Otprilike svaki deseti posjet liječniku obiteljske medicine je uzrokovan nekom neurološkom poteškoćom, a najčešće među njima su bolovi u vratnom dijelu kralježnice ili slabinskom dijelu kralježnice, glavobolje i vrtoglavice.

"Neurološki pregled je je poput 'servisa za mozak i živce' – on pruža neurologu sliku kako živčani sustav funkcionira i pomaže pri donošenju odluke o eventualnoj daljnjoj neurološkoj dijagnostici.", objašnjava prim. dr. sc. Miljenka-Jelena Jurašić, neurologinja sa subspecijalizacijom iz neuroimunologije iz Poliklinike Aviva s kojom smo razgovarali o tome kako izgleda neurološki pregled, što njime sve možemo doznati te pri pojavi kojih je simptoma potrebno hitno reagirati.

U ovom članku doznaj:

• Što je neurološki pregled i čemu on služi?

• Koje su najčešće indikacije za neurološki pregled?

• Koje neurološke simptome nipošto ne smijemo ignorirati?

• Kako izgleda neurološki pregled, što se sve njime može ispitati?

• Kako se procjenjuju moždane funkcije poput pamćenja, koncentracije i koordinacije tijekom pregleda?

• Koja dodatna dijagnostika može slijediti nakon samog pregleda?

• Kako se pripremiti za neurološki pregled?

• Kako pacijenti mogu sami pratiti svoje neurološko zdravlje između pregleda?

Što je neurološki pregled i čemu on služi?

Neurološki pregled je pregled specijalista neurologa kojim se procjenjuje funkcija živčanog sustava – mozga, leđne moždine, perifernih živaca ili autonomnog živčanog sustava. Neurološki sustav u tijelu upravlja svime što radimo: pokretima, osjećajem dodira, pamćenjem, govorom, vidom, ravnotežom i mnogim drugim sposobnostima.

Pri neurološkom pregledu liječnik koristi uglavnom pitanja i jednostavne testove, ali i instrumente poput neurološkog čekića, vibracione vilice ili pomagala za ispitivanje perifernog osjeta. Tijekom pregleda se može provjeriti govor, pamćenje i pažnja, procijeniti hod i ravnoteža, ispitati vidno polje i pokreti očiju, provjeriti snaga mišića i refleksi odnosno testirati osjet dodira ili boli.

Cilj neurološkog pregleda je otkriti postoje li znakovi oštećenja ili poremećaja živčanog sustava. On pomaže objasniti simptome poput glavobolje, vrtoglavice, trnjenja, slabosti ili problema s pamćenjem, a njime liječnik skuplja i informacije na temelju kojih će donijeti odluku o tome treba li odraditi i neke dodatne pretrage kao što su CT, magnetna rezonanca ili EEG (elektroencefalografija). 

Važno je naglasiti da je pregled bezbolan i siguran, a često već sam razgovor i osnovni testovi daju puno informacija.

Koje su najčešće indikacije za neurološki pregled?

Ako primijetite iznenadne, ponavljajuće ili neuobičajene smetnje koje se prikazuju kao smetnje pokreta, osjeta, govora, pamćenja ili ravnoteže – treba potražiti neurologa. Neurološki pregled se preporučuje ako se pojave simptomi koji mogu upućivati na poremećaj živčanog sustava.

Deset najčešćih indikacija za neurološki pregled su:

• Glavobolje – osobito ako su jake, učestale ili neuobičajene.

• Vrtoglavice i problemi s ravnotežom – ako se ponavljaju ili uzrokuju padove.

• Trnci, utrnulost ili slabost u rukama i nogama – osobito ako zahvaćaju jednu stranu tijela.

• Poremećaji vida – nagli gubitak vida, dvoslike ili smetnje u vidnom polju.

• Poteškoće s govorom ili razumijevanjem – iznenadni ili postupni nastanak.

• Problemi s pamćenjem i koncentracijom – kad utječu na svakodnevni život.

• Nagli gubitak svijesti ili epileptički napadaji.

• Bolovi u kralježnici sa širenjem u ruke ili noge (primjerice "išijas").

• Nevoljni pokreti.

• Usporenost.

Koje neurološke simptome nipošto ne smijemo ignorirati?

Neke neurološke simptome nipošto ne smijemo ignorirati sljedeće simptome jer bi mogli ukazivati na ozbiljnije stanje ili bolest. U slučaju sljedećih simptoma, nužno je bez odlaganja potražiti pomoć:

• Iznenadna vrlo jaka glavobolja – osobito ako je "najgora u životu".

