Alzheimerova bolest je neurokognitivni poremećaj mozga koji polako uništava pamćenje i sposobnost razmišljanja, a na kraju oboljelima oduzme i sposobnost obavljanja najjednostavnijih zadataka. Kod većine ljudi s Alzheimerovom bolešću simptomi se prvi put pojave nakon 65. godine života, a s obzirom na starenje globalne populacije, smatra se da nam predstoji epidemija. Procjenjuje se da će do 2040. od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije patiti čak 81 milijun ljudi diljem svijeta.

Ova progresivna, neurodegenerativna bolest mogla bi uskoro postati i ozbiljan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, jednoj od pet najstarijih zemalja Europske unije. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj živi otprilike 80 tisuća oboljelih od Alzheimerove bolesti, a godišnje se zabilježi oko tri tisuće novih slučajeva - to je jedan novi slučaj Alzheimerove bolesti svaka tri sata.

U ovom tekstu doznajte:

• Koji su simptomi Alzheimerove bolesti

• Faze bolesti

• Postavljanje dijagnoze

• Uzroci Alzheimerove bolesti

• Rizični faktori

• Liječenje

Simptomi Alzheimerove bolesti

Alzheimerovu bolest karakterizira neprimjetan početak i postepeno pogoršanje mentalnog statusa. U prvih nekoliko godina bolest ne mora pokazivati dramatične simptome, dok u kasnoj fazi bolesti bolesnik sve više ovisi o tuđoj pomoći. Premda se bolest ne razvija na isti način kod svih bolesnika, u prosjeku traje otprilike 10 godina.

Najčešći simptom koji ljudi počinju primjećivati ​​su poteškoće s pamćenjem novih informacija. S obzirom na to da ovaj simptom u početku može biti suptilan, oboljeli ga nerijetko odbacuju kao normalnu zaboravnost ili slabljenje pamćenja povezano s godinama. Međutim, zbog progresivne prirode Alzheimerove bolesti, ovakvo će "nevino" zaboravljanje s vremenom postajati sve izraženije. 

Oboljeli također mogu početi pokazivati ​​ozbiljnije probleme s pamćenjem, ali i niz drugih simptoma uključujući:

• Promjene u ponašanju i osobnosti

• Zbunjenost

• Poteškoće u govoru

• Poteškoće s obavljanjem složenih zadataka

• Dezorijentiranost

• Promjene raspoloženja

• Problemi s pamćenjem događaja, vremena i mjesta

• Neosnovane sumnje

• Ponavljanje istih pitanja

• Probleme sa spavanjem 

• Probleme s gutanjem

• Probleme s prepoznavanjem obitelji i prijatelja

• Poteškoće s hodanjem

Faze bolesti

Iako simptomi mogu varirati od osobe do osobe, progresija bolesti obično prati uzorak koji se može podijeliti na tri faze.

Rana faza

Ranu fazu bolesti obilježava pojava blagih simptoma, a oboljeli su još uvijek u mogućnosti funkcionirati i živjeti neovisno. U ovoj fazi oboljeli uglavnom počinju zaboravljati riječi, imena i lokacije iz svakodnevnog života. Simptomi koje oboljeli doživljavaju u ovoj fazi bolesti mogu uključivati: 

• Poteškoće s organiziranjem i planiranjem

• Poteškoće s pamćenjem dogovora

• Zaboravljanje slijeda koraka potrebnih za dovršenje određenog zadatka

• Zaboravljanje nedavnih razgovora ili nedavno naučenih informacija

• Gubljenje stvari

• Problem s prisjećanjem "prave riječi" za opisivanje nečega

• Problem s procjenom vremena potrebnog za dovršetak zadatka

Srednja faza

Ova faza bolesti obično je najduža. Tijekom tog vremena simptomi se postupno pogoršavaju. Sjećanja, uključujući dugoročna sjećanja, počinju slabiti. Česte su i promjene u ponašanju i emocionalne promjene. Oboljeli se počinju osjećati frustrirano, tjeskobno i uznemireno jer im postaje sve teže samostalno funkcionirati i jer postaju ovisni o pomoći drugih u svakodnevnim zadacima. 

Osobe u drugom stadiju Alzheimerove bolesti pokazuju simptome kao što su:

• Poteškoće u obavljanju normalnih dnevnih aktivnosti, uključujući brigu o sebi

• Pojačana zbunjenost

• Povećani gubitak pamćenja

• Oboljeli počinju sumnjati u prijatelje i obitelj 

• Pojava zabluda

• Loša prosudba

Kasna faza

Tijekom kasnih stadija bolesti mentalna funkcija pada do te mjere da ima ozbiljan utjecaj na fizičke sposobnosti oboljelih. U ovoj fazi oboljeli gube sposobnost govora i pokreta i potrebna im danonoćna njega.

• Poteškoće ili nemogućnost hodanja bez pomoći

• Poteškoće ili nemogućnost gutanja

• Gubitak svijesti o svojoj okolini

• Oboljeli mogu izgubiti sposobnost sjedenja i držanja glave bez pomoći 

• Nemogućnost kontrole sfinktera

Procjenjuje se da osobe s Alzheimerovom bolešću žive u prosjeku četiri do osam godina nakon postavljanja dijagnoze, ali to varira ovisno o nizu čimbenika i osoba može živjeti 20 ili više godina nakon što joj se postavi dijagnoza.

