30.09.2024 Zdravstvena pismenost
U novoj studiji objavljenoj u renomiranom časopisu Nature, istraživači su dokumentirali kako je prehrana bogata masnoćama u kombinaciji s terapijom protiv raka blokirala metabolizam masti kod miševa, uskraćujući raku gorivo koje mu je bilo potrebno da nastavi rasti. Sve dok su miševi bili na ketogenoj dijeti, tumori su stagnirali.
Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati na koji se način tijelo "održava" u razdobljima posta koji utječe na naš metabolizam i to putem proteina eukariotski faktor inicijacije 4E (eIF4E). Upravo zahvaljujući ovom proteinu u razdobljima posta naše tijelo za energiju umjesto glukoze počinje trošiti masnoće, a isto se događa i u režimu keto dijete - također zahvaljujući proteinu elF4E.
Istraživači su otkrili da eFT508, novi lijek protiv raka koji je trenutno u fazi kliničkih ispitivanja, blokira eIF4E tako da tijelo prestaje metabolizirati masti. Kombinacijom eFT508 s ketogenom dijetom u životinjskom modelu raka gušterače, istraživači su uspjeli izgladnjeti stanice raka, a tumori su se smanjili.
Ovakvi rezultati daju naslutiti da bi kombinacija prehrane i lijekova mogla biti učinkovita i za liječenje drugih vrsta raka, međutim, unatoč velikom potencijalu ovog otkrića koji bi mogao biti temelj za razvoj novih metoda liječenja koje uključuju dijetu i personalizirane terapije, treba provesti još niz istraživanja na ljudima. Naime, ljudski i mišji organizam prilično je različit - unatoč tome što dijelimo čak 97.5% DNK - pa ne možemo izravno primijeniti sve što radi na životinjama na ljude. Također, borba protiv raka je fizički i emocionalno iscrpljujuća pa se postavlja pitanje korisnosti održavanja tako stroge dijete u kontekstu kvalitete života pacijenata.
Ketogenu dijetu, često nazivanu i samo "keto dijeta", karakterizira visok udio masti (55% do 60%), niski udio ugljikohidrata (5% do 10%), dok je proteinski "neutralna". S 30% do 35% svih kalorija, udio proteina u keto dijeti nešto je veći nego što je uobičajeno u zapadnjačkoj prehrani.
Cilj keto dijete je potaknuti tijelo da kao glavni izvor energije za tijelo sagorijeva masti, a ne šećer. Kada se unos ugljikohidrata značajno smanji, tijelo se prebacuje na sagorijevanje masti, proces koji proizvodi ketonska tijela. Taj se proces zove keto adaptacija.
Utvrđeno je da keto dovodi do gubitka težine, barem kratkoročno. Također se pokazala korisnim u ograničavanju napadaja kod ljudi s epilepsijom otpornom na lijekove, a trenutačno su u jeku brojna istraživanja koja ispituju njezin utjecaj na niz stanja, od Parkinsonove bolesti, autizma, i naravno, raka.
Kao što je ranije spomenuto, istraživanja o korištenju keto dijete u tretiranju raka su nova, a rezultati nisu jednoznačni. Ono što za sada znamo je da pacijenti s određenim vrstama rak mogu imati koristi od keto dijete i to na više načina: osim što pomaže u suzbijanju rasta stanica, keto dijeta je korisna i u prevenciji.
Jedan od načina na koji keto dijeta utječe na rak temelji se na tome što zapravo "izgladnjuje" stanice raka. Ovaj mehanizam nam je poznat odavno - poznat kao Warburgov učinak, nazvan je po Ottu Warburgu koji ga je otkrio, a za njega i dobio Nobelovu nagradu 1931. Warburg je teoretizirao da je glukoza ta koja hrani rak, a upravo zbog toga danas šećer krivimo za nastanak raka. Keto dijeta zapravo iskorištava ovisnost raka o glukozi.
Naime, istraživanja pokazuju da neke stanice raka imaju poteškoća s korištenjem ketona kao izvora energije, odnosno, da zbog toga teže prolaze kroz keto adaptaciju od zdravih stanica. Teorija je da namjernim izazivanjem ketoze keto dijeta zdravim stanicama daje prednost nad stanicama raka.
Također, moguće je da bi keto dijeta, u teoriji, mogla igrati ulogu u raku jer dovodi do niže razine inzulina u tijelu, a iz istraživanja je poznato da i inzulin i inzulinu slični faktori (IGF) rasta mogu stimulirati rast rak.
Isto tako, da bi rak rastao, potrebno je razviti i nove krvne žile koje će poduprijeti tumor - taj se proces naziva angiogeneza. U mišjem modelu glioma raka mozga, utvrđeno je da keto smanjuje angiogenezu.
I konačno, smatra se da bi ketonska tijela mogla imati izravan toksični učinak na sam rak. Jedno je istraživanje proučavalo učinak dodanog ketona na stanice raka uzgojene u laboratoriju i na miševima s metastatskim rakom. U laboratoriju su dodaci ketona ograničili i zdravlje i rast stanica raka. Kod miševa oboljelih od raka, dodatni ketoni povezani su s duljim preživljavanjem: 50% do 68% dulje, ovisno o specifičnom korištenom ketonskom tijelu.
U teoriji, keto dijeta može imati i preventivni učinak i smanjiti naš rizik od barem nekih vrsta raka. Rak, naime, nastaje kada se dogodi niz mutacija u zdravoj stanici. One dijelom mogu biti uzrokovane nekim naslijeđenim genima, međutim, većina mutacija stečena je tijekom vremena zahvaljujući oksidativnom stresu, odnosno neravnoteži slobodnih radikala i antioksidansa, pri čemu slobodni radikali brojčano nadmašuju antioksidanse.
Teorija koja stoji iza prehrane bogate antioksidansima jest da oni kemijski djeluju na "neutraliziranje" slobodnih radikala, pomažu ih držati pod kontrolom i uspostavljaju ravnotežu. U jednoj studiji pokazalo se da ketonsko tijelo beta hidroksibutirat suzbija oksidativni stres.
Ketonska tijela ovdje imaju dvostruko djelovanje: prvo, smanjuju proizvodnju slobodnih radikala, a istovremeno potiču antioksidativni kapacitet u tijelu.
Ovo može biti važno za ljude koji žive s rakom, jer stanice raka razvijaju nove mutacije. Ove promjene mogu učiniti da kemoterapija i ciljani lijekovi koji su do tada djelovali postanu neučinkoviti.
Iako trenutačna saznanja o dobrobitima keto dijete na liječenje i prevenciju raka obećavaju, potrebno je provesti dodatna istraživanja o tome koliko je zapravo keto koristan - jer ograničava i konzumaciju svježeg voća i povrća koje također pozitivno utječe na borbu protiv raka. Također, ketogena dijeta uzrokuje gubitak kilograma što može biti sjajno za nekoga tko pokušava postići zdravu tjelesnu masu, međutim, može biti štetan za nekoga tko živi s rakom. Kaheksija, sindrom nenamjernog gubitka tjelesne težine i trošenja mišića, smatra se izravnim uzrokom 20% smrti od raka.
Ostali članci