• Nagla slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, najčešće samo jedne strane tijela ili obje noge.

• Slabost ili trnjenje koje se brzo pogoršava.

• Iznenadne smetnje govora – otežan ili nerazumljiv govor, nemogućnost izgovaranja riječi ili razumijevanja drugih.

• Nagla smetnja vida – gubitak vida na jednom ili oba oka, dvoslike.

• Iznenadna jaka vrtoglavica ili gubitak ravnoteže, praćen teškoćama hoda.

• Epileptički napadaj ili nagli gubitak svijesti.

• Nagli gubitak pamćenja ili dezorijentacija.

Jedna od najvažnijih i najhitnijih neuroloških dijagnoza je moždani udar, a akronim koji opisuje na što treba pripaziti je GROM – smetnje Govora, slabost Ruke, Oduzetost lica ili udova i Minute su važne! 

Kako izgleda neurološki pregled, što se sve njime može ispitati?

Neurološki pregled se koristi u prepoznavanju znakova moždanog udara, epilepsije, bolesti živaca i mišića, poremećaja pamćenja, upalnih i degenerativnih bolesti živčanog sustava te mnogih drugih stanja.

Sastoji se od razgovora i niza jednostavnih testova kojima neurolog provjerava funkciju živčanog sustava. Pregled je bezbolan i najčešće ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu.

Pregled započinje razgovorom odnosno uzimanjem anamneze pri čemu neurolog detaljno ispituje o tegobama, vremenu njihovog nastanka, njihovom trajanju, ranijim bolestima, obiteljskim bolestima i načinu života. Slijedi provjera općeg stanja svijesti i orijentacije - je li osoba budna, prati li razgovor, zna gdje se nalazi i koji je datum.

Posljednji dio pregleda je provjera neurološkog statusa to jest pregled tijela odnosno živčanog sustava. To podrazumijeva ispitivanje sljedećih funkcija:

• Govorne funkcije i pamćenje – razumijevanje, izgovor, kratkotrajno i dugotrajno pamćenje.

• Kranijalni živci – vid, pokreti očiju, mimika lica, sluh, gutanje.

• Koordinacija i ravnoteža – testovi hodanja, stajanja, dodirivanja prstom nosa.

• Motorička funkcija – snaga mišića, tonus, prisutnost nevoljnih pokreta ili tremora.

• Refleksi – primjerice refleks ruku, koljena ili stopala.

• Osjet – dodir, bol, temperatura, vibracija. 

• Prisutnost nevoljnih kretnji – ruke, noge ili glave.

Kako neurolog procjenjuje moždane funkcije poput pamćenja, koncentracije i koordinacije tijekom pregleda?

Sljedeći jednostavni testovi daju uvid neurologu u rad pamćenja, pažnje i sposobnost usklađivanja pokreta (koordinaciju),  a to pomaže neurologu prepoznati rane znakove bolesti mozga ili živaca.

Kao preuvijet za ispitivanje pamćenja potrebno je osigurati da mozak prati podatke ispravno uz primjernu koncentraciju i pažnju. Pažnja je funkcija mozga u kojoj mozak prihvaća nove podatke tijekom tridesetak sekundi.

Kako bi ispitao koncentraciju i pažnju, neurolog će testirati vašu sposobnost održavanja koncentracije i pažnje tijekom razgovora i izvršavanja zadataka. U tu svrhu zatražit će od vas da ponavljate riječi, kraće rečenice ili izgovarate abecedu, a može vam zadati i neke jednostavne numeričke zadatke poput zbrajanja i oduzimanja. 

Kada govorimo o testiranju pamćenja, ispituju se tri razine - kratkoročno, srednjoročno i dugoročno pamćenje. 

• Kratkoročno pamćenje se ispituje tako da neurolog pokaže nekoliko riječi te zamoli osobu da ih ponovi 3 puta i pokuša upamtiti. Kroz nekoliko minuta potrebno je prisjetiti se novonaučenih riječi. 

• Srednjoročno pamćenje se ispituje putem prepričavanja događaja koji su se dogodili u proteklih nekoliko tjedana ili mjeseci.

• Dugoročno pamćenje se ispituje putem prepričavanja događaja koji su se dogodili prije nekoliko godina.

Kada govorimo o ispitivanju koordinacije hoda, testira se hod po ravnoj crti, hod na petama ili prstima čime se ujedno ispituje i motorička jakost. Za koordinaciju ruku potrebno je učiniti pokus prst-nos (dodirivanje nosa kažiprstom zatvorenih očiju) te peta-koljeno za procjenu koordinacije nogu. Posljednje, ispituju se brzi naizmjenični pokreti (npr. okretanje dlanova gore–dolje).

