S više od 3.7 milijuna novooboljelih i 1.9 milijuna smrtnih slučajeva svake godine, rak predstavlja drugi najvažniji uzrok smrti u Europi. Nažalost, procjenjuje se da će do 2040. oboljelih biti gotovo 18% više.

S obzirom na to da razlikujemo više od 200 vrsta raka od kojih svaka ima različito podrijetlo, tretmane i prognoze, stručnjaci tragaju za čimbenicima koji su zajednički svim vrstama raka. Na neke od njih (poput genetike) ne možemo utjecati, međutim, na druge kao što način života i prehrana možemo. Štoviše, procjenjuje se da je čak 40% svih rakova moguće prevenirati.

Istraživanja pokazuju da je neka hrana povezana s većim rizikom od određenih vrsta raka. Određene namirnice, odnosno njihova prekomjerna konzumacija, mogu uzrokovati ili povećati rizik od raka, a određene, čini se, taj rizik mogu i smanjiti.  

Kako prehrana utječe na pojavu raka?

Iako niti jedna studija na ljudima nije pokazala da bilo koja pojedinačna namirnica sama po sebi uzrokuje ili sprječava rak, istraživanja pokazuju da je određena hrana povezana s povećanjem ili smanjenjem rizika od razvoja raka. 

Održavanje zdrave tjelesne težine, zdrava prehrana i izbjegavanje ili ograničavanje alkohola mogu pomoći u smanjenju rizika od razvoja ili smrti od raka. To podrazumijeva izbjegavanje hrane kao što je: 

• Visoko prerađena hrana

• Crveno meso

• Rafinirana hrana

• Slatka pića

Prerađeno meso

Pod pojmom "prerađeno meso" podrazumijevamo meso koje je soljeno, sušeno, fermentirano, dimljeno ili podvrgnuto neki drugim koracima za poboljšanje okusa ili produljenje trajnosti.

Ono je klasificirano kao kancerogena tvar skupine 1, što znači da je kancerogenost za ljude dokazana. Neke metode prerade mesa poput sušenja, uključuju dodavanje nitrata i nitrita, što može dovesti do nastanka spojeva u mesu koji potencijalno mogu uzrokovati rak.

Veća konzumacija prerađenog mesa snažno je povezana s povećanim rizikom od razvoja raka debelog crijeva, pritom slanina, špek i kobasice čine više štete nego, primjerice, hrenovke.  

Crveno meso

Vjeruje se da neki spojevi i hemsko željezo (željezo u obliku kompleksa s proteinom) u crvenom mesu potiču rast kancerogenih tumora. Konzumacija crvenog mesa usko je povezana s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, pri čemu rizik raste s većom količinom i učestalošću konzumacije crvenog mesa. Način pečenja crvenog mesa, primjerice pečenje na žaru ili roštilju, također je povezan s povećanim rizikom kolorektalnog karcinoma.

Crveno meso također je snažno povezano s većim rizikom od većine karcinoma želuca i raka dojke. Neki spojevi u crvenom mesu imaju jaku korelaciju s rakom gušterače, iako su potrebna dodatna istraživanja da bi se te spoznaje potvrdile. .

Pržena hrana

Tijekom procesa prženja, hrana i ulja prolaze kroz kemijske promjene, stvarajući tvari koje potencijalno mogu izazvati rak. Rezultati studija koje povezuju konzumaciju pržene hrane s povećanim rizikom od raka dali su različite rezultate, iako je pržena hrana povezana s povećanim rizikom od raka želuca.

Prekuhana hrana

Prženje ili pečenje mesa, peradi, svinjetine i ribe na visokim temperaturama na otvorenom plamenu povezano je s povećanim rizikom od raka dojke, debelog crijeva, jetre, pluća, prostate i drugih vrsta raka u studijama na životinjama. Kuhanje ove hrane na visokim temperaturama stvara spojeve koje mogu povećati rizik od raka.

Pečenje određenih vrsta crvenog mesa, uključujući odreske, hamburgere, svinjske kotlete, slaninu i kobasice na visokim temperaturama povezano je s povećanim rizikom od raka debelog crijeva.

Mliječni proizvodi

Neke studije povezuju mliječne proizvode s povećanim rizikom od premenopauze (doba života koje vodi do menopauze) raka dojke, raka prostate i raka debelog crijeva. Međutim, još uvijek nemamo definitivnih dokaza da konzumacija mliječnih proizvoda zaista dovodi do povećanog rizika od raka.

Šećer i rafinirani ugljikohidrati

Pretjerana konzumacija šećera povezana je s razvojem i progresijom određenih vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i gušterače. Nije poznato je li povećani rizik posljedica povećanja tjelesne težine, poznatog čimbenika rizika za rak, ili nekog drugog razloga.

Rezultati studija o tome povećavaju li rafinirani ugljikohidrati rizik od određenih vrsta raka su mješoviti, iako te namirnice također mogu potaknuti debljanje. 

Alkohol

Poznato je da konzumacija alkohola povećava rizik od razvoja nekoliko vrsta raka, pri čemu se rizik povećava s učestalošću konzumacije. Alkohol povećava rizik od sljedećih vrsta raka:

• Rakovi glave i vrata

• Rak jednjaka

• Rak debelog crijeva i rektuma

• Rak jetre

• Rak dojke 

Koji spojevi iz hrane uzrokuju rak?

Određene kemikalije u hrani povezuju se s uzročnikom ili povećanjem rizika od raka. Oni uključuju:

• Akrilamid: Kemijski spoj koji nastaje kada se namirnice bogate škrobom termički obrađuju na visokim temperaturama. Primarni izvori akrilamida u hrani su pomfrit, čips, krekeri, kruh, keksi i žitarice za doručak. 

• N-nitrozamini i policiklički aromatski ugljikovodici: Ovi spojevi mogu nastati kada se nitrati ili nitriti dodaju prerađenom mesu. 

• Heterociklički amini (HCA): Nastaju kada se meso, uključujući govedinu, svinjetinu, ribu ili perad, kuha na visokim temperaturama, poput prženja u tavi ili roštilja na otvorenom plamenu.

Postoji li hrana za borbu protiv raka?

Za oboljele od raka zdrava, uravnotežena prehrana je važna jer pomaže tijelu da funkcionira i održava težinu i energiju. Iako je teško reći što je to “najbolja prehrana”, poznato je da voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice pomažu organizmu u prirodnoj borbi protiv raka.