Brojna istraživanja ukazuju na to da ono što jedemo značajno utječe na mozak koji stari - naša prehrana utječe na sposobnost razmišljanja i pamćenja, zbog čega sve više istraživača proučava na koje načine opći obrasci prehrane utječu na nastanak, ali i prevenciju i odgađanje Alzheimerove bolesti.

Ono što trenutačno znamo je da konzumacija određene hrane utječe na biološke mehanizme, poput oksidativnog stresa i upale, koji su u podlozi Alzheimerove bolesti. Prehrana određenim tipom namirnica u našem organizmu povećava koncentraciju određenih hranjivih tvari koje zahvaljujući svojim protuupalnim i antioksidativnim svojstvima mogu inhibirati naslage beta-amiloida koje se nalazimo u mozgu ljudi s Alzheimerovom bolešću, ili poboljšati stanični metabolizam na načine koji štite od bolesti.

Također, način na koji se hranimo ima i indirektan utjecaj na razvoj Alzheimerove bolesti. Naime, određeni obrasci prehrane doprinose razvoju bolesti poput dijabetesa, pretilosti i bolesti srca koje su rizični faktori za razvoj Alzheimerove bolesti.

Što je to Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest je neurokognitivni poremećaj mozga koji polako uništava pamćenje i sposobnost razmišljanja, a na kraju oboljelima oduzme i sposobnost obavljanja najjednostavnijih zadataka. Kod većine ljudi s Alzheimerovom bolešću simptomi se prvi put pojave nakon 65. godine života, a s obzirom na starenje globalne populacije, smatra se da nam predstoji epidemija. Procjenjuje se da će do 2040. od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije patiti čak 81 milijun ljudi diljem svijeta.

 

Sve o Alzheimerovoj bolesti, tko je dobiva i kako na vrijeme prepoznati simptome doznaj OVDJE.

Naravno, ne valja robovati prehrani. Istraživanja pokazuju da je obraćanje pozornosti na širu sliku prehrambenih obrazaca, dakle ono što jedemo većinu vremena, učinkovitije od opsjednutosti dnevnim izborom hrane. Imajući to na umu, evo tri skupine namirnica koje je poželjno ubaciti u svakodnevni meni za zdravlje i dugovječnost mozga. 

Bobičasto voće

Postoje čvrsti dokazi koji pokazuju da bobičasto voće zahvaljujući impresivnoj koncentraciji polifenola podržava zdravlje mozga, a sve to upakirano u neodoljivu bobicu bogatu vlaknima. Vlakna - sa svojom sposobnošću da snize loš kolesterol u krvi, rast dobrih bakterija u crijevima - ključna su za zdravlje mozga.

Idealno bi bilo jesti pola šalice bobičastog voća dnevno, a s obzirom na trenutnu ponudu - od borovnica i kupina do jagoda, brusnica, grožđa i malina - birajte ono što vam je najdraže, ni s jednom vrstom nećete pogriješiti. Također, velika prednost bobičastog voća je da u njemu možemo uživati čitavu godinu. Smrznuto voće je, naime, jednako slasno i hranjivo kao i svježe.

Lisnato zeleno povrće

Već jedna šaka zelenog lisnatog povrća dnevno ima snažne učinke na zdravlje mozga. Studija provedena na 960 odraslih osoba utvrdila je osobe koje redovito jedu zeleno lisnato povrće pokazuju bolje rezultate na testovima pamćenja, ali i sporiju stopu kognitivnog pada. 

Štoviše, procjenjuje se da jedna šaka zelenog lisnatog povrća dnevno znači smanjenje starosti mozga za čak 11 godina. To je vjerojatno zato što lisnato povrće pruža jedinstveni paket bioaktivnih hranjivih tvari za zdravlje mozga: vitamin K, lutein, folat, brojne flavonoide i vitamin E. Što je lisnato povrće tamnije, to više hranjivih tvari sadrži.

Trudite se jesti što raznolikije povrće: izmjenjujte blitvu, kelj, špinat i razne vrste zelene salate, a u meni uklopite i začinsko bilje, mikrozelenje, ali i vrlo hranjivo lišće blitve i mrkve.

Cjelovite žitarice 

Unatoč tome što ih neki pokušavaju "ocrniti" i predstaviti ih kao negativca u bitci za zdrav mozak, "slučaj žitarice" nije tako jednostavan.

Da, činjenica je da rafinirane žitarice uobličene u ultraprerađenu hranu kao što su krekeri, peciva, bijeli kruh i drugi pekarski proizvodi ne čini dobro našem tijelu, upravo suprotno. Međutim, za razliku od rafiniranih žitarica koje uzrokuju upalu, istraživanja pokazuju da cjelovite žitarice djeluju protuupalno.

Osim toga, cjelovite žitarice sadrže i flavonoide, fitonutrijente koji se bore protiv oksidativnog stresa u mozgu. Preporučuje se jesti pola šalice kuhanih cjelovitih žitarica za zdrav mozak, kao što su zob, ječam, riža, cjeloviti oblici kukuruza, brašno od cjelovitih žitarica, ali i "pseudožitarice" - sjemenke slične žitaricama kao što su kvinoja, amarant i heljda. 

MIND dijeta

Brojna istraživanja pokazuju su povezanost između većeg pridržavanja mediteranske dijete i niže stope kognitivnog pada. Točnije, zaštitni učinak na mozak ima takozvana MIND dijeta, mediteranska dijeta s ciljem odgode neurodegeneracije, u kojoj su spojene preporuke DASH dijete (prehrambene preporuke s ciljem kontrole hipertenzije) s glavnim odrednicama mediteranske prehrane.

Praćenjem MIND dijete, u organizam unosimo široku lepezu nutrijenata s blagotvornim djelovanjem na zdravlje mozga, uključujući omega-3 masne kiseline, antioksidanse, karotenoide, flavonoide, vitamin E i folat. Brojna istraživanja pokazuju kako upravo izbjegavanje zasićenih i transmasnih kiselina uz povećan unos antioksidansa i vitamina B-skupine usporava kognitivni pad.