Anemija uzrokovana nedostatkom željeza je najčešća, a nedostatak željeza posljedica je poremećaja ravnoteže između njegova unosa i gubitka iz tijela. Mnogi ljudi i ne znaju da im nedostaje željeza u krvi. Sa simptomima anemije moguće je živjeti godinama a da toga niste ni svjesni. 

Slabokrvnost, kako još zovemo anemiju, osobito pogađa djecu i žene u reproduktivnoj dobi, a prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2015. godine, u Hrvatskoj anemiju ima 27% djece u dobi do pet godina te 25% žena, pri čemu je više od polovice slučajeva uzrokovano manjkom željeza.

Dakle, svaka četvrta žena i više od četvrtine djece mlađe od pet godina u Hrvatskoj pati od anemije.  

U ovom članku doznajte:

• Što je anemija?
• Što uzrokuje anemiju?
• Koji su simptomi anemije?
• Kako se liječi anemija?
• Što jesti ako imam anemiju?

Što je anemija?

Anemija je stanje pri kojem je smanjen broj zdravih eritrocita (crvenih krvnih stanica) u krvi ili je smanjena razina hemoglobina (protein koji sadrži željezo) u eritrocitima, što za posljedicu ima smanjeni prijenos kisika do naših tkiva i organa. 

Što uzrokuje anemiju?

Mnogo je razloga zašto netko postane anemičan, no većina slučajeva ubraja se u sljedeće kategorije.  

Poremećaj stvaranja eritrocita zbog manjka željeza i drugih nutrijenata

Ako dulje ne unosite dovoljne količine željeza, može se očekivati da će u određenom trenutku nastati njegov manjak u tijelu. Kada se spusti na određenu razinu, pojavit će se simptomi i znakovi anemije.

Anemija uzrokovana nedostatkom željeza najčešća je vrsta anemije. Nedostatak željeza je posljedica poremećaja ravnoteže između njegova unosa i gubitka iz tijela. Posljedično se smanjuje i proizvodnja hemoglobina u eritrocitima te naši organi i tkiva ne mogu dobiti onu količinu kisika koja im je potrebna. No uzrok anemije može biti i nedovoljan unos namirnica koje sadrže vitamin B12 i folnu kiselinu koji su također važni za normalno stvaranje eritrocita. 

S druge strane, čak i dostatan unos svih potrebnih tvari hranom ne mora značiti da neće doći do anemije. Neki poremećaji crijeva, poput celijakije, te operacije crijeva, kao što je želučana premosnica, mogu ograničiti količinu željeza koje vaše tijelo apsorbira i dovesti do pojave anemije.

Mnogi ljudi i ne znaju da im nedostaje željeza u krvi. Sa simptomima anemije moguće je živjeti godinama a da toga niste svjesni.

Ubrzano propadanje eritrocita i gubitak krvi 

Anemiju može uzrokovati prijevremeno propadanje eritrocita zbog nasljednih ili stečenih bolesti eritrocita, kao i zbog uzimanja određenih lijekova.

Jedna od nasljednih bolesti eritrocita je tzv. anemija srpastih stanica. To je anemija u kojoj eritrociti sadrže nenormalni oblik hemoglobina zbog kojeg poprimaju oblik polumjeseca ili srpa te su krhki i smanjene elastičnosti. Takvi deformirani eritrociti se lako lome, što uzrokuje njihovo ubrzano propadanje te začepljuju i oštećuju najmanje krvne žile u slezeni, bubrezima, mozgu, kostima i drugim organima smanjujući njihovu opskrbu kisikom. Posljedice su teška anemija, začepljenje protoka krvi i oštećenje organa.

Akutna i kronična krvarenja su, u odnosu na navedene bolesti eritrocita, znatno češći uzrok pojačanog gubitka eritrocita i željeza te posljedične pojave anemije.

Žene u reproduktivnoj dobi su anemijom najpogođenija skupina, a njezin najčešći uzrok je pojačani gubitak krvi (željeza) zbog obilnih menstrualnih krvarenja ili endometrioze, koji ne prati odgovarajući unos željeza u organizam, ili gubitak krvi tijekom porođaja. 

Krvarenje ne mora uvijek biti uočljivo, osoba može gubiti krv neprimjetno, ali dugotrajno, kao što je to slučaj kod nekih bolesti probavnog sustava poput upalnih bolesti crijeva, ulkusa u probavnom sustavu, polipa u debelom crijevu ili raka debelog crijeva. Također, kronična primjena određenih lijekova kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL) može dovesti do krvarenja iz probavnog sustava.

