Aspirin je za brojne osobe prvi izbor za ublažavanje blage do umjerene boli poput glavobolje, zubobolje i menstrualnih bolova, no milijuni ljudi diljem svijeta aspirin uzimaju i preventivno, kako bi smanjili rizik od potencijalno smrtonosnog krvnog ugruška ili srčanog udara. Međutim, novija istraživanja pokazuju da to može napraviti više štete nego koristi.

Prema rezultatima velike nacionalne ankete koju provodi Sveučilište u Michiganu, SAD, svaka četvrta osoba u dobi između 50 i 80 godina aspirin uzima više od tri puta tjedno i to često bez preporuke liječnika. 

Dok se niske doze aspirina odnosno 75 do 325 mg (za usporedbu, jedna tableta aspirina ima 500 mg) lijeka preporučuju kao sekundarna prevencija kod osoba koje su doživjele moždani ili srčani udar te za sprječavanje tromboembolije nakon operativnih ili intervencijskih zahvata na krvnim žilama (primjerice, ugradnja stenta), kod zdravih osoba svakodnevno uzimanje aspirina može dovesti do ozbiljnih komplikacija. 

Jedno od pitanja koje je bilo postavljeno u anketi provedenoj na 2657 starijih osoba u SAD-u je bilo i zašto uzimate aspirin svakodnevno, a rezultati su pokazali sljedeće:

• 77 posto starijih osoba vjeruje da aspirin pomaže općem zdravlju

• 46 posto ispitanika je reklo da ublažava bol

• 36 posto je reklo da aspirin smanjuje rizik od raka debelog crijeva

• 31 posto vjeruje da svakodnevno uzimanje aspirina smanjuje rizik od demencije

Još jedan od razloga iz kojeg starije osobe uzimaju aspirin je prevencija srčanog ili moždanog udara. Naime, istraživanje je pokazalo da je čak 43% ispitanika iskusilo barem jedno stanje povezano s kardiovaskularnim bolestima.

Tko bi trebao uzimati aspirin svaki dan, a tko ne?

Unatoč velikoj popularnosti aspirina kao "preventive", European Society of Cardiology napominje da trenutni dokazi ne podupiru primjenu acetilsalicilne kiseline u primarnoj prevenciji kod pacijenata koji nemaju kardiovaskularne bolesti i to zbog povećanog rizika od krvarenja. 

Dva američka udruženja, American College of Cardiology i American Heart Association savjetuju sljedeće:

• Niske doze acetilsalicilne kiseline (ASK), odnosno aspirina, preporučuju se pacijentima s visokim rizikom aterosklerotske kardiovaskularne bolesti u dobi između 40 i 70 godina koji nemaju povećan rizik od krvarenja. 

• Niske doze aspirina ne smiju se rutinski propisivati za primarnu prevenciju pacijentima starijim od 70 godina i pacijentima s povećanim rizikom od krvarenja bez obzira na dob.

• Pacijentima sa šećernom bolešću i umjerenim kardiovaskularnim rizikom ne preporučuje se primarna prevencija uzimanjem aspirina, ali se može razmotriti u slučaju da imaju visoki ili vrlo visoki kardiovaskularni rizik. 

Važno je napomenuti da je prije nego odlučite početi piti aspirin kao preventivno sredstvo nužno potražiti mišljenje liječnika koji će na temelju anamneze savjetovati eventualnu svakodnevnu primjenu acetilsalicilne kiseline.

Zašto je aspirin svaki dan opasan?

Dok je smanjeni rizik od krvnih ugrušaka i moždanog udara dobra strana uzimanja aspirina, kriva primjena lijeka sa sobom nosi i ozbiljne rizike - osobito kod osoba koje ga često uzimaju. 

Svakodnevna upotreba, naime, aspirina može dovesti do modrica i unutarnjeg krvarenja u mozgu, želucu i crijevima. Uglavnom nije riječ o po život opasnim stanjima, ali u ekstremnim slučajevima, moguće je da dođe i do ozbiljnih krvarenja. Prema studiji objavljenoj u časopisu JAMA Osobe koje svaki dan uzimaju aspirin,  a nisu u rizičnoj skupini, imaju 43 posto veći rizik od jakog krvarenja.

Također, studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Monash u Melbourneu na više od 18 tisuća ljudi pokazala je da svakodnevna upotreba aspirina povećava rizik od anemije za čak 20%.

Osim većeg rizika od anemije, krvne pretrage otkrile su brži pad hemoglobina i smanjenu razinu feritina (proteina koji prenosi željezo) u skupini koja je primala aspirin u usporedbi s placebo skupinom.