Neovisno o spolu, dobi, ekonomskom statusu - svi se suočavaju sa stresom u životu, i to je normalno, a u malim količinama čak i poželjno. Stres može biti izazov koji nas održava budnima, motiviranima i spremnima za izbjegavanje opasnost, no od previše stresa možemo se i razboljeti. 

Kronični stres posebno je štetan za kvalitetu života i može dovesti do fizičkih simptoma, kao što su gastrointestinalni problemi, kao i mentalnih simptoma, poput depresije i moždane magle.

Što je stres?

Stres se definira kao odgovor tijela na ono što doživljavamo prijetnjom ili izazovom, obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje. 

Kada smo suočeni sa stresorom (bilo koji izvor stresa, bilo interni ili eksterni), naše tijelo proizvodi više hormona stresa. Primjerice, kortizol, hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda, igra ulogu u odgovoru našeg tijela na stres. S druge strane, adrenalin kontrolira našu reakciju, povećava broj otkucaja srca i povećava krvni tlak. Dugoročna izloženost velikim količinama kortizola i drugih hormona stresa može utjecati na naše fizičko, mentalno i kognitivno zdravlje. 

Fizičke posljedice stresa

Kada tijelo otpušta hormone stresa, zapravo se trudi izbjeći ili se othrvati “opasnosti” koja je pred njih. Kortizol tjera tijelo da otpušta više glukoze, a adrenalin srce da kuca jače, što rezultira povećanim krvnim tlakom. Ovaj proces može uzrokovati niz fizičkih simptoma.

Bol u mišićima

Suočeni sa stresom, automatski se “stišćemo”. Ovakva napetost može dovesti do kronične boli u mišićima, uglavnom u donjem dijelu leđa, vratu i ramenima.

Glavobolja

Napetost u vratu, vilici i ramenima povezana sa stresom može biti okidač za glavobolju, uključujući i migrenu.

Kratkoća daha

Dišni putevi u našim plućima se sužavaju kada smo pod stresom, zbog čega dišemo brže i pliće. Stres može izazvati astmatični napadaj kod alergičara ili osoba s astmom. 

Gastrointestinalne poteškoće

Promjene u crijevnim bakterijama povezane sa stresom mogu uzrokovati niz gastrointestinalnih problema, od proljeva i zatvora do mučnine, povraćanja, nadutosti i bolova u trbuhu.

Nesanica

Ekstremni i/ili kronični stres može uzrokovati disfunkciju osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HHA), sustava odgovornog za regulaciju našeg odgovora na fizički stres. Pretjerana aktivacija HHA osi  može uzrokovati razne probleme sa spavanjem, poput loše kvalitete sna i nesanice.

Emocionalne posljedice stresa

Osim na fizičko zdravlje, stres utječe i na mentalno zdravlje pojedinca.

Tjeskoba 

Stres može potaknuti ili pogoršati tjeskobu. Čak i ako nestane izvor stresa, osjećaj tjeskobe možda neće. 

Iritabilnost i bijes

Stres aktivira i simpatički živčani sustav i HHA os - i jedno i drugo može utjecati na iskustvo emocija kao što su razdražljivost, ljutnja i strah. Istraživanja pokazuju da postoji snažna povezanost između stresa i ljutnje, osobito među muškarcima.

Veze i bliski odnosi

Brojne studije potvrđuju da je vjerojatnije da će se parovi pod stresom redovito svađati, biti nezadovoljni svojim vezama i biti verbalno ili fizički agresivni jedno prema drugome. Kronični stres također može doprinijeti osjećaju izoliranosti i potaknuti vas da odustanete od društvenih događanja i obiteljskih okupljanja.

Kognitivne posljedice stresa

Kada smo pod stresom, mozak nema dovoljno resursa koje može odvojiti za procese kao što su razmišljanje, planiranje, fokusiranje.

Moždana magla

Ovaj termin označava različite kognitivne probleme, uključujući poteškoće u koncentraciji, smanjen raspon pažnje, sporije procese razmišljanja i nemogućnost obavljanja više zadataka istovremeno. 

Poteškoće u pamćenju

Najvjerojatnije uslijed upalnog odgovora tijela i promjena u mozgu izazvanih stresom, stres može utjecati na naše kratkoročno i dugoročno pamćenje, kao i na našu sposobnost stvaranja novih sjećanja i učenja novih informacija.

Sposobnost rješavanja problema

Akutni i kronični stres povezani su sa smanjenim vještinama rješavanja problema i planiranja. 

Koje su posljedice kroničnog stresa?

Kontinuirana izloženost stresu može rezultirati razvojem čitavog niza zdravstvenih problema, a stres može služiti i kao okidač za razvoj određenih medicinskih stanja. 

• Oslobađanje hormona stresa može povećati rizik od razvoja nekoliko različitih kardiovaskularnih problema, poput hipertenzije, visokog kolesterola, bolesti srca, srčanog udara i moždanog udara.

• Kronični stres može uzrokovati neravnotežu hormona, poput niske razine testosterona, što može dovesti do raznih problema sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem. 

• Kronični stres može povećati šanse za razvoj autoimunih poremećaja. Studije su otkrile da je stres povezan s pojavom i ozbiljnošću autoimunih poremećaja kao što su reumatoidni artritis, multipla skleroza i Gravesova bolest

• Stres potiče oslobađanje citokina - proteina koji su uključeni u upalnu reakciju tijela. Istraživanja pokazuju da proupalni citokini mogu igrati ulogu u razvoju depresije i drugih stanja mentalnog zdravlja.

• Istraživanja pokazuju da kronični stres može povećati rizik od dijabetesa tipa 2. To može biti zbog oslobađanja kortizola, koji povećava šećer u krvi

• Kronični stres s vremenom može promijeniti aktivnost vašeg mozga i kognitivne funkcije, povećavajući mogućnost razvoja raznih neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest

• Kronični stres može potaknuti rast malignih tumora

Kako se mogu boriti protiv stresa?

Stres je ozbiljan zdravstveni problem i treba ga tretirati kao takvog. Ako ste svjesni da ste pod kontinuiranim stresom, izuzetno je važno da pronađete načine na koje ćete se s njime nositi i tako dugoročno sačuvati zdravlje.

Ako je moguće, pokušajte smanjiti opseg posla koji radite. Smanjenje količine nepotrebnih zadataka koje dnevno obavljamo može biti prvi korak u uspješnom menadžiranju stresa. Pokušajte s meditacijom i vježbama disanja - one dokazano pomažu u smanjivanju razine stresa i tjeskobe.

Vježbajte redovito, i onda kada vam se ne da. Dovoljno tjelesne aktivnosti može pomoći da razbistrite um, poboljšate raspoloženje i smanjite rizike za fizičko zdravlje. Stvorite rutinu spavanja koja vam pomaže da dobijete odmor koji vam je potreban da biste ostali zdravi. Ograničite unos alkohola i duhana te nezdrave hrane i slatkih pića. Osim što će vam pomoći da bolje spavate i smanjite upalu, blagotvorno će djelovati na razne aspekte vašeg fizičkog zdravlja.