08.07.2025 Žensko zdravlje
Ljetni mjeseci povećavaju rizik od vaginalnih infekcija, ali uz pravilnu higijenu, odgovarajuću odjeću, zdravu prehranu i odgovorno ponašanje moguće je značajno smanjiti rizik od razvoja infekcija i drugih problema ženskog reproduktivnog sustava.
Vaginalna flora, poznata i kao vaginalni mikrobiom, čini složenu zajednicu mikroorganizama koji prirodno nastanjuju rodnicu. Najviše je bakterija iz roda Lactobacillus koje imaju zaštitnu ulogu u tom ekosustavu, proizvode mliječnu kiselinu i tako održavaju kiseli pH koji sprječava razmnožavanje štetnih mikroorganizama i štiti od infekcija.
Uz laktobacile u vaginalnom mikrobiomu mogu biti prisutne i druge bakterije, gljivice i virusi, međutim, njihova je količina kontrolirana. Kada se omjer udjela mikroorganizama u vaginalnoj flori poremeti - kada je laktobacila premalo, a drugi mikroorganizmi se množe - dolazi do disbioze, a posljedično i do infekcija.
Nekoliko je faktora koji doprinose disbiozi te razvoju vaginalnih infekcija, a koje obično vežemo uz ljetne mjesece:
Usko, sintetičko rublje i dugotrajno nošenje mokrog kupaćeg kostima stvaraju toplo i vlažno okruženje pogodno za rast gljivica i bakterija.
Ispiranje rodnice, parfimirani ulošci i vlažne maramice mogu oštetiti zaštitnu floru i olakšati prodor patogena.
Nezaštićeni spolni odnosi i prisutnost sjemene tekućine (koja ima viši pH) mogu privremeno narušiti kiselost rodnice i potaknuti rast štetnih bakterija.
Također, disbiozi vaginalne flore doprinose i neki drugi faktori koje ne vežemo isključivo pa niti primarno uz ljetne mjesece:
Hormonske promjene kao što su menstrualni ciklus, trudnoća, menopauza i dojenje utječu na razinu estrogena, a niža razina estrogena smanjuje broj laktobacila i povećava rizik od infekcija.
Terapija antibioticima uništava ne samo štetne, nego i korisne bakterije, što omogućuje prekomjerni rast gljivica ili štetnih bakterija.
Dijabetes, oslabljeni imunitet, kronične bolesti i stres mijenjaju obrambene mehanizme organizma i povećavaju rizik od infekcija.
Vaginalna infekcija je opći pojam za svako stanje u kojem dolazi do prekomjernog rasta patogenih mikroorganizama u rodnici, uključujući bakterije, gljivice ili parazite. Među najčešće uzročnike ubrajamo gljivicu iz roda Candida (Candida albicans) koja uzrokuje vulvovaginalnu kandidijazu, vaginalni trihomonas (Trichomonas vaginalis) koji uzrokuje trihomonijazu te različite bakterije koje uzrokuju bakterijsku vaginozu.
Koja je razlika između vaginalne infekcije i vaginoze?
Vaginalna infekcija je širi pojam i uključuje sve upalne procese uzrokovane patogenima, a vaginoza (najčešće bakterijska) je specifičan poremećaj ravnoteže bakterija u rodnici, bez klasične upale, ali s karakterističnim simptomima i rizicima.
Razne vaginalne infekcije imaju mnogo sličnih simptoma, što može otežati identifikaciju specifičnog problema s kojim se suočavate. Međutim, svaka vrsta infekcije uključuje i nekoliko jedinstvenih simptoma:
Bakterijska vaginoza često uzrokuje rijedak sivkasto-bijeli, zelenkasti ili žuti iscjedak koji mirisom podsjeća na ribu, a koji se obično pojačava nakon spolnog odnosa. Obično je ne prati jaki svrbež.
Gljivične infekcije obično uključuju jaki vaginalni i vulvalni svrbež, bol i peckanje, a moguće je i da će doći do oticanja stidnih usana ili nabora kože na vanjskoj strani vagine. Iscjedak je obično biti bijel i grudast, teksture nalik na svježi sir.
Trihomonijaza obično uzrokuje i vaginalni svrbež i miris sličan ribi. Uz zelenkasto-žuti, pjenasti iscjedak, možete primijetiti i oticanje, iritaciju i upalu u vagini i vulvi. Također, obično je prisutna i tijekom spolnih odnosa, bol u donjem dijelu trbuha te peckanje i bol tijekom mokrenja.
Način liječenja vaginalne infekcije primarno ovisi o njezinom uzročniku - je li u pitanju gljivica, bakterija ili parazit - zbog čega se u slučaju pojave simptoma, a pogotovo ako oni ne prolaze, savjetuje posjetiti ginekologa.
Gljivične infekcije se najčešće liječe bezreceptnim vaginaletama, kremama ili gelovima koji sadrže antimikotike. Ako se simptomi brzo vrate ili ne prolaze, obavezno posjetiti ginekologa radi dodatne dijagnostike i ciljane terapije.
Bakterijske infekcije se obično liječe antibioticima obliku vaginalnih gelova, krema ili tableta koje propisuje liječnik.
Trihomonijaza se najčešće liječi antibioticima iz skupine koji se uzimaju oralno. Liječenje je vrlo učinkovito, ali je ključno da se istovremeno liječe oba spolna partnera, čak i ako nemaju simptome, kako bi se spriječila ponovna infekcija.
Ključni element liječenja bilo koje vaginalne infekcije je dosljednost: terapiju je važno provesti do do kraja, prema uputama, čak i ako simptomi nestanu ranije. Također, za vrijeme liječenja preporučuje se izbjegavati spolne odnose.
U obnovi vaginalne flore i prevenciji infekcija mogu pomoći i vaginalni probiotici, ali i neki prirodni pripravci poput jogurta i nezaslađenog soka od brusnice. Kupka od kamilice može pomoći u ublažavanju simptoma, ali nije zamjena za terapiju.
Ako se simptomi brzo vrate ili ne prolaze, obavezno posjetiti ginekologa radi dodatne dijagnostike i ciljane terapije.
Iako nije sve vaginalne infekcije moguće spriječiti, postoje načini kako smanjiti vjerojatnost za njihov razvoj:
Izbjegavajte korištenje parfumiranih higijenskih uložaka i tampona te bilo kakvih drugih parfumiranih proizvoda za intimno područje.
Izbjegavajte ispiranje rodnice jer na taj način povećavate šanse za disbalans vaginalne flore.
Obratite pažnju na proizvode za tuširanje koje koristite jer pjenušave kupke i mirisni gelovi za tuširanje mogu utjecati na pH vagine.
Prakticirajte siguran seks i koristite mehaničku zaštitu.
Nosite pamučno donje rublje (i redovito ga mijenjajte) kako biste poboljšali protok zraka i spriječili iritaciju i upalu vagine.
Birajte tajice, najlonke i donje rublja s pamučnim međunožjem.
Presvucite se iz mokrog kupaćeg kostima.
Ostali članci