Je li vam se ikad učinilo da vam je mozak trom i da vam nedostaje jasnoće u razmišljanju? U pitanju je "moždana magla", odnosno privremeni osjećaj smanjene mentalne oštirne.  

Iako nije medicinski termin, "moždana magla" (eng. brain fog) je izraz koji se koristi za opisivanje takozvane mentalne malaksalosti koja utječe na sposobnost razmišljanja, izaziva poteškoće u koncentraciji i prisjećanju. Jedna od studija koja se bavila istraživanjem termina kojima ljudi opisuju moždanu maglu kao ključne riječi navodi disocijaciju, umor, zaboravnost i pretjerani kognitivni napor. Kada se svi ti simptomi kombiniraju, javlja se osjećaj "maglovitosti".

Moždana magla vjerojatno je stara koliko i ljudska inteligencija, ali suvremeni način života i sve veća količina svakodnevnog stresa te drastičan porast broja ljudi koji koji se muče sa sindromom izgaranja (eng. burnout), ovaj je tisućljetni ljudski problem i kognitivne izazove koje ga prate stavila u fokus.

Jedan od razloga iz kojeg se o moždanoj magli posljednjih godina sve više priča jest i pandemija COVID-19. Naime, velik je broj ljudi pri oporavku od infekcije počeo primjećivati (danas znamo) uobičajenu nuspojavu bolesti - dugotrajnu maglu u mozgu. To je potaknulo i brojna istraživanja usmjerena ka boljem razumijevanju ovog kognitivnog problema. 

Simptomi moždane magle

Jedna od potencijalnih definicija moždane magle je i "kognitivna neučinkovitost" što podrazumijeva poteškoće u korištenju svojih dotadašnjih kognitivnih resursa. Poteškoće koje se povezuju s moždanom maglom uključuju:

• Teško zadržavanje pažnje

• Problemi s koncentracijom

• Poteškoće s učenjem

• Izazovi s kratkoročnim pamćenjem

Ovi generalni simptomi moždane magle kod različitih se ljudi mogu manifestirati na različite načine. Neke od posljedica mentalne malaksalosti mogu biti: 

• Problemi s multitaskingom koji vam je donedavno išao kao od šale

• Teže vam je učiti ili razumjeti nove koncepte nego ranije

• Ne pronalazite riječi nego vam ostaju "na vrh jezika"

• Uđete u prostoriju i zaboravite što ste tamo došli učiniti

• Zaboravljate detalje razgovora

• Ne možete toliko dobro apsorbirati sadržaj kao ranije

• Lako vas je omesti

Što uzrokuje moždanu maglu?

Brojni čimbenici i zdravstveni uvjeti mogu uzrokovati maglu u mozgu, uključujući:

• Nedostatak sna

• Povećana razina stresa

• Depresija

• Demencija

• Perimenopauza

• Lijekovi

• Hormonski poremećaji poput poremećaja štitnjače

• Kronična zdravstvena stanja, kao što je multipla skleroza

• Nedostaci nutrijenata, kao što je nedostatak vitamina B12

• Virusne infekcije

Međutim, moždanu maglu nerijetko uzrokuje kombinacija dva ili više čimbenika. Primjerice, depresija može uzrokovati nesanicu ili obrnuto, a i stres može utjecati na nedostatak sna, a samim time i uzrokovati depresiju. Također, i perimenopauza može biti popraćena nedostatkom sna i depresijom.

Koliko dugo traje moždana magla?

Trajanje ovakve mentalne malaksalosti primarno ovisi o njezinim uzrocima. Ako vam, primjerice, nedostaje sna ili vitamina B12, simptomi bi se trebali početi povlačiti u trenutku kada se dobro naspavate ili nadoknadite deficit vitamina. 

S druge strane, duljinu trajanja moždane magle uzrokovana zdravstvenim stanjima kao što su multipla skleroza ili COVID-19 mnogo je teže odrediti. Kod nekih nestaje u roku od nekoliko tjedana ili mjeseci, dok je kod drugih ona dugotrajnija. 

Kako mogu ublažiti moždanu maglu?

Ovisno o njezinim uzrocima, moždanu je maglu povremeno lako ublažiti slijedeći postulate “zdravog življenja”. Ovo su neki trikovi koji vam mogu pomoći u prevladavanju kognitivne malaksalosti. 

Spavajte dovoljno 

San je važan za vaš mozak i tijelo kako bi se očistili od nezdravih toksina koji mogu pridonijeti moždanoj magli. Pokušajte slijediti fiksni raspored spavanja i potrudite se da spavate sedam do devet sati svake noći. Izbjegavajte korištenje elektroničkih uređaja poput mobitela, prijenosnog računala ili televizije prije spavanja.

Isprobajte nove stvari

Zaokupite svoj um mentalno stimulirajućim aktivnostima i potrudite se isprobati nove stvari. Na primjer, idite drugim putem do posla, isprobajte drugačiji pristup zadatku koji redovito obavljate ili slušajte drugu glazbu. 

Izbjegavajte multitasking 

Multitasking iscrpljuje i smanjuje produktivnost, a osobito ako pokušavate raditi dvije aktivnosti koje zahtijevaju vašu puno pažnju

Vježbajte mozak 

Ako ste skloni zaboravljanju stvari, pokušajte koristiti različite trikove kako biste poboljšali pamćenje - rime, mnemotehnike ili vizualni ili verbalni znakovi mogu vam pomoći da zapamtite važne stvari. Također, vježbajte razmišljanje. Pročitajte neki zanimljivi članak i zatim neko vrijeme razmišljajte o tome što ste pročitali. 

Napravite mentalne pauze 

Napravite nekoliko mentalnih pauza tijekom dana, u kojima ne mislite ni na što i budite u trenutku. Vježbajte disanje, prošećite ili zatvorite oči i pokušajte biti u trenutku.

Usredotočite pozornost

Ako vas omesti više stvari ili izgubite fokus, pokušajte usporiti i svu svoju pozornost usmjeriti na jedan zadatak. Zatim poradite na dovršavanju tog zadatka, koliko god mali bio.

Družite se

Sudjelovanje u društvenim aktivnostima može poboljšati vaše raspoloženje, pamćenje i spoznaju.

Redovito vježbajte 

Fizička aktivnost je ključna za održavanje kako kognitivnog, tako i mentalnog zdravlja. 

Pridržavajte se zdrave prehrane

Zdrava prehrana, poput mediteranske prehrane, može pomoći u pamćenju, kognitivnim sposobnostima i zdravlju mozga. Također, izbjegavajte alkohol i droge jer nepovoljno djeluju na mozak.

Ako sumnjate da bi vaša moždana magla mogla biti povezana s s nekim ozbiljnijim zdravstvenim stanjem kao što je depresija, poremećaji štitnjače ili deficit nutrijenata, svakako se posavjetujte liječnikom ili zdravstvenim stručnjakom.