Tijek liječenja i oporavka ovisi o stanju uhranjenosti pacijenta. Upravo zato, važno je obratiti pažnju na ono što u tom periodu izazovnom i za duh i tijelo unosimo u organizam.

Glavni cilj je odgovarajućom prehranom spriječiti gubitak mišićne mase i konzumirati hranu koja će tijelu dati hranjive tvari i energiju potrebnu za oporavak, ublažiti neugodne nuspojave terapije i posljedično poboljšati kvalitetu života pacijenata. 

Kakva hrana treba bolesnicima koji prolaze kroz kemoterapiju?

S obzirom na to da tijelo tijekom liječenja karcinoma ima povećane energijske potrebe, hrana koja se koristi tijekom kemoterapije bi trebala biti nutritivno bogata i lako probavljiva tako da ne bude dodatno opterećenje za probavni sustav pacijenta koji se liječi kemoterapijom. 

Preporučuje se raznolika i uravnotežena prehrana koja obiluje namirnicama biljnog podrijetla: voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i mahunarkama s umjerenim unosom mesa i lakoprobavljivih proteina. Također, prvi izbor treble bi biti namirnice visoke nutritivne gustoće kao što su različite žitne kaše (ječam, heljda, zob, proso, kvinoja, kus kus, bulgur, amaranth…) obogaćene maslinovim ili kokosovim uljem. Odlična opcija su i smoothie napitci s mljevenim sjemenkama (lanene, chia, suncokretove, bučine) i mljevenim orašastim voćem (bademi, lješnjaci, orasi, indijski i brazilski oraščići…) te guste povrtne juhe obogaćene maslinovim i bučinim uljem te maslacem. Kako bi se očuvala mišićna masa, potrebno je unositi visokokvalitetne proteine iz jaja, ribe, mesa i mliječnih proizvoda.

Međutim, bitno je istaknuti kako vrijeme primanja kemoterapije nije vrijeme za uvođenje drastičnih promjena u prehranu oboljelih. Bitno je da oboljeli nastave konzumaciju hrane i održavaju adekvatnu tjelesnu masu, a kada prođu nuspojave potrebno je postupno uvoditi promjene prema uravnoteženoj prehrani prilagođenoj zdravstvenom stanju pacijenta.

Što jesti prije, a što nakon kemoterapije?

Prije kemoterapije, odnosno na dan kemoterapije preporuka je konzumirati laganiju hranu kroz više manjih obroka, primjerice: pileću juhu s ukuhanom rižom, jogurt, voće i sir (bez plemenitih plijesni!), krekere i maslac od badema. S druge strane, preporuka je izbjegavati jake, masne i začinjene obroke.

U danima nakon kemoterapije, vrlo bitno je redovito jesti i birati namirnice koje osiguravaju dovoljno energije i proteina. Ukoliko dođe do nuspojava poput promjene okusa, ili smanjenog apetita preporuka je pokušati konzumirati nekoliko zalogaja namirnica bogatih proteinima, pa tek ostalo. Kao praktični i brzi izvori proteini mogu poslužiti tvrdo kuhana jaja, orašasti plodovi i sjemenke (i njihovi maslaci), humus, grčki jogurt. Kako bi povećali energetsku vrijednost obroka možete u njih dodati maslinovo ulje, avokado, maslac, sir. 

Također, važan je redoviti i dovoljan unos tekućine: iako je voda najbolji izbor, kao dobra opcija mogu poslužiti i sok od jabuke, bistre juhe od kostiju, biljni čajevi od đumbira i mentee. Bitno je napomenuti da bi se tekućina trebala konzumirati između obroka, a ne za vrijeme kako ne bi došlo do sitosti i smanjenog unosa hrane.

Kako hrana može pomoći u ublažavanju nuspojava kemoterapije?

Onkološko liječenje na svakog pacijenta djeluje drugačije, no zbog održavanja optimalne uhranjenosti potrebno je prilagoditi nutritivnu potporu i prehranu bolesnika ovisno o simptomima, odnosno o simptomima koje želimo ublažiti.

Ako je došlo do promjene okusa i mirisa hrane, pri čemu pacijenti često opisuju metalan okus, klasičan pribor za jelo zamijenite se plastičnim ili drvenim i hranu pripremajte, kada je to moguće, u staklenom posuđu. Također, žvakaće gume s mentolom ili mentol bomboni mogu ublažiti gorak ili metalan okus u ustima. 

