Prema podacima kojima raspolaže američki Mayo Clinic, migrena pogađa svaku petu ženu, jednog od 16 muškaraca i jedno od 11 djece. Unatoč tome što je riječ o vrlo učestalom zdravstvenom problemu, migrena je još uvijek nedovoljno često dijagnosticirana i, uslijed manjka informacija kojima raspolažemo, često pogrešno liječena.

Većina ljudi koji pate od migrena svoje često neizdrživo stanje liječe uglavnom snažnim analgeticima kao što je ibuprofen, međutim, često uzimanje ovakvog tipa lijekova može značajno oštetiti sluznicu želuca i crijeva, čineći tako našem organizmu više štete nego koristi. Upravo zato, pristup liječenju migrene bi trebao biti holistički. Važno je detektirati ishodište migrene i pokušati riješiti temeljni problem koji rezultira migrenom.

Što je migrena?

Migrena je poremećaj mozga i živčanog sustava čiji simptomi gotovo uvijek uključuju intenzivne glavobolje. Ove glavobolje se javljaju redovito, u epizodama koje mogu trajati od 4 do 72 sata. Uz glavobolju, migrena uključuje i druge simptome poput mučnine i osjetljivosti na svjetlo.

Koja je razlika između glavobolje i migrene? 

Iako mnogi koriste riječ "migrena" kako bi opisali jaku glavobolju, snažna, često i gotovo pa neizdrživa bol u glavi je tek jedan od simptoma migrene. Neke tipične karakteristike migrenskih glavobolja uključuju:

• Pulsirajuću ili lupajuću bol koja se pogoršava kad se krećete

• Bol koja se osjeća uglavnom na jednoj strani glave

• Prisutan je barem jedan od sljedećih simptoma: osjetljivost na svjetlo i/ili zvuk, mučnina i povraćanje

Što uzrokuje migrenu?

Glavni izazov u liječenju migrene je da ne znamo što je točno uzrokuje, no čini se da uzrok ima genetsku podlogu, ali i da važnu ulogu igraju kemijske promjene u našem mozgu. 

Dugo se smatralo da su napadaji migrene uzrokovani promjenama u protoku krvi kroz mozak, no stručnjaci danas smatraju tek da to pridonosi boli, ne da je i uzrokuje. Također, sve ih više smatra da do napada dolazi zbog pretjerane aktivnosti živčanih stanica u mozgu, koje šalju signale koji pak dovode do promjena u razinama određenih kemijskih spojeva u našem tijelu, kao što su serotonin i peptid povezan s kalcitoninskim genom (CGRP). On uzrokuje oticanje krvnih žila oko mozga, dok serotonin uzrokuje njihovo skupljanje. Neravnoteža ovih kemikalija uzrokuje upalu i bol.

Također, smatra se da nastanku migrene pogoduju i neka druga, preventabilne i izlječiva stanja.

Deficit magnezija

Istraživanja pokazuju da je nedostatak magnezija mnogo češći kod osoba koje pate od migrene nego kod osoba koje ih nemaju. 

Magnezij je vrlo važan nutrijent jer podržava mnoge biološke funkcije u tijelu uključujući detoksikaciju jetre, regulaciju hormona, rad živaca, opuštanje mišića te pravilno sužavanje i širenje naših krvnih žila, uključujući one koje opskrbljuju mozak.

Neki od najboljih prehrambenih izvora magnezija koje bi trebalo uključiti u svakodnevnu prehranu su sjemenke bundeve i tamno lisnato povrće poput špinata, kelja i blitve. Također, kupanje u kupkama s dodatkom gorke soli (Epsom sol) potiče apsorpciju magnezija kroz kožu, a ujedno je izvrstan alat za opuštanje uma i tijela. 

Intolerancija na hranu

Osjetljivost na određene namirnice poput glutena, mliječnih proizvoda, soje, alkohola, šećera ili kofeina, može biti jedan od uzroka migrene. Prepoznavanjem i izbjegavanjem hrane na koju naš imunološki sustav reagira, možemo prirodno smanjiti upalu u svom tijelu.

Provođenje eliminacijske dijete uz podršku stručnjaka jedini je način da sa sigurnošću znate može li i koja hrana pridonijeti vašim migrenama. Ako nikada niste probali eliminacijsku dijetu i sumnjate da vam određena hrana može uzrokovati probleme, savjetujte se s liječnikom kako pristupiti identifikaciji nutritivnih "trigera" migrene. 

Uloga stresa u nastanku migrene

Kratkotrajni stres može dovesti do stezanja žila u vratu i glavi što se može manifestirati kao tenzijska glavobolja ili migrena uzrokovana suženim krvnim žilama. Dugotrajniji psihološki stres (stresni događaji, tjeskoba, stiska s vremenom, financijski pritisci) ili kronični unutarnji fiziološki stres kao što je upala, iscrpljenost i probavne smetnje također mogu uzrokovati ili održavati migrene.

Odgovor na stres aktivira reakciju borbe ili bijega koja s vremenom može dovesti do poremećaja u procesu detoksikacije toksina, hormona i amina (npr. histamina i tiramina koji se prirodno nalaze u konzerviranim ili fermentiranim namirnicama poput sira, vina i ribe) što, kada se dugo nakuplja, može izazvati migrenu.

Kronični stres također doprinosi upali. Migrena, ali i bol općenito obično signaliziraju neku razinu upale negdje u tijelu, u ovom slučaju je u pitanju mozak.

Isto tako, hormoni stresa ometaju normalnu funkciju hormona štitnjače i niske i visoke razine štitnjače mogu uzrokovati glavobolje.

Poremećaji rada štitnjače

Bolesti štitnjače, obično povezane s umorom, gubitkom kose, suhom kožom i debljanjem kada su razine hormona štitnjače preniske, te ubrzanim otkucajima srca i nemirom kada su razine hormona štitnjače iznad referentnih vrijednosti, mogu se javiti kao jedini drugi simptom uz migrenu. 

Neravnoteža hormona

Iako se javljaju kod oba spola, migrene su značajno češće kod žena nego muškaraca. Čini se da fluktuacije estrogena izazivaju glavobolje kod žena s migrenama. 

I estrogen i progesteron su neuromodulatori, što znači da mogu utjecati na rad drugih neurona, a neravnoteža između estrogena i progesterona može dovesti do stanja koja povećavaju osjetljivost na migrenu. 

Balansiranje hormona je složen proces koji uključuje "uštimavanje" više sustava organa, što znači da je potrebno ne samo obratiti pažnju na zdravlje našeg reproduktivnog sustava, nego i na zdravlje crijeva, jetre, na rad nadbubrežne žlijezde - sve to igra ulogu u ravnoteži hormona.