Koja dodatna dijagnostika može slijediti nakon samog pregleda?

Dodatna neurološka dijagnostika radi nakon neurološkog pregleda ako neurolog posumnja na neurološko stanje ili bolest odnosno ako pregled nije bio dovoljan za postavljanje dijagnoze.

Neurološke pretrage možemo podijeliti u nekoliko grupa:  

• Neuroslikovne pretrage mozga i kralježnice, među koje spadaju CT (kompjuterizirana tomografija) koja se koristi kod naglo nastalih neuroloških simptoma (sumnja na moždani udar, krvarenje, ozljedu glave, prijelom kostiju lubanje) te magnetska rezonanca (MR) koja daje detaljniji prikaz mozga, leđne moždine i živaca.

• Color doppler u području vrata i mozga može biti ekstrakranijski ili transkranijski. Ultrazvuk ekstrakranijskih krvnih žila vrata ili "color doppler" karotidnih i vertebralnih arterija pruža informaciju o stanju velikih krvnih žila te analogno i drugim dijelovima krvožilnog sustava, dok transkranijski color doppler daje informaciju o intrakranijskim (moždanim) krvnim žilama te njihovom mogućem suženju.Također je moguće funkcionalno snimanje vertebrobazilarnog sustava uz položajne testove glave ili funkcijsko snimanje karotidnih arterija.

• Elektrofiziološke pretrage među koje spada EEG (bilježi moždane valove, koristi se kod poremećaja svijesti i epilepsije) te EMNG (elektromioneurografija) kojom se procjenjuje rad mišića i živaca. Također, tu su i evocirani potencijali – pretraga kojom se ispituju putovi vida, sluha i osjeta, mogu postojati I motorički odnosno kognitivni evocirani potencijali.

• Laboratorijske pretrage krvi rade se u gotovo svim slučajevima (primjerice, ako se sumnja na upalu, metaboličke poremećaje ili manjak vitamina), dok se analiza likvora radi kod sumnje na upale, autoimune ili neurodegenerativne bolesti.

• Kod poremećaja pamćenja i demencija provode se testovi kognitivnih funkcija (pamćenje, pažnja, govor).

Kako se pripremiti za neurološki pregled, postoje li posebne upute?

Najbolja priprema za neurološki pregled je znati jasno iznijeti simptome u vremenskom slijedu događaja te obavezno ponijeti sve važne i nedavno učinjene nalaze – tako neurolog može brže i točnije doći do odgovora.

Evo nekoliko praktičnih savjeta kako se može olakšati neurološki pregled i učiniti ga informativnijim te, stoga, korisnijim:

• Zabilježite simptome – točno kada su počeli, koliko traju, što ih pogoršava ili olakšava. Općenito, za osobe koje pate od glavobolje ili vrtoglavice, korisno je voditi dnevnik simptoma.

• Popišite sve lijekove i dodatke prehrani (suplemente) koje uzimate, s dozama.

• Ponesite medicinsku dokumentaciju – nalaze prijašnjih pregleda, snimki (CT, MR), laboratorija ili otpusna pisma.

• Ako je potrebno, povedite pratnju, osobito ako imate poteškoće s pamćenjem, govorom ili se osjećate nesigurno.

• Odjenite udobnu odjeću i obuću jer će liječnik zatražiti da hodate, čučnete ili da učinite određene pokrete rukama ili nogama.

Kako pacijenti mogu sami pratiti svoje neurološko zdravlje između pregleda?

Redovito samostalno praćenje simptoma i znakova, eventualnih promjena ili reakcija na primijenjene lijekove najbolji je način da pacijent aktivno doprinese vlastitoj dijagnostici i liječenju. Ovi podaci pomažu neurologu prilikom idućeg posjeta.

Najbolje je promjene zabilježiti u obliku vođenja dnevnika simptoma i pritom se bilježi simptom koji se pojavio, dužina njegovog trajanja, jačinu simptoma, moguće okidače i prekidače simptoma te koji su se lijekovi pokazali djelotvornima u toj situaciji.

Tijekom praćenja nužno je zabilježiti sljedeće stavke: 

• vrijeme nastupa simptoma te njihovo trajanje uz vezane okolnosti,

• promjene u pamćenju i pažnji, 

• tremor, 

• ukočenost, 

• nestabilnost ili vrtoglavica, 

• padovi, 

• propuštene doze lijekova, 

• nuspojave,

• promjene emotivnog stanja.

Za praćenje navedenog možete samostalno voditi bilješke ili se koristiti nekom od pripremljenih aplikacija.