Okus mesa i ribe može se poboljšati mariniranjem namirnica prije termičke obrade (u maslinovom ulju, češnjaku, začinskom bilju, kurkumi, cimetu, đumbiru, majčinoj dušici, ružmarinu, lovoru, bosiljku). 

Dodavanje slatkih namirnica može neutralizirati kiselo, gorko i slano, pa se tako u ribanu salatu od kupusa, mrkve ili celera može dodati naribana jabuka i začiniti limunovim sokom i maslinovim uljem. 

Zbog intenzivnijeg mirisa preporuka je izbjegavati konzumaciju vruće hrane i umjesto toga dati prednost hrani sobne temperature te zbog lakše konzumacije tekućine preporuka je piti pomoću slamke.

Kako ublažiti mučninu i povraćanje zbog kemoterapije?

Kod mučnine i povraćanja savjetuje se izbjegavati jela snažnih mirisa i intenzivnih okusa. Svježi đumbir može ublažiti osjećaj mučnine te se savjetuje koristiti ga kao dodatak jelima i napitcima, primjerice, u obliku svježeg čaja kojeg možete pijuckati čitav dan.

Preporuka je rasporediti dnevni unos hrane na više manjih obroka, a u međuobroke uvrstiti prirodne voćne sokove, kompote, voćne i mliječne kašice. U slučaju obilnijeg povraćanja bitno je nadoknaditi gubitak tekućine i elektrolita pomoću blagih čajeva ili rehidracijskih otopina. 

Mučninu i povraćanje mogu ublažiti manji suhi obroci prije same kemoterapije, a savjetuje se nastaviti i tijekom dana s unosom suhe hrane kao što su krekeri, štapići i tost.

Za ublažavanje simptoma suhih usta (kserostomije) savjetuje se održavanje adekvatne hidracije, odnosno unos tekućine od barem litre i pol do dvije dnevno. Prvi izbor bi trebala biti obična voda ili napitci bez dodanog šećera (svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća, nezaslađenih biljnih čajeva ili različitih povrtnih juha). Savjetuje se izbjegavanje jako začinjene, kisele i krute hrane kao i alkohola i kofeina, dok žvakanje žvakaćih guma bez šećera može potaknuti lučenje sline pa se savjetuje umjerena konzumacija.

Gubitak apetita, odnosno izostanak želje za hranom može dovesti do gubitka na tjelesnoj masi, osjećaju slabosti i umora. Bitno je podijeliti unos hrane na više manjih obroka te ih konzumirati svaka dva sata. Međuobroci bi trebali biti visokoproteinski i visokokalorični pripremljeni na bazi svježeg sira, skute, mlijeka u prahu, keksa, voća. 

Kod teškoća sa žvakanjem i gutanjem može pomoći usitnjena, miksana ili tekuća hrana raspoređena u nekoliko manjih obroka. Ne preporučuje se konzumirati vrlo vruću ili vrlo hladnu hranu kao niti kiselu hranu poput voćnih sokova.

Što je oralni mukozitis?

Oralni mukozitis je upala usne šupljine, vjerojatno najčešća komplikacija liječenja karcinoma, osobito kemoterapije i zračenja. Očituje se oticanjem i ulceracijom, a uključuje bol, probleme s unosom hrane i povećan rizik od infekcija zbog otvorenih rana na sluznici. 

Određene preventivne mjere mogu ublažiti simptome i pospješiti liječenje, pri čemu su higijena usne šupljine i redovito ispiranje usta najvažnije. Dodatne preporuke za sprječavanje i liječenje mukozitisa uzrokovanog specifičnim liječenjem su konzumacija češćih manjih obroka bogatih energijom i proteinima, mekanije, kašaste ili zgnječene konzistencije. Neke od namirnica koje se preporučuju su krumpir, batat i bundeva, bogate krem juhe, riba i meso, žitarice poput riže, palente, prosa kao i izdašni temeljci s dodatkom maslinovog ulja. S druge strane, preporučuje se izbjegavanje alkohola, duhana, jako vruće ili jako hladne hrane, začinjene, kisele ili tvrde hrane.

