Zaboravnost, pogotovo kada su u pitanju recentni događaji, poteškoće s koncentracijom i zbunjenost neki su od prvih simptoma demencije. Nažalost, većinu ih same ne primjećujemo - ili ne želimo primijetiti, a kada promjene u našem ponašanju počnu primjećivati osobe oko nas, degenerativne promjene na mozgu već su značajne. 

Prvi su znakovi obično suptilni i često se zamjenjuju za normalno ponašanje i uobičajenu posljedicu “godine proizvodnje”. Međutim, važno je napomenuti da danas znamo da demencija nije normalan dio starenja, već simptom bolesti, kao i da postoje određeni koraci koje možemo poduzeti da bismo spriječili njezin razvoj, ali i usporili progresiju. 

Ako na sebi ili bližnjima primijetite simptome demencije, važno je konzultirati se s liječnikom što je prije moguće kako bi se postavila ispravna dijagnoza. Nije neobično da oboljeli odbijaju prihvatiti situaciju u kojoj su se zatekli, zbog čega im je nužno pristupati s empatijom, razumijevanjem te poštivanjem autonomije pojedinca.

Postavljanje dijagnoze demencije

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od nekog oblika demencije pati otprilike 90 tisuća ljudi. Za opisivanje početnog stanja bolesti najčešće se koristi termin blagi kognitivni poremećaj ili MCI (od eng. mild cognitive disorder). On opisuje blagi, ali primjetni pad kognitivnih funkcija koji još ne utječi značajno na svakodnevni život i kada kriteriji za postavljanje dijagnoze demencije još nisu zadovoljeni. 

Naime, da bi se postavila dijagnoza demencije, potrebno je utvrditi da u stanju lucidnosti postoje značajna oštećenja barem dvije od sljedećih moždanih funkcija:

• pamćenje,

• jezično izražavanje i govorne funkcije,

• percepcija

• kognitivne vještine poput prosuđivanja i donošenja zaključaka. 

Godišnja stopa progresije MCI u demenciju i Alzheimerovu bolest iznosi otprilike između 5% i 17%, a do 50% osoba s blagim kognitivnim poremećajem razvije i pravu demenciju unutar tri godine od postavljanja dijagnoze. 

Rani simptomi demencije

Iako je većina ranih znakova demencije nešto s čime se svi, a pogotovo starije osobe povremeno susreću, simptomi koji se uporno ponavljaju, pogoršavaju se ili su neobični, obično ukazuju upravo na demenciju. 

Ovo su neki od najčešćih:

Gubitak pamćenja

Uobičajeno je da ljudi zaboravljaju stvari, posebno kako stare. Međutim, gubitak pamćenja koji utječe na svakodnevne aktivnosti osobe i progresivno se pogoršava može biti znak demencije.

Neki rani znakovi gubitka pamćenja povezanog s demencijom uključuju:

• Ponavljano postavljanje istih pitanja

• Zaboravljanje nedavnih događaja

• Pojačano oslanjanje na "pomagala" poput pisanih bilješki

Gubljenje stvari

Svi povremeno gubimo stvari, neovisno o demenciji. Međutim, osobe s demencijom ne samo da često gube predmete, već i gube sposobnost vraćanja tri koraka unazad, odnosno prisjećanja što su i kako radile prilikom traženja predmeta. 

Osim što gube predmete, mogu ih ostavljati stvari na neobičnim mjestima, kao što je spremanje ključeva u zamrzivač. Kako demencija napreduje, oboljeli nerijetko počinju optuživati bližnje za krađu stvari.

Nemogućnost rješavanja problema

Demencija se također može prepoznati po smanjenju sposobnosti rješavanja problema. Rani znakovi uključuju poteškoće u praćenju više koraka u uputama ili rješavanju osnovnih matematičkih problema.

To može uključivati ​​izazove s praćenjem kompleksnijih recepata ili rasporeda uzimanja  lijekova.

Izgubljen pojam o vremenu

Osobe s ranom demencijom lako gube pojam o vremenu. Mogu se zbuniti oko datuma ili doba godine. Također mogu imati problema s razumijevanjem budućih planova ili događaja koji se ne događaju odmah.

Izgubljeni u vremenu i prostoru

Uz probleme s razumijevanjem vremena, osobe s demencijom mogu se zbuniti i oko lokacija. Mogu se teško sjetiti uputa ili mjesta koja su posjetili, čak i poznatih znamenitosti. Također mogu zaboraviti kako su stigli na određenu lokaciju.

Poteškoće u komunikaciji

Osobe u ranim stadijima demencije mogu imati problema s praćenjem ili uključivanjem u razgovor. Često teško izražavaju svoje misli i u usmenoj i u pisanoj komunikaciji, bore se s vocabulary i koriste krive nazive za uobičajene predmete.

Percepcija okoline

Pacijenti s demencijom mogu imati problema s vizualno-prostornim vještinama ili sposobnošću razumijevanja i analiziranja objekata u okolini. To može uzrokovati razne poteškoće kao što su održavanje ravnoteže, nemogućnost procjene udaljenosti između objekata, čitanje, određivanje boja ili kontraste. 

Promjene raspoloženja i osobnosti

Osoba s demencijom može iskusiti ekstremne promjene raspoloženja. Može lako postati razdražljiva ili plakati bez ikakvog vidljivog razloga. Također može osjećati tjeskobu, zbunjenost, strah ili sumnju prema drugima.

I promjene osobnosti mogu biti rani znak demencije. Na primjer, netko tko voli biti okružen ljudima može se početi izolirati i prestati sudjelovati u aktivnostima u kojima je prije uživao.

Osim na oboljele, psihološki simptomi demencije mogu biti vrlo teški i za njihove bližnje. Važno je imati na umu da takva neuobičajena ponašanja nisu namjerna nego su rezultat promjena u strukturi i funkciji mozga.

Loše prosuđivanje

Osobe s demencijom mogu imati problema s lošom prosudbom u svakodnevnim situacijama. Na primjer, mogu nositi zimsku odjeću na vruć dan ili donositi loše financijske odluke koje inače ne bi donijeli. Također mogu donositi loše odluke o osobnoj higijeni, uključujući netuširanje ili nošenje neoprane odjeće.

Poteškoće u izvršavanju svakodnevnih zadataka

Osobe s demencijom mogu imati sve teže obavljanje svakodnevnih zadataka. Mogu imati problema s odijevanjem, pisanjem popisa za kupovinu, zakazivanjem sastanka ili pamćenjem pravila omiljene igre.

Oboljeli ove promjene u početku obično primjećuju, što u njima nerijetko izaziva sram i frustraciju, međutim, kako bolest napreduje, oboljeli prestaju uočavati vlastite kognitivne deficite. 

Napredni simptomi demencije

Nažalost, demencija je najčešće progresivna i obično napreduje do te mjere da oboljeli izgube sposobnost samostalnog života. Neki od uznapredovalih simptoma demencije mogu uključivati ​​sljedeće.

• Konfabulacija, psihološki fenomen u kojem osoba stvara i vjeruje u lažna, izmišljena sjećanja kako bi popunila praznine u svom pamćenju

• Neprepoznavanje bliskih prijatelja i članova obitelji 

• "Pomicanje vremena", odnosno uvjerenje da se nalaze u nekom ranijem stadiju svog života

• Gubitak jezičnih vještina

• Depresija

• Uznemirenost

• Agresivnost

• Paranoja

• Poremećaj samoregulacije ponašanja i gubitak inhibicije

• Krađa, šuljanje ili laganje

• Djetinja egocentričnost, nedostatak obzira prema drugima

• Nekontrolirano plakanje ili smijanje

• Halucinacije ili psihoze

• Prekomjerno spavanje ili nepravilne navike spavanja

• Smanjen ili povećan apetit 

• Inkontinencija