S obzirom na velike količine padalina tijekom proljeća, a sada i porasta temperatura u svim dijelovima države, stvorili su se idealni uvjeti za aktivnost jednog od najomraženijih vjesnika proljeća - krpelja.

Ovi sitni kukci iz porodice paučnjaka žive na travnatim površinama, u niskom raslinju i šikarama do visine jednog metra, listovima i granama grmova. Najbrojniji su upravo u proljeće i rano ljeto, a ovisno o klimatskim uvjetima, i u ranu jesen, doba godine koje se poklapa s čestim boravkom u prirodi, sezonom planinarenja i igre u travi. 

5 savjeta za sprječavanje ugriza krpelja 

S obzirom na to da krpelji prenose niz zaraznih bolesti, prevencija ugriza je ključna za očuvanje zdravlja. 

• Kada boravite u prirodi, a ako to vremenske prilike dozvoljavaju, nosite majice dugih rukava i duge nogavice, a čarape prevucite preko ruba hlača - tako ćete krpelju otežati da dođe u kontakt s kožom. Također, birajte svjetliju odjeću na kojoj ćete lakše uočiti krpelja.

• Zaobiđite područja za koja znate da su nastanjena zaraženim krpeljima i izbjegavajte provlačenje kroz grmlje i šikaru, ležanje u travi, kao i odlaganje odjevnih predmeta na tlo.

• Ako planirate duži boravak u prirodi, obavezno nanesite repelent, odnosno sredstvo za odbijanje krpelja i drugih kukaca.

• Po povratku kući, skinite svu odjeću sa sebe, pregledajte čitavo tijelo s naglaskom na pregibe zglobova i druga mjesta gdje je koža najtanja poput dojki, zatiljka i vrata. Krpelji obično nekoliko sati šeću po našem tijelu prije nego pronađu idealnu lokaciju za ugriz.

• Nakon boravka u prirodi, obavezno se otuširajte - tako ćete sa sebe isprati krpelja koji potencijalno šeće po vašoj koži.

Što ako me ugrize krpelj?

U slučaju da ste uočili krpelja na koži, važno je ukloniti ga što prije jer rizik od infekcije raste što je kukac duže pričvršćen za kožu, a i lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon ugriza. 

Važno je naglasiti da ugriz krpelja ne znači nužno i zarazu jer je zaista mali broj krpelja prenosi neku od zaraznih bolesti. Liječničku pomoć je potrebno potražiti tek ako se na mjestu ugriza pojavi crvenilo ili neki drugi znak bolesti koji se uglavnom javlja nekoliko dana do tjedana nakon ugriza. 

Koje bolesti krpelji prenose?

Krpelji prenose niz zaraznih bolesti, kojima se najčešće zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, i potom, ako dođe do ugriza, zarazu prenose na čovjeka.

Razlikujemo nekoliko vrsta krpelja koji žive u različitim staništima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji šumski krpelj koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi, uzročnika Lajmske bolesti (borelioze), virus krpeljnog meningoencefalitisa i druge. S druge strane, u priobalju se najčešće susreće za ljude rizičniji pseći krpelj koji prenosi rikecije, bakterije koje uzrokuju Mediteransku pjegavu groznicu. 

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza i erlihioza. Koju zaraznu bolest krpelj potencijalno prenosi, ovisi o njegovom staništu. 

Simptomi krpeljnog meningoencefalitisa

Krpeljni meningoencefalitis raširen je uglavnom u okolici Zagreba, Varaždina, Koprivnice, Bjelovara i Vinkovaca, te u Gorskom Kotaru. U Hrvatskoj se godišnje prijavi oko 25 slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa i to najviše u Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županija. Zagrepčani se potencijalno mogu zaraziti na Medvednici, no vjerojatnost za to je vrlo niska. 

Prvi simptomi bolesti javljaju se tek osam do 14 dana nakon ugriza, a radi se o simptomima karakterističnima za gripu: glavobolji, povišenoj tjelesnoj temperaturi, kostobolji, a povremeno i povraćanju i mučnini. Nakon četiri od pet dana ti simptomi nestaju i slijedi zatišje koje traje oko tjedan dana. Tada se simptomi vraćaju i nastupa druga faza bolesti: temperatura je jako povišena, koči se vrat, oboljeli obično povraćaju, javlja se vrtoglavica i bolovi u mišićima.

Krpeljni meningoencefalitis je potencijalno izuzetno opasan pa čak i smrtan, a liječenje se obavezno odvija pod liječničkim nadzorom, u bolnici. 

Simptomi lajmske bolesti

S obzirom na to da je, da bi došlo do zaraze, potrebno da krpelj 36 do 48 sati siše krv domaćina, rano uklanjanje krpelja s kože ključno je za prevenciju razvoja bolesti.

Prvi simptomi se javljaju tri do 30 dana nakon uboda i to u obliku crvene fleke koja se u idućih nekoliko tjedana širi, a u sredini često blijedi. Čak i prije nego li se pojavi crvenilo, mogu se javiti simptomi nalik gripi, kao što su vrućica, glavobolja, bol u mišićima i povraćanje, kočenje vrata, otok limfnih čvorova i povećanje slezene. 

Druga faza bolesti nastupa nekoliko tjedana pa čak i mjeseci nakon prve, a mogu se javiti simptomi meningitisa i paralize mišića lica, te bolest srčanog mišića ili aritmije, no to je prilično rijetko. Mnogo je češća pojava artritisa, boli i otoka velikih zglobova poput koljena, a koji se javlja nekoliko tjedana ili mjeseci nakon početka bolesti. 

Lajmska se bolest liječi antibioticima, a liječenje je najuspješnije kada se započne u prvoj fazi bolesti. 

Kako ukloniti krpelja s kože?

Ugriz krpelja nije neuobičajena pojava i nije potrebno odmah potražiti pomoć liječnika, ali je važno krpelja ispravno ukloniti s kože.

• Krpelja ne dirajte golim rukama.

• Pincetom čvrsto uhvatite krpelja i to što bliže mjestu ugriza, i okrećite pincetu suprotno od kazaljke na satu.

• Ako je dio krpelja ostao u koži, pokušajte i njega izvući pincetom ili iglom. Ako ne uspijete, nije ništa strašno, vaše tijelo će ga, kao i svako drugo strano tijelo, s vremenom odbaciti.

• Ne premazujte krpelja uljem, mašću, alkoholom ili drugim preparatima jer će to izazvati povraćanje kod krpelja i povećati rizik od prijenosa zaraze (ako je u pitanju zaraženi krpelj).

• Mjesto uboda nakon ekstrakcije krpelja premažite sredstvom za dezinfekciju ili medicinskim alkoholom.

• Liječniku se ne trebate javljati osim ako se u periodu od četiri tjedna od ugriza ne pojavi crveni osip prstenastog oblika na mjestu ugriza, i/ili povišena temperatura i zimica. Ovi simptomi najvjerojatnije upućuju na bakterijsku infekciju koja se uspješno liječi antibioticima. 

Mogu li se cijepiti protiv ugriza krpelja?

Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa. Cijepljenje se odvija u tri faze, trima dozama i tako se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine potrebno je docjepljivanje. 

Cijepljenje se, međutim, preporučuje samo osobama koje spadaju u rizične skupine, češće su izložene ubodima krpelja i to na područjima gdje tradicionalno obitavaju zaraženi krpelji. To su, primjerice, šumari, šumski radnici, lovci i planinari, ali i rekreativci i turisti koji često borave u endemskim krajevima.