Prije desetak dana svijet je obišla vijest o tome da je američka glumica Olivia Munn, najpoznatija po ulozi gospodarske novinarke Sloan Sabbith u megauspješnoj seriji "The Newsroom", oboljela od raka dojke. Zahvaljujući svojoj liječnici koja je unatoč urednom mamogramu i negativnim genetskim testovima inzistirala da se napravi i magnetna rezonanca grudi, glumici je na vrijeme otkriven agresivan oblik raka dojke (luminalni tip B) od kojeg se sada uspješno oporavlja.

Preporuci da se naprave i dodatne pretrage prethodio je jednostavan, brz, vrlo pristupačan i jeftin test. U pitanju su Gail i Tyrer-Cuzik kvizovi, alati koji služe za procjenu rizika od oboljenja od raka dojke na temelju osobne i obiteljske anamneze pacijentice. 

O procjeni rizika od raka dojke te ključnim informacijama o prevenciji raka dojke razgovarali smo s Ljubicom Luetić Cavor, dr. med., radiologinjom iz KBC Sestre milosrdnice te dr. med. Ivom Kirac, specijalisticom kirurške onkologije i abdominalne kirurgije te predsjednicom udruge Institut za gastroenterološke tumore (IGET).

Online alati za procjenu rizika od raka dojke

"Gail model je kalkulator procjene rizika raka dojke za žene u sljedećih pet godina i do 90 godina starosti. On uzima u obzir osobnu anamnezu, reproduktivne informacije, podatke o raku dojki u takozvanoj prvoj liniji rođaka (majka, otac, sestre i braća). Tyrer-Cuzik model procjenjuje 10 godišnji rizik obolijevanja od raka dojke te doživotni rizik na osnovi detaljnije obiteljske anamneze, reproduktivne anamneze i BRCA statusa, a dostupni su kao online kalkulatori u formi upitnika.", objašnjava Iva Kirac, dr. med., specijalistica kirurške onkologije i abdominalne kirurgije te predsjednica udruge Institut za gastroenterološke tumore (IGET).

Iako popularan u SAD-u, ovakav tip procjene rizika od raka dojke se u Hrvatskoj koristi tek sporadično, nastavlja dr. Kirac, i nisu dio standardnih smjernica.

"Mi te iste podatke saznajemo kroz razgovor. U genetskom onkološkom savjetovalištu, gdje se ovakve procjene i provode, nismo fokusirani isključivo na rak dojke nego uzimamo opširnije podatke vezane i za druga sijela. Za sada koristimo kliničke smjernice na temelju kojih selektiramo pacijente koji trebaju dodatna testiranja. Drugim riječima, oba kalkulatora mogu pomoći u orijentaciji, ali zapravo nisu dovoljni za ono što nam u praksi treba.", objašnjava.

BRCA gen: Tko se treba testirati i zašto?

Najpoznatije genetsko testiranje kada je rak dojke u pitanju je ono na mutacije na BRCA genima. Naime, svi smo rođeni s BRCA1 (BReast CAncer 1) i BRCA2 (BReast CAncer 2) genima koji, ako nisu mutirani, ne predstavljaju nikakav zdravstveni rizik. Međutim, žene koje naslijede mutaciju jednog ili oba BRCA gena imaju značajno veći rizik od nastanka raka dojke. K tome, kod njih se rak uglavnom javlja u mlađoj dobi nego kod žena koje nemaju mutacije na BRCA genima, a uz to, imaju i veći rizik od nastanka raka jajnika. Isto tako, BRCA mutacija može povećati rizik i od drugih vrsta raka i u žena i u muškaraca.

"Testiranje na BRCA1/2 gene za sada ima najviše kliničkih primjena. Ovisno o rezultatu testiranja se mijenja način preventivnih pregleda, opravdano se može proširiti kirurški zahvat na dojkama ili jajniku, proširuje se panel dostupnih dodatnih terapija u liječenju, testiraju se rođaci. Slična situacija je i za neke gene kod gastrointestinalnih tumora."

"Testiraju se i neki drugi geni," nastavlja dr. Kirac, "no i kada se ispostavi da je osoba naslijedila neku 'problematičnu' mutaciju, u pitanju je umjereno povećanje rizika zbog čega redovito posebno ističemo ulogu našeg ponašanja, kretanja i načina prehrane kao čimbenika na koje možemo utjecati i tako 'balansirati' rizik."

Testiranje na BRCA1/2 gene se preporučuje:

• osobama koje imaju dva ili više bliskih srodnika s rakom dojke,

• osobama koje u obitelji imaju rak dojke prije 50. godine života,

• osobama koje u obitelji imaju rak dojke u više od jedne generacije,

• osobama koje imaju više članova obitelji s rakom u obje dojke,

• osobama u čijoj je obitelji česta pojava raka jajnika,

• osobama kod kojih se obostrani rak jajnika javi prije 40. godine života,

• osobama koje imaju muškog srodnika s rakom dojke,

• osobama kojima jedna ili više osoba u obitelji ima mutacije u genima BRCA1 ili 2.

