće su i sistemske tegobe.
Osim onih najpoznatijih kao što su ose, pčele, stršljeni, pauci i škorpioni, još je nekoliko vrsta insekata koji žive na području Hrvatske, a koji ljudima mogu izazvati zdravstvene poteškoće ljudima, međutim, vrlo su rijetki po život opasni.
Prilikom uboda komarci (odnosno komarice, jer jedino one ubadaju) ispuštaju slinu koja sadrži bjelančevine koje naše tijelo prepoznaje kao strane, a imunološki sustav reagira te uzrokuje lokalnu alergijsku reakciju koja uzrokuje otok, crvenilo i svrbež.
Od svih vrsta koje žive u Hrvatskoj, najznačajnije su Culex pipiens complex - komarci prijenosnici virusa Zapadnog Nila i Usutu virusa, i Aedes albopictus, poznatiji kao azijski tigrasti komarac, koji prenosi viruse dengue, Chikungunye i Zike.
Naravno, nisu svi, pa čak niti većina tigrastih komaraca zaraženi nekim od ovih opasnih virusa, međutim, njihov ubod može izazvati izraženiju oteklinu i jači svrbež, ali obično simptomi te površne reakcije nestaju kroz nekoliko dana.
Većina vrsta osa su predatori i hrane se drugim insektima, s iznimkom osa samotarki, cvjetnih osa ili osa zemljarica koje se hrane cvjetnim nektarom ili medom, odnosno ugljikohidratima.
Ose u pravilu ne napadaju neprovocirano, nego samo kada se osjećaju ugroženo ili kada brane svoje gnijezdo. Za razliku od njih, stršljeni, koji su također vrsta osa, napadaju iz čista mira. Oni mogu biti izuzetno opasni i agresivni, a njihov je otrov za ljude prilično otrovan.
Ubod stršljena i ose uzrokuje slične simptome, pri čemu reakcija na ubod stršljena može biti drastično veća, a samim time i opasnija. Reakcija na ubod - crvenilo, oticanje i bol - javlja se instantno i traje do tjedan dana, međutim, može doći i do zakašnjele reakcije te se neki simptomi mogu javite i satima, pa čak i danima kasnije. Ubod nekad može imati i bijelo središte na mjestu ulaska žalca.
Koliko je opasan ubod stršljena?
Za većinu ljudi, ubod stršljena znači bol, oteklinu i svrbež, ali nije životno opasan. Međutim, kod alergičnih, osoba s više uboda ili onih ubodenih u predjelu glave i vrata, ubod može biti vrlo opasan pa čak i smrtonosan - zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
I ubodi osa i stršljena kod nekih ljudi mogu izazvati jake alergijske reakcije i u tim je slučajevima potrebno promptno reagirati i potražiti pomoć liječnika. Ako primijetiti neke od ovih simptoma, odmah potražite medicinsku pomoć:
Intenzivno crvenilo i otok koji se šire
Problemi s disanjem
Vrtoglavica ili nesvjestica
Ubrzan rad srca
Kao i kada je u pitanju ubod ili ugriz bilo kojeg drugog insekta, ključno je ne početi paničariti. U većini slučajeva, reakcija se povlači već nakon 48 sati, a postoje neki koraci koje je moguće poduzeti da bi se olakšala bol i oteklina.
Ako je ostao žalac, pažljivo ga odstranite ravnim struganjem uz pomoć kartice ili nokta, ne stišćite mjesto uboda pincetom.
Držite hladne obloge na mjestu uboda.
Da biste smanjili otok, podignite mjesto uboda.
Mjesto uboda namažite antihistaminikom u obliku kreme ili gela.
Pokušajte se suzdržati od češanja.
Reakcija na ubod pčele vrlo je sličan onom ose ili stršljena. Pritom pčela, za razliku od ose koja ima ravni žalac i može upiknuti više puta, ima nazubljeni žalac koji ostaje u koži nakon uboda, a pčela umire.
Ose su u prirodi vrlo mirne i izuzetno rijetko ubadaju bez izravnog povoda kao što je motanje oko košnice, slučajan dodir ili mahanje rukama u njihovoj neposrednoj blizini.
Važno je napomenuti da pčela, ako procijeni da je u pitanju veća opasnost, prilikom uboda izlučuje alarmni feromon kojim poziva ostale pčele u napad pa je moguća je pojava kolektivnog napada.
Ovi kukci iz porodice pčela su mirni i napadaju samo u samoobrani ili ako im je košnica ugrožena. Ubod uglavnom uzrokuje samo lokalnu reakciju - crvenilo, oteklinu i svrbež koji obično nestanu za nekoliko dana.
Opasni su ubodi u usta, grlo, glavu ili jako prokrvljena područja te kod osoba alergičnih na ubode, kada mogu nastupiti zahtjevnije reakcije ili čak anafilaksija, no u rijetkim slučajevima.
Većina ugriza krpelja nije opasna, a zbog toga što imaju anestetik u slini, sam ugriz obično ne boli i može izazvati lokalno crvenilo, oteklinu ili blagi svrbež.