Pojačane potrebe organizma

Postoje određena životna razdoblja i stanja u kojima je tjelesna potražnja za željezom veća od njezine ponude - kad ona nije zadovoljena, može doći do pojave anemije. Potražnja tijela za željezom znatno je povećana kod dojenčadi, djece i adolescenata u ubrzanoj fazi rasta, u situacijama kada tijelo pokušava nadoknaditi izgubljenu krv, u trudnoći te kod bolesti bubrega.

Kako bi se osigurao unos željeza u dovoljnim količinama, u svim navedenim stanjima potrebno je povećati unos namirnica bogatih željezom.

Simptomi anemije 

Simptomi anemije odnosno nedostatka željeza mogu biti prilično blagi, a vi ih čak možda i nećete primijetiti. Prema Američkoj hematološkoj udruzi (American Society of Hematology), većina ljudi nije svjesna da ima blagu anemiju sve dok ne obave rutinsko testiranje krvi i ne dobiju nalaz.

Simptomi umjerenog do teškog nedostatka željeza uključuju:

• opći umor i slabost

• blijeda koža i sluznice

• kratkoća daha ili osjećaj nedostatka zraka

• vrtoglavica i nesvjestica

• glavobolje

• brzo ili nepravilno lupanje srca

• sitne rane u kutovima usana

• hladne ruke i noge

• osjećaj trnjenja ili puzanja u nogama

• krhki i lomljivi nokti

• pojačano ispadanje kose, lomljive vlasi

• čudne želje za konzumacijom stvari koje nisu hrana, poput prljavštine, leda ili gline

• česte prehlade i viroze.

Važno je da simptome nedostatka željeza ne pokušavate "opravdati" životnim stilom. Ako dugo osjećate pojačani umor i nemate energije, ako premalo spavate i često ste bolesni, javite se liječniku. 

Kako liječiti anemiju?

Osobama s anemijom liječnici obično savjetuju promjene u prehrani te mogu preporučiti uzimanje preparata željeza. Kod blagog nedostatka željeza koji nije povezan s ozbiljnim bolestima pravilna prehrana može biti dovoljna. No ako su vrijednosti željeza u krvi znatno niže, obavezno treba obaviti pretrage kako bi se utvrdio uzrok njegova nedostatka. Ako vam je liječnik propisao terapiju, pridržavajte se njegovih uputa što dosljednije kako bi liječenje bilo što uspješnije.

Kakva bi trebala biti vaša prehrana ako ste anemični?

• Jedite hranu bogatu željezom. Dobri izvori željeza uključuju crveno meso (posebice govedinu i jetrica), ribu, piletinu, voće (agrumi i jagode), tamno, lisnato povrće, leću, grašak, grah, orašaste plodove, žitarice i soju. 
• Redovito konzumirajte hranu koja pomaže tijelu da apsorbira željezo, poput sokova od naranče, jagode, brokule, rajčice ili drugog voća i povrća koji sadrže vitamin C. 
• Izbjegavajte piti kavu ili čaj uz obrok jer sadrže polifenole koji otežavaju apsorpciju željeza. 
• Kalcij također može otežati apsorpciju željeza. Smanjite unos kalcija hranom uz namirnice bogate željezom. Ako uzimate tablete kalcija, porazgovarajte sa svojim liječnikom. 

Razgovarajte sa svojim liječnikom ako imate simptome i znakove anemije, osobito ako imate obilne menstruacije ili probleme s probavnim sustavom, kao što su učestali proljev ili krv u stolici. 

Ako imate tešku anemiju, nemojte se osloniti samo na prehranu. Veći nedostatak željeza ne može se nadomjestiti hranom, već je potrebna terapija, a nju prepustite svom liječniku. 

ZA SAVJET O SVAKOM KONKRETNOM ZDRAVSTVENOM PROBLEMU OBRATITE SE IZRAVNO SVOJEM LIJEČNIKU ILI NADLEŽNOM ZDRAVSTVENOM RADNIKU. SANDOZ d.o.o. NE POSTAVLJA DIJAGNOZU NITI DAJE OSOBNE MEDICINSKE SAVJETE O BOLESTI I NAČINU LIJEČENJA.