Nakon 30. godine života, naš mozak počinje atrofirati. Iako možda zvuči zastrašujuće, u pitanju je potpuno normalna pojava, uočljiva i na brojnim drugim organima i procesima u tijelu. Kako stari naše tijelo, tako stari i mozak. Ali ne stare svi mozgovi na jednak način. 

Atrofija se odnosi na smanjivanje veličine stanice zbog gubitka stanične supstancije, a zahvati li velik broj stanica, smanjuje se tkivo ili čitav organ. Kada se atrofija događa u mozgu, gube se neuroni i veze između njih, što rezultira smanjenjem određenog dijela ili, pak, čitavog mozga. 

Promjene mozga povezane sa starenjem mogu uključivati ​​smanjenje mase mozga, smanjenje područja mozga koja sadrže živčana vlakna, gubitak veza između neurona i promjene u sustavima neurotransmitera koji prenose informacije u mozgu i tijelu. Sve to može igrati ulogu u opadanju kognitivnih sposobnosti povezano sa starenjem.

Što uzrokuje atrofiju mozga?

Iako je "godina proizvodnje" glavni rizični faktor kada je atrofija mozga u pitanju, istraživači sa sveučilišta u Bostonu otkrili su da osobe s lošom fizičkom spremom u četrdesetima imaju značajno manji volumen mozga do 60. godine života. Stručnjaci smatraju da je upravo smanjenje volumena mozga znak ubrzanog starenja mozga. 

U studiji su pregledni podaci o vježbanju više od 1200 odraslih osoba u dobi od oko 40 godina, a svi su bili dio veće, dugogodišnje studije. Kada je istim ispitanicima 20 godina kasnije napravljena MR mozga, kod onih ispitanika koji su u srednjim godinama bili u lošijoj fizičkoj spremi, uočene su mnogo niže razine moždanog tkiva nego kod osoba koje su čitav život fizički aktivne.

Također, otkriveno je i da kod osoba s niskom kondicijom dijastolički tlak nakon samo nekoliko minuta na traci za trčanje raste znatno brže nego kod osoba s dobrom fizičkom spremom, čak i kada se kreću sporim tempom. Upravo su ti ljudi imali najveću vjerojatnost od značajnog smanjenja volumena mozga u šezdesetima.

Naime, fluktuacije krvnog tlaka mogu oštetiti žilice u mozgu koje su osjetljive na takve promjene, a vaskularna oštećenja u mozgu zatim mogu pridonijeti strukturalnim promjenama i kognitivnim propadanjem.

Kako spriječiti propadanje mozga?

Iako je neke uzroke smanjivanja mozga nemoguće izbjeći, postoje dokazi koji govore u prilog određenim promjenama u životnom stilu koje mogu pomoći u zaštiti mozga od propadanja uzrokovanog starenjem.

Vježbajte redovito

Niz je dokaza koji potvrđuju da je redovita tjelovježba ključni faktor za zdravo starenje: osim što pomaže u održavanju našeg kardiovaskularnog, ali i koštano-mišićnog sustava zdravim, ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje, našu probavu i imunitet, štiti od demencije i pozitivno utječe na kognitivno funkcioniranje. Uz to, usporava propadanje mozga. 

Preporuka je da se odrasle osobe u dobi od 18 do 64 godine tjelesnom aktivnošću bave pet dana tjedno, po pola sata do sat vremena (150 do 300 minuta tjedno), s tim da je, kako starimo, nužno uvesti vježbe snage u fitness rutinu radi očuvanja zdravlja kostiju i zaštite od padova.

Bilo koji oblik tjelovježbe je bolji od nikakve tjelovježbe. Umjesto napornih treninga, počnite s duljim šetnjama i postepeno pojačavajte tempo, birajte zahtjevnije i duže staze. Također, hodanje u paru ili grupi pozitivno utječe na mentalno zdravlje, kao i boravak u prirodi. 

Kontrola krvnog tlaka

Da biste zaštitili mozak, važno je voditi računa o krvnom tlaku. Redovita kontrola smanjuje rizik od oštećenja krvnih žila. Također, metode blažavanja stresa pomoći će u održavanju krvožilnog sustava zdravim, a preporučljivo je ograničiti količinu soli u hrani te jesti zdravo, sezonski i raznoliko. 

Krvni tlak je lako izmjeriti kod kuće, a ako ustanovite da postoji neki problem, razgovarajte s liječnikom koji vam može preporučiti lijekove za održavanje krvnog tlaka na razini zdravijoj za vaš mozak i tijelo. 

Stil života

Istraživanja sugeriraju da, osim tjelovježbe i stabilizacije krvnog tlaka, i način na koji živimo ima utječe na starenje mozga. Uvođenje novih ili izbacivanje loših navika može doprinijeti održavanju mozga zdravim i vitalnim:  

• Prestanite pušiti 

• Zdravo se hranite i izbjegavajte procesuiranu hranu, obogatite prehranu namirnicama bogatim omega 3 masnim kiselimana 

• "Trenirajte" i zabavite mozak za njega izazovnim aktivnostima kao što su učenje jezika, rješavanje križaljke i usvajanje novih vještina

• Ograničite unos alkohola

• Družite se