Opasnost dolazi od bolesti koje krpelji mogu prenijeti, međutim, zaraza je moguća samo ako je krpelj nositelj uzročnika bolesti. Rizik od prijenosa bolesti na čovjeka varira po regijama i ovisi o vrsti krpelja te duljini tijekom koje je bio pričvršćen na kožu.
Ovo su neke od najčešćih bolesti koje krpelji u Hrvatskoj prenose:
Lajmska borelioza ili lajmska bolest, prenose je krpelji diljem Hrvatske
Krpeljni meningoencefalitis, glavna područja rizika su područje između Save i Drave, Gorski kotar, Medvednica
Tularemija, vrlo je rijetka i javlja se lokalizirano
Mediteranska pjegava groznica, Primorje
Erlihioza, babezioza, rikecioze i Q-groznica javljaju se rijetko i lokalizirano
Što učiniti ako me ugrize krpelj?
U slučaju da ste uočili krpelja na koži, važno je ukloniti ga što prije jer rizik od infekcije raste što je kukac duže pričvršćen za kožu, a i lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon ugriza. Evo što učiniti da biste se zaštitili.
Ugriz pauka u većini slučajeva nije opasan i izaziva blage simptome u vidu otekline, crvenila i boli koji obično prolaze u roku par dana. Ugriz pauka moguće je prepoznati po tome što su u pitanju dvije male, gotovo pa neprimjetne rupice od očnjaka pauka. Mjesto uboda tretira se isto kao i kada je u pitanju napad bilo kojeg drugog insekta - hladnim oblozima i antihistaminikom u formi gela ili kreme.
Iako je većina pauka u Hrvatskoj potpuno bezopasna, postoje dvije vrste koje mogu izazvati jake reakcije, a u nekim slučajevima i smrt. Riječ je o crnoj udovici i smeđem samotnjaku, a njihovi ugrizi mogu uzrokovati brzu, jaku bol, širenje crvenila, pojavu mjehura pa čak i plavičaste ili crne promjene na koži (nekroza).
Dok smeđi samotnjak u Hrvatskoj živi uglavnom na području Primorja, crne udovice ima u Istri, Primorju, Dalmacije i na otocima, no sve češće ulazi i u urbana područja u potrazi sa zaštitom od vremenskih (ne)prilika kao što su obilne kiše i hladnoća.
Ako vas je ugrizla crna udovica, potrebno je potražiti medicinsku pomoć, bez odlaganja - javite se u najbližu zdravstvenu ustanovu ili pozovite hitnu pomoć što je prije moguće. Stanje s eu bolnici zbrinjava simptomatski, a po procjeni liječnika, daje se i protuotrov. Smrtnost je vrlo niska, ali najveći rizik postoji za djecu, starije i osobe oslabljenog imuniteta
Ako je moguće, uhvatite ili fotografirajte pauka za identifikaciju.
Ne pokušavajte isisavati ili isjeći ranu, niti primjenjivati kućne pripravke osim hladnog obloga.
Kod pojave simptoma kao što je otežano disanje, grčevi u mišićima, jaka bol, znojenje, povraćanje, slabost ili alteracija svijesti potrebna je hitna medicinska intervencija.
Iako su na vrlo lošem glasu, među ostalim i zbog svog prijetećeg izgleda, većina škorpiona u Hrvatskoj nije po život opasna, ali ugriz može biti bolan.
Postupci prve pomoći slični su i kod svih ostalih ugriza ili uboda: čišćenje rane, hladni oblog, imobilizacija dijela tijela i nadzor simptoma.
U slučaju jače boli, oticanja, sistemskih simptoma ili ako su u pitanju djeca, potrebno je odmah se javiti liječniku.
U pitanju je velika stonoga, izrazito grabežljiva vrsta, poznata po brzini i agresivnosti čiji ubod može biti dosta bolan, a prate ga crvenilo i otok. Nije smrtonosna, ali može izazvati i teže simptome kao što su:
lokalnu upala i otok,
visoka temperatura,
povraćanje,
opća slabost.
U slučaju pojave navedenih simptoma, potrebno je potražiti liječničku pomoć. Opasna striga živi pod kamenjem i lišćem pa je potrebno obratiti pažnju kuda koračate kada boravite u prirodi.
Nekad lokalizirani u Južnoj Americi, crveni vatreni mravi, jedna od najinvazivnijih vrsta na svijetu, prije nekoliko su se godina prvi put pojavili i u Europi.
Ugriz obično izaziva bol i peckanje, kasnije se može razviti i svrbež, a ponekad se razvije i mala pustula (gnojni mjehurić). Većina reakcija na ubod vatrenog mrava traje oko tjedan dana i ne zahtijeva liječenje.
Ako primijetite bilo koji od sljedećih simptoma koji signaliziraju težu alergijsku reakciju, potražite liječničku pomoć.
Simptomi nalik gripi (zimica, groznica, bolovi)
Jako crvenilo ili crvene pruge na koži
Bol i svrbež koji se pogoršavaju.
Ostali članci