Oko 24 000 ljudi će ove godine u Hrvatskoj biti dijagnosticirana zloćudna bolest, a njih će svega pet posto imati nasljedne tumore. 

Što je bolje, ultrazvuk dojki ili mamografija? 

S obzirom na to da UZV bolje "vidi" od mamografije, a žene starije od 50 su većina oboljelih - postavlja se pitanje zašto se ženama iznad 40. godine života preporučuje mamografija, a ne ultrazvuk? Ljubica Luetić Cavor, dr. med., radiologinja iz KBC Sestre milosrdnice kaže da stvari nisu tako crno-bijele.

"U dijagnostici bolesti dojke koristimo tri tehnike pregleda: UZV dojki, mamografiju i MR dojki. Svaka od tih metoda je jednako vrijedna i svaka ima nešto po čemu je u prednosti u odnosu na drugu, a isto tako svaka ima određenih manjkavosti. To je razlog iz kojeg kombiniramo sve tri metode ovisno o dobi, građi dojke, obiteljskoj anamnezi…", objašnjava te dodaje da je na osnovu statistika dobne pojavnosti karcinoma dojke, očekivanog trajanja života i sličnih parametara, kao i uzevši u obzir činjenicu da je mamografija metoda koja koristi zračenje, postignut dogovor da se s bazičnom mamografijom starta s navršenih 40 godina života kod žena bez opterećene obiteljske anamneze, a kod žena s pozitivnom obiteljskom anamnezom i ranije, u dobi od 35 godina.

"Prednost mamografije u odnosu na UZV kod žena je vizualizacija mikrokalcifikata koji se ultrazvukom ne moraju vizualizirati, a govore nam u prilog potencijalnog postojanja karcinoma tako da unatoč nedostatnosti metode u analizi gustog žljezdanog parenhima ne zanemarujemo mamografiju i opravdano inzistiramo na istoj." govori dr. Luetić Cavor te zaključuje da jedna metoda ne isključuje drugu i u praćenju se kombiniraju, obje imaju svoje mjesto. Na osnovu niza čimbenika, radiolog je taj koji određuje i modificira tempo i tehniku pregleda.

Što za mene znači "gustoća grudi" i kako znati kakve su moje? 

Dojka je sastavljena od tri tipa tkiva, vezivnog tkiva, masnog tkiva i žljezdanog tkiva odnosno parenhima, dijela zaduženog za proizvodnju mlijeka. 

"Gustoća grudi je pojam koji se odnosi na prevalenciju žljezdanog parenhima u tkivu dojki", govori dr. Luetić Cavor i dodaje da razlikujemo četiri tipa građe dojki s obzirom na zastupljenost žljezdanog parenhima: ACR A, ACR B, ACR C i ACR D.

Gustoća grudi povezana je s većim rizikom od razvoja raka dojke, no sama "gustoća" nije nužno znak da je vaš rizik za rak dojke veći nego se on procjenjuje i uzimajući u obzir druge čimbenike rizika poput obiteljske anamneze i dobi. Dakle, sama gustoća dojki nije dovoljna da bi vas svrstala u kategoriju visokog rizika za rak dojke.

‍Također, guste dojke radiolozima mogu otežati otkrivanje raka dojke. Naime, karcinomi se obično na mamografiji prezentiraju kao bijele mrlje, a kako je gusto tkivo dojke također bijelo, postoji mogućnost da se karcinom "sakrije" iza tkiva zbog čega je otežano razlikovati zdravo tkivo od tumora.

Može li se lijek tamoxifen koristiti kao prevencija karcinoma dojke? 

"Tamoxifen je lijek koji se odavno koristi u Hrvatskoj, spada u kategoriju takozvanih  antihormonskih lijekova, selektivni je modulator estrogenskih receptora i ako takav se koristi za liječenje hormonski ovisnih karcinoma dojke. On djeluje na suzbijanje rasta i širenja tumora i u tom smislu se koristi adjuvantno, odnosno kao 'dodatni tretman' kod uznapredovalih karcinoma dojke.", govori dr. Luetić Cavor.

Tamoksifen smanjuje rizik od razvoja raka dojke za 50 posto kod žena koje su pod povećanim rizikom od raka dojke. Neke male studije su pokazale da tamoksifen može pomoći u smanjenju rizika, osobito kod žena s BRCA 2 mutacijom.

Također, dokazano je da kod žena s ranim karcinomom dojke liječenje tamoksifenom smanjuje mortalitet i rizik povrata bolesti tijekom idućih 15 godina, a novije studije govore u prilog benefita i dužeg uzimanja tamoksifena.

"Iako se tamoksifen se može koristiti i u prevenciji kod žena s visokim rizikom za razvoj karcinoma dojki kao kemoprofilaksa, većina ipak prednost daje pojačanom praćenju.", zaključuje.