Čak deset posto žena pati od endometrioze, kroničnog stanja u kojem endometrijsko tkivo raste izvan šupljine maternice, a koje pogađa žene svih dobi, uključujući i tinejdžerice. Ona može imati značajan utjecaj na svakodnevni život i uzrokovati brojne simptome, uključujući bolne i obilne menstruacije i probleme s crijevima, a može utjecati i na plodnost. Liječenje obično uključuje lijekove protiv bolova, hormonsku terapiju i operativne zahvate.

Što je endometrioza?

Endometrioza je stanje u kojem tkivo slično endometriju, sluznici maternice, raste izvan maternice, na drugim organima ili strukturama. To uzrokuje kroničnu upalu te stvaranje ožiljkastog tkiva.

Endometriozu primarno nalazimo u zdjelici - na jajnicima, maternici i ligamentima koji ju podupiru, jajovodima, debelom crijevu, mjehuru, mokraćovodima ili rektovaginalnom septumu (pregradi između debelog crijeva i rodnice). Rijetko se događa da se proširi izvan zdjelice i zahvati gornji dio trbuha, dijafragmu ili trbušni zid, a može se naći čak i u plućima.

Identificirano je nekoliko različitih tipova lezija:

• površinska endometrioza koja se nalazi uglavnom na peritoneumu zdjelice

• cistična endometrioza jajnika 

• duboka endometrioza pronađena u rektovaginalnom septumu, mjehuru i crijevima

• endometrioza izvan područja zdjelice

Kao i normalna sluznica maternice, i endometriotično tkivo je osjetljivo na spolne hormone. Ono raste, zadebljava i ljušti se tako da žena koja ima endometriozu za vrijeme menstruacije ne krvari samo iz maternice, već i is svih ostalih područja zahvaćenih endometriotičnim tkivom. Nakupljena krv tada podražava organe i izaziva iritaciju, grčeve i bolove. 

Česta je i pojava ožiljkastih priraslica koje mogu doprinijeti pojavi i intenzitetu kronične boli, a u poodmaklim stadijima bolesti i ometati rad organa i dovesti do njihove disfunkcije. 

Simptomi 

Simptomi koje može prouzročiti endometrioza su razni i ima ih mnogo, što znatno otežava dijagnosticiranje ovog kroničnog stanja.

Najčešći simptom je upravo bol u donjem dijelu trbuha, a najizraženija može biti za vrijeme ili nakon spolnih odnosa, za vrijeme obavljanja nužde (i mokrenja i defekacije) ili za vrijeme menstruacije.

Neki od ostalih simptoma koji se mogu pojaviti su:

• kronična bol u području zdjelice

• teško krvarenje tijekom ili između menstruacija 

• poteškoće sa začećem

• napuhnutost i mučnine

• umor

• depresija i anksioznost

Tko najčešće obolijeva od endometrioze?

Najčešće pogađa žene u dobi od 25 do 40 godina, no može se javiti i u ranijoj dobi. Iako velik dio žena osjeti olakšanje simptoma s ulaskom u menopauzu, u nekim slučajevima bo i neugoda ne prestaju ni tada. 

Što uzrokuje endometriozu?

Točan uzrok endometrioze još je uvijek nepoznat, a smatra se da brojni čimbenici doprinose njezinom razvoju. Trenutačni stav medicinske zajednice jest da su neki od mogućih uzroka razvoja endometrioze sljedeći:

• Retrogradna menstruacija, pojava pri kojoj se dio menstrualne krvi koja bi trebala istjecati iz tijela vraća putem jajovoda u trbušnu šupljinu što može rezultirati taloženjem stanica sličnih endometriju koje se na tom mjestu talože i stvaraju endometrijske ciste

• Stanična metaplazija, odnosno transformacija stanica iz jednog oblika u drugi - stanice izvan maternice mijenjaju se u stanice sluznice maternice i tamo počinju rasti

• Matične stanice mogu izazvati bolest koja se zatim širi tijelom putem krvnih i limfnih žila

Također, danas znamo da je za razvoj endometrioze potrebna i predispozicija, a poznato je i, primjerce, da razvoj endometrioze ovisi o estrogenu, koji povećava upalu, rast lezija i bol povezanu s bolešću. Međutim, odnos između estrogena i endometrioze je složen budući da nedostatak estrogena ne znači uvijek i izostanak endometrioze.

Kako se dijagnosticira? 

Simptomi kao što su bol i obilne mjesečnice obično budu prvi znak da nešto nije u redu i poticaj oboljelima da posjete liječnika. Uz klasični ginekološki pregled, pri sumnji na endometriozu se izvodi i ultrazvučni pregled, a ovisno o simptomima i rezultatima  ultrazvuka, liječnik vas može uputiti i na magnetnu rezonancu. 

Također, i laparoskopija je jedan od zahvata koji se koristi i za dijagnozu i liječenje. Radi se o jednostavnom zahvatu pri kojem se kamerom pregledava unutrašnjost organizma, a istovremeno je moguće uzeti i komadić tkiva za biopsiju kojom se potvrđuje dijagnoza, odnosno dobiva histološka verifikacija. Nažalost, iako se kirurškim putem odstranjuje endometriotično tkivo, to uglavnom nije trajno rješenje - ono ponovno raste.

Isto tako, s obzirom na to da ne izaziva nužno simptome, endometriozu je moguće otkriti i slučajno, tijekom redovitog ginekološkog pregleda ili nekog drugog medicinskog postupka. 

Kako se tretira endometrioza?

Iako lijek za endometriozu trenutačno ne postoji, dostupan je niz metoda tretiranja simptoma, a u velikom broju slučajeva se simptomi uspješno kontroliraju.

Za ublažavanje boli se koriste analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR), a u upravljanju boli mogu pomoći i lijekovi na hormonalnoj bazi, kao što su hormonalna kontracepcija ili agonisti GnRH, tvari koje isprva potiču lučenje gonadotropina - hormona koji nadziru funkciju ženskih i muških spolnih žlijezda - iz hipofize, no kada se primjenjuju dulje od nekoliko tjedana, imaju suprotan učinak.

Kod težih slučajeva endometrioze potrebna je i kirurška intervencija. Minimalno invazivni zahvati su oni laparoskopski, a u najtežim slučajevima će možda biti potrebno napraviti histerektomiju. 

Što ako ne liječim endometriozu?

Iako može nestati sama od sebe, to nije čest slučaj. S vremenom endometriotično tkivo koje raste izvan maternice može uzrokovati nastanak cista, priraslica i ožiljkastog tkiva što može uzrokovati kroničnu bol, pogotovo za vrijeme menstruacije. 

Brojne žene koje boluju od endometrioze imaju poteškoća sa začećem, a što je endometrioza teža, to je vjerojatnost od nemogućnosti začeća veća.