Postavljanje dijagnoze

Ne postoji određena pretraga koja nepobitno potvrđuje prisutnost Alzheimerove bolesti kod pojedinca, nego se za postavljanje dijagnoze koristi niz različitih testova i pretraga. Također, niz je zdravstvenih stanja koja imaju simptome slične Alzheimeru koja je potrebno isključiti prije postavljanja dijagnoze. 

Dijagnoza Alzheimerove bolesti postavlja se na temelju kliničke slike, obiteljske anamneze, neurološkog pregleda te procjene kognitivnog statusa. Potrebno je napraviti i slikovne pretrage mozga kao što su CT (kompjutorizirana tomografija), MR (magnetna rezonanca), PET CT i druge. 

Što uzrokuje Alzheimerovu bolest?

Alzheimerovu bolest karakteriziraju specifične promjene u mozgu, prvenstveno abnormalno nakupljanje određenih vrsta proteina. 

Ljudski mozak sadrži milijarde živčanih stanica koje međusobno komuniciraju radi obavljanja niza funkcija uključujući razmišljanje i pamćenje. Kada se proteini nakupljaju u mozgu, oni ometaju pravilno funkcioniranje neurona i uzrokuju njihovo postupno odumiranje. Kako sve više stanica nastavlja umirati, simptomi se progresivno pogoršavaju.

Promjene u mozgu počinju se događati desetljeće ili više prije nego što se počnu manifestirati prvi simptomi, a zašto točno do njih dolazi, još uvijek nije u potpunosti jasno. Smatra se da je za razvoj Alzheimerove bolesti odgovorna kombinacija raznih faktora kao što su dob, genetika, okolišni uvjeti i način života.

Rizični faktori za razvoj Alzheimerove bolesti

Čimbenici koji mogu doprinijeti nastanku stanja uključuju:

Dob

Starost je najčešći čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest. Prema nekim procjenama, otprilike trećina svih ljudi starijih od 85 godina pati od Alzheimerove bolesti.

Prekomjerna tjelesna težina

Prekomjerna tjelesna težina može značajno povećati rizik od dobivanja bolesti.

Abnormalnosti mozga

Ljudi koji imaju određene abnormalnosti mozga imaju veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti kako stare. Abnormalnosti su povezane s prisutnošću nakupina proteina u mozgu, poznatih kao plakovi i čvorovi.

Obiteljska anamneza

Alzheimerova bolest u obiteljskoj anamnezi može povećati rizik od njenog razvoja.

Zdravstveno stanje

Visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, dijabetes i pušenje također su povezani s povećanim rizikom od bolesti.

Način života

Čimbenici kao što su niska razina tjelesne aktivnosti, socijalna izoliranost, loš san i nezdrave prehrambene navike povezani su s većim rizikom za razvoj Alzheimerove bolesti.

Mentalni angažman

Mentalna aktivnost također može igrati ulogu u razvoju Alzheimerove bolest. Osobe koje se ne bave mentalno zahtjevnim aktivnostima mogu biti podložnije razvoju ove neurodegenerativne bolesti, iako točni razlozi za to nisu jasni. Međutim, učenje novih vještina, obavljanje mentalno zahtjevnih zadataka kao što je, primjerice, rješavanje Sudokua te generalno zadržavanje mentalne angažiranosti u starijoj dobi može djelovati preventivno.

Spol

Stope prevalencije pokazuju da žene imaju veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti nego muškarci. Istraživanja su pokazala da je rizik od Alzheimerove bolesti kod žena oko 1,5 do 3 puta veći nego kod muškaraca. Moguće je da uzrok tome djelomično leži u činjenici da žene žive duže od muškaraca.

Liječenje Alzheimerove bolesti

Nažalost, još uvijek ne znamo kako izliječiti Alzheimerovu bolest, no niz je lijekova koji mogu pomoći u usporavanju njezinog napredovanja. Lijekovi imaju bolji učinak što se u ranijoj fazi bolesti počnu primjenjivati zbog čega je važno znati prepoznati simptome na vrijeme.

Lijekovi koji se danas koriste za liječenje simptoma Alzheimerove bolesti se zovu antidementivi, a služe za održavanje intelektualnih sposobnosti i općeg stanja oboljelih, međutim, oni ne zaustavljaju promjene u mozgu nego tek pospješuju prijenos informacija između neurona. 

Veliki napredak u liječenju Alzheimerove bolesti predstavlja novi lijek Lequembi, nedavno odobren od strane američkog FDA. Klinička ispitivanja lijeka demonstrirala su usporavanje kognitivnog propadanja za otprilike 27% nakon 18 mjeseci tretmana, kao i dramatično slabije nakupljanje proteina u mozgu. Iako ovaj lijek neće zaustaviti biti preokrenuti tijek bolesti, znatno će usporiti njezinu progresiju te oboljelima omogućiti više kvalitetnog vremena s obitelji i bližnjima. Uz to, to je prvi lijek koji utječe na samu patologiju bolesti što ulijeva nadu u razvoj novih, sličnih, učinkovitijih terapeutskih opcija.