03.05.2023 Povišeni krvni tlak
Članak objavljen u časopisu Circulation analizirao je podatke čak 7.7 milijuna ambulantnih očitanja krvnog tlaka uzetih između siječnja 2014. i listopada 2018. Autori su izvijestili da između otprilike 13 uzastopnih posjeta, sistolički krvni tlak pacijenta - gornji broj kod očitanja krvnog tlaka - može varirati za 10 bodova.
Hipertenzija je ozbiljno stanje koje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega, a prema nekim procjenama, čak 18% svih smrti na svijetu može se pripisati povišenom krvnom tlaku. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrti; u 2020. godini bile su odgovorne za čak 40% smrtnih slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9 711 muškaraca.
Očitanje krvnog tlaka sastoji se od dva broja: sistoličkog krvnog tlaka (gornji broj) i dijastoličkog krvnog tlaka (donji broj).
Sistolički krvni tlak je sila koja djeluje na arterije kada srce kuca, gurajući krv prema vašim organima i tkivima. Idealni sistolički krvni tlak trebao bi biti manji od 120.
Dijastolički krvni tlak je preostala napetost u arterijama dok srce miruje između otkucaja. Idealan dijastolički tlak bi trebao biti manji od 80.
Jednokratno očitanje krvnog tlaka u liječničkoj ordinaciji ne odražava nužno dnevni krvni tlak; to je tek vrijednost izmjerena u jednom trenutku u danu. Primjerice, znamo da se vrijednosti krvnog tlaka razlikuju ujutro i navečer, kao i da je većini ljudi krvni tlak izmjeren u bolnici ili ambulanti nešto viši nego obično - jer posjet liječniku nikome nije ugodan.
Nekoliko čimbenika može uzrokovati dnevni porast ili pad krvnog tlaka i utjecati na očitanje koje dobijete u liječničkoj ordinaciji:
Krvne žile se šire i skupljaju u toplijim ili hladnijim uvjetima, što može uzrokovati razliku u krvnom tlaku. Sjedenje u hladnoj čekaonici također može uzrokovati porast krvnog tlaka.
Ako uzimate lijekove za krvni tlak, vaše očitanje također može varirati ovisno o dobu dana kada ste uzeli lijek.
Žurba do liječničke ordinacije i osjećaj stresa kad stignete mogu povisiti očitanje krvnog tlaka.
Neodgovarajuća veličina ili položaj manžete za krvni tlak može uzrokovati netočnost očitanja.
Neki pacijenti dožive "sindrom bijele kute", privremeno povišenje krvnog tlaka zbog tjeskobe oko posjeta liječniku.
Redovito mjerenje krvnog tlaka kod kuće preporučuje se osobama kojima je dijagnosticirana hipertenzija, onima koje imaju blago povišen krvni tlak, te starijim osobama i svima onima s predispozicijama za razvoj bolesti srca, uključujući obiteljsku povijest visokog krvnog tlaka ili prethodnu povijest bolesti srca.
Osobe koje tek počinju mjeriti tlak kod kuće, trebale bi otprilike tjedan dana mjeriti tlak nekoliko puta dnevno, a jednom kada se "uhodaju" tlak bi trebale mjeriti jednom dnevno, u isto vrijeme. Osim kontinuiranog praćenja vrijednosti tlaka, redovitim mjerenjem kod kuće pacijenti dobivaju osjećaj što i kako se događa s njihovim krvnim tlakom i što sve na njega utječe.
Da bismo dobili točna očitanja tlaka uz pomoć kućnog tlakomjera, potrebno je slijediti nekoliko jednostavnih pravila:
Ispraznite mjehur i odmorite se 5 minuta prije mjerenja krvnog tlaka.
Sjednite sa stopalima na podu, ne križajte noge, a ruke držite u ruke u razini srca.
Ispravno postavljanje manšete oko ruke ključno je za dobivanje točnog očitanja, stoga pitajte svog liječnika ili medicinsku sestru za smjernice prije nego što započnete kućni nadzor. Većina kućnih manžeta za krvni tlak dolazi s oznakama koje pomažu pri pravilnom postavljanju, pa svakako pažljivo proučite upute.
Izbjegavajte smetnje kao što su poticajni televizijski programi ili sportski događaji.
Odmorite se najmanje jednu do dvije minute između očitanja krvnog tlaka i zapišite viši rezultat.
Krvni tlak mjerite uvijek u isto doba dana.
Visoki krvni tlak može imati velike posljedice na tijelo, stoga je važno da osobe koje žive s hipertenzijom imaju dobar uvid u to kakav im je tlak u kakvim uvjetima. Blaža hipertenzija ne mora nužno manifestirati simptome, no vrlo je važno da se liječi jer visok krvni tlak može doprinijeti oštećenju mozga, srca i bubrega te dovesti do moždanog i srčanog udara te zatajenja srca i bubrega.
Ostali članci