Parkinsonova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji se razvija kada moždane stanice koje proizvode dopamin, neurotransmiter među ostalim odgovoran i za kretanje, prestanu vršiti svoju funkciju ili odumru. Tada se javljaju simptomi kao što su usporeno kretanje, ukočenost mišića, tremori i problemi s ravnotežom. 

Rizik od razvoja Parkinsonove bolesti prirodno raste s godinama, a prosječna dob u bolest obično nastupa je 60 godina. Nešto je češći kod muškaraca nego kod žena, a procjenjuje se da pogađa otprilike 1% svih osoba starijih od 60 godina. Iako lijek za Parkinsonovu bolest još ne postoji, niz je lijekova i operativnih zahvata koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma.

Kako Parkinsonova bolest utječe na organizam?

Parkinsonova bolest uzrokuje propadanje specifičnog dijela mozga, bazalnih ganglija. Kako ono propada, osoba gubi sposobnosti koje su ta područja nekad kontrolirala, kao što je sposobnost kontrole pokreta, proceduralno učenje ili rutinska ponašanja. Iako je još mnogo nepoznanica vezano uz Parkinsonovu bolest, ono što je sigurno jest da uzrokuje velike promjene u kemiji mozga. 

U normalnim okolnostima, mozak koristi kemikalije koje nazivamo neurotransmiteri da bi kontrolirao način na koji moždane stanice, neuroni, komuniciraju jedni s drugima. Kod osoba s Parkinsonovom bolesti dolazi do deficita dopamina, jednog od najvažnijih neurotransmitera. Kada mozak pošalje signal mišiću da se pomakne, aktivira stranice koje koriste dopamin kako bi "rafinirao" pokret. Upravo zato nedostatak dopamina uzrokuje tremore i usporene pokrete, simptome Parkinsonove bolesti. 

Kako bolest napreduje, simptomi se pogoršavaju. Kasniji stadiji bolesti često utječu na funkcioniranje mozga, uzrokujući simptome slične demenciji, ali i depresiju.

Simptomi Parkinsonove bolesti

Najpoznatiji znakovi Parkinsonove bolesti uključuju gubitak kontrole mišića, ali i niz motoričkih i nemotoričkih simptoma.

Motorički simptomi

Do njih dolazi jer mozak ne može slati upute mišićima na način na koji bi to trebao. 

• Usporeni pokreti ili bradikinezija je glavni simptoma Parkinsonove bolesti. Pacijenti ju upisuju kao slabost mišića, međutim, ne radi se o gubitku snage već o gubitku kontrole nad mišićima. 

• Tremori u rukama, stopalima ili vilici su ritmična trešnja mišića i kada se oni ne koriste, a pogađaju oko 80% oboljelih od Parkinsonove bolesti.

• Ukočenost ekstremiteta ili donjeg dijela tijela, poznat i kao rigor, otežava ustajanje iz sjedećeg položaja

• Nestabilnost u hodu, poteškoće održavanja ravnoteže i koordinacije pokreta

• Treptanje češće nego što je to potrebno, što je posljedica smanjene kontrole nad mišićima lica

• Poteškoće u gutanju i slinjenje

Ne-motorički simptomi

Parkinsonova bolest uzrokuje i neke simptome koji nisu povezani s kontrolom mišića. Sve je više dokaza da se ovakvi simptomi mogu pojaviti u najranijim fazama bolesti i biti znakovi upozorenja koji počinju godinama ili desetljećima prije pojave prvih motoričkih simptoma. 

• Simptomi autonomnog živčanog sustava koji uključuju ortostatsku hipotenziju (nizak krvni tlak pri ustajanju), zatvor i gastrointestinalni problemi, urinarna inkontinencija i seksualna disfunkcija

• Depresija

• Gubitak mirisa

• Problemi sa spavanjem 

• Problemi s koncentracijom i razmišljanjem

Faze razvoja Parkinsonove bolesti

Prije negoli Parkinsonova bolest napravi stvarno, veliku štetu, mogu proći godine. Kako bi klasificirali stadije bolesti, Margaret Hoehn i Melvin Yahr su još 1967. predstavili Hoehn Yahr skalu koja se danas, doduše, sve rjeđe koristi jer se pristup liječenju promijenio - umjesto da se bolesnici grupiraju u skupine, pristup liječenju je individualan i tretira one simptome koje su kod pojedinca najizraženiji. Ipak, skala daje dobar grubi uvid u to u kojoj se fazi bolesti pojedini pacijent nalazi.

Faza 1 

Simptomi koji se u prvoj fazi bolesti javljaju još uvijek nisu motoričke prirode nego su povezani s mentalnim zdravljem i kognitivnim sposobnostima, a uključuju demenciju, depresiju, tjeskobu. Također, mogu se javiti i simptomi poput zatvora, inkontinencije, umora, boli. U prvoj fazi, bolest je obično asimetrična na jednom udu, najčešće na ruci.

Faza 2

Simptomi poput tremora i ukočenosti počinju se pogoršavati i utjecati na svakodnevni život, a boelest se širi i na drugu stranu tijela. U ovoj fazi može doći do poteškoća u hodu ili posturi.

Faza 3

Pokreti se usporavaju, a sposobnost održavanja ravnoteže pogoršava. Simptomi mogu otežati svakodnevne zadatke kao što su oblačenje ili kuhanje. 

Faza 4

Simptomi postaju ozbiljni i znatno otežavaju svakodnevni život. U ovoj fazi bolesti, pacijenti više nisu u stanju živjeti sami.

Faza 5

Pacijent više ne može stajati niti hodati. Osobe u ovoj fazi bolesti su obično prikovane za kolica ili krevet i trebaju konstantnu njegu.

Što uzrokuje Parkinsonovu bolest?

Iako postoji nekoliko priznatih čimbenika rizika za Parkinsonovu bolest, kao što je izloženost pesticidima, za sada su jedini potvrđeni uzroci Parkinsonove bolesti genetski. Kada Parkinsonova bolest nije genetska, stručnjaci je klasificiraju kao "idiopatsku", a to pojednostavljeno znači da ne znajukoji su točno uzroci. Otprilike 10% slučajeva ima genetski uzrok, a 90% je idiopatsko.

Kako se liječi Parkinsonova bolest?

S obzirom na to da ne znamo što ju uzrokuje, ne znamo niti kako liječiti Parkinsonovu bolest. Iako još uvijek nije izlječiva, postoji niz načina i lijekova koji mogu olakšati simptome. 

Također, postoje i operativne metode za tretiranje Parkinsonove bolesti, kao što je ugradnja uređaja koji se kolokvijalno naziva "pacemaker za mozak" kod kojeg su elektrode postavljene u precizna ciljna mjesta u mozgu i spojene s pulsnim generatorom u prsištu koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju. Ovu metodu nazivamo dubinska mozgovna simulacija. 

Postoje i neke eksperimentalne metode liječenja, kao što su presađivanje matičnih stanica, tretmani za obnovu neurona te genske terapije. Iako još uvijek nisu široko dostupne, ove terapijske opcije omogućuju optimističan pogled u budućnost. 

Što mogu očekivati ako bolujem od Parkinsonove bolesti?

Iako nije smrtonosna, simptomi i efekti bolesti na organizam često doprinose preuranjenoj smrti. Očekivani životni vijek osobe koja boluje od Parkinsonove bolesti 1967. godine bio je nešto ispod deset godina. Do danas je on porastao na više od 14 i pol godina. S obzirom na to da obično se dijagnosticira nakon 60. godine života, Parkinsonova bolest ne bi trebala imati prevelik utjecaj na očekivanu životnu dob.