12.04.2023 Neurološke bolesti
Također, danas znamo da demencija nije normalan dio starenja, već simptom bolesti, kao i da postoje određeni koraci koje možemo poduzeti da bismo spriječili njezin razvoj.
U ovom članku doznajte:
Demencija je gubitak kognitivnih sposobnosti - razmišljanja, pamćenja i donošenja zaključaka - do te mjere da ometa svakodnevni život i aktivnosti osobe. Neki ljudi s demencijom ne mogu kontrolirati svoje emocije i njihove se osobnosti mogu promijeniti.
Demencija varira u težini od najblažeg stadija, kada tek počinje utjecati na kognitivne funkcije, do najtežeg stadija, kada osoba mora u potpunosti ovisiti o drugima i za najosnovnije aktivnosti svakodnevnog života kao što je hranjenje.
Sve do 20. stoljeća demencija je bila relativno rijetka pojava - s obzirom na to da su ljudi u predindustrijskom društvu rijetko kad doživljavali duboku starost - a tek je sedamdesetih godina ovog stoljeća opisana kao pojava kakvu je poznajemo danas.
Prema nekim izvorima, do danas je opisano više od 100 vrsta demencije, drugi ističu da je tipova više od 200, dok treći smatraju da je oblika i podtipova demencije čak 400. Ovo su samo neki od njih:
Alzheimerova bolest
Iako se oko broja vrsta ne mogu usuglasiti, ono u čemu se svi stručnjaci slažu jest da je najčešći oblik demencije Alzheimerova bolest. Čak 60 do 80% ljudi s demencijom zapravo boluje od Alzheimerove bolesti.
Simptomi bolesti su u početku su blagi i pogoršavaju se s godinama, a uključuju:
Zbunjenost po pitanju dana ili godine te mjesta na kojem se nalazite
Problemi s govorom ili pisanjem
Gubljenje stvari
Promjene raspoloženja i osobnosti
Loše procjenjivanje situacije u kojoj se nalazite
Vaskularna demencija
Vaskularna demencija razlikuje se od demencije u Alzheimerovoj bolesti po početku, kliničkim značajkama i daljnjem tijeku. Preduvjet za razvoj ovakve demencije je teži moždani udar ili više manjih, “tihih” moždanih udara koji mogu proći neprimijećeno.
Simptomi ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen moždanim udarom, a vaskularna demencija češće počinje s lošom prosudbom ili problemima u planiranju, organiziranju i donošenju odluka.
Ostali simptomi mogu uključivati:
Problemi s pamćenjem koji ometaju svakodnevni život
Problemi s govorom ili razumijevanjem govora
Problemi s prepoznavanjem prizora i zvukova koji su nekad bili poznati
Zbunjenost i uznemirenost
Promjene u osobnosti i raspoloženju
Problemi s hodanjem i česti padovi
Demencija Lewyevih tjelešaca
Lewyjeva tjelešca su mikroskopske naslage proteina koje se stvaraju u mozgu nekih ljudi. Kod osoba koje su razvile Lewyjevu demenciju, stvorile su se naslage u dijelu mozga koji nazivamo korteks.
Simptomi uključuju:
Problemi s jasnim razmišljanjem, donošenjem odluka ili držanjem koncentracije
Problemi s pamćenjem
Vizualne halucinacije
Neuobičajena pospanost tijekom dana
Problemi s kretanjem, uključujući drhtanje, usporenost i probleme s hodanjem
Miješana demencija
Kombinacija dva tipa demencije, najčešće Alzheimerove bolesti u vaskularne demencije.
Frontotemporalna demencija
Skupina demencija koje nastaju kao posljedica nasljednih ili spontanih poremećaja koji uzrokuju degeneraciju frontalnog i temporalnog režnja mozga.
Simptomi uključuju:
Promjene osobnosti i ponašanja
Iznenadni nedostatak inhibicija u privatnim i društvenim situacijama
Problemi s pronalaženjem pravih riječi za stvari tijekom govora
Problemi s kretanjem poput drhtavice, problema s ravnotežom i grčenja mišića
Rano otkrivanje simptoma važno je jer se neki uzroci mogu uspješno liječiti, no u mnogim je slučajevima uzrok demencije nepoznat i ne može se učinkovito tretirati. Ipak, dobivanje rane dijagnoze može pomoći u upravljanju stanjem i planiranju. U ranim fazama demencije, ljudi mogu nastaviti sa svojim svakodnevnim aktivnostima, no kako bolest napreduje, i oboljeli i njihovi bližnji će morati usvojiti nove obrasce ponašanja kako bi se lakše prilagodili novonastaloj situaciji.
Dok se zaboravljivost i problemi s razmišljanjem najčešće javljaju kod osoba starijih od 60 godina, istraživanja otkrivaju da bolest počinje stvarati promjene u mozgu mnogo, mnogo ranije.
Studija objavljena 2017. u časopisu JAMA Neurology istražila je odnos između pušenja, dijabetesa i povišenog krvnog tlaka i šansi za razvoja demencije tijekom 25 godina. Analizom medicinskih podataka gotovo 16 tisuća ljudi, otkriveno je da osobe srednjih godina s visokim krvnim tlakom imaju čak 25% veće šanse za razvoj demencije, a one s dijabetesom čak 80%.
S obzirom na to da ne znamo što uzrokuje demenciju, ne znamo ni točno kako je prevenirati, no ono što je sigurno jest da donošenje zdravih odluka u četrdesetima i ranije može utjecati na rizik od razvoja demencije.
Prestanite pušiti
Postignite i održavajte zdravu težinu
Više se krećite
Također, usamljenost je jedan od najvećih rizičnih faktora za razvoj demencije - društvena izolacija povezana je s 28% većim rizikom od razvoja demencije. Provodite što je više vremena moguće s obitelji i prijateljima i tako zaštitite svoj mozak od kognitivnog propadanja.
Ostali članci