Problemi s probavom česti su kod onkoloških pacijenta. Pri pojavi zatvora bitno je osigurati dovoljan unos tekućine te u meni uvrstiti svježe voće i povrće, cjelovite žitarice, fermentirane mliječne proizvode te se mogu dodati suhe šljive, sjeme psilijuma, chia sjemenke. Nasuprot tome, kod proljeva je vrlo bitno nadoknaditi tekućinu i elektrolite, postupno uvoditi hranu, za početak bogatu ugljikohidratima - riža i krumpir te nakon toga proteini i male količine masti. Mliječne proizvode i konzumni šećer je preporučljivo izbjegavati.

Kako povećati razinu energije kroz prehranu?

Preporuka je konzumirati češće, manje obroke bogate proteinima i energijom, cilj je za svaki obrok imati nešto od proteina na tanjuru, primjerice tvrdo kuhano jaje ili svježi sir. U obroke dodajte nutritivno bogate namirnice, primjerice maslac od orašida uz voće, avokado u sendviču ili uz salatu, maslinovo ulje uz kuhano povrće. Obogatite obroke za raznovrsnim voćem i povrćem. Ako se teško podnose u sirovom obliku, mogu se konzumirati u obliku juha, gustih juha, pirea, smoothieja.

Ako nije moguće postići adekvatan unos energije i kada prehrana nije dovoljna za održavanje uhranjenosti, poseže se za nutritivnom potporom u obliku oralnih nadomjesnih pripravaka koje po potrebi propisuje liječnik. Kako bi se pospješio terapijski ishod, održala adekvatna uhranjenost i razina energije, takvi visokoproteinski napitci s dodatkom EPA (eikozapentaenske masne kiseline) osiguravaju dodatnu energiju, proteine i druge potrebne mikronutrijente.

Trebam li izbjegavati određene namirnice ili skupine namirnica?

Savjetuje se izbjegavati bijeli šećer, slastice i namirnice koje obiluju koncentriranim jednostavnim šećerima, ograničiti gotovu i konzerviranu hranu koja je bogata soli i konzervansima, ograničiti unos kofeina, soli i alkohola kao i neprovjerenih alternativnih pripravaka koji "garantiraju izlječenje".

Mnogi stručnjaci navode kako je za vrijeme trajanja kemoterapije poželjno izbjegavati grejp i proizvode od grejpa zbog mogućih interakcija s kemoterapeuticima, kao i određeno ljekovito bilje poput sikavice, gospine trave, ginsenga, echinacee te je zbog toga bitno savjetovati se sa stručnom osobom prije posezanja za dodacima prehrani.

Trebam li koristiti neke dodatke prehrani?

Jedinstvenih preporuka oko unosa dodataka prehrani kod osoba kojima je dijagnosticiran karcinom, nema, posebice za vrijeme aktivnog liječenja. Preporuka je nastojati zadovoljiti nutritivne potrebe kroz raznovrsnu prehranu te se upotreba dodataka prehrani preporučuje u slučaju utvrđenog deficita određenih nutrijenata. 

Iako je primjena dodataka prehrani kod onkoloških pacijenata široko rasprostranjena, kvalitetna znanstvena istraživanja koja bi potvrdila njihovu neškodljivost i učinkovitost su rijetka. Nutrijenti koji se sve češće spominju i afirmiraju u znanstvenim istraživanjima su potporna primjena eikozapentaenske masne kiseline (EPA), kontrolirana razina vitamina D, kurkumina i beta-glukana, ali i pčelinjih proizvoda. Primjerice, sve češće se spominje upotreba vitamina D kod žena koje su prošle borbu s karcinomom dojke te su na terapiji koja može uzrokovati osteoporozu odnosno gubitak koštanog tkiva, kako bi se spriječila nuspojava terapije koja se koristi u borbi s tumorom ili održanju remisije.

Bitno je istaknuti kako je prije bilo kakvog uzimanja dodatka prehrani potrebno posavjetovati se sa svojim liječnikom, a naročito tijekom aktivne faze liječenja kako bi se pravilno odabrao onaj dodatak prehrani koji ima kliničke dokaze o učinkovitosti i  koji neće ulaziti u interakciju s onkološkom terapijom.