Hrvatska se nalazi na devetom mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva u Europskoj uniji, ali na visokom drugom mjestu po smrtnosti što ukazuje na to da postoji još mnogo prostora za napredak, primarno u kontekstu prevencije. 

Naime, ako se otkrije u lokaliziranom stadiju, desetogodišnje preživljenje iznosi oko 95 posto, međutim, prema posljednjim podacima Registra za rak, samo 11 posto slučajeva raka debelog crijeva je otkriveno u lokaliziranom stadiju, dok su kod 13 posto oboljelih prilikom dijagnoze već prisutne udaljene metastaze.

"Ljudi i dalje nisu svjesni koliko je učestao rak debelog crijeva. U Hrvatskoj oboli preko 3500 osoba godišnje. Udio mladih, odnosno osoba ispod 50 godina, koje imaju rak debelog crijeva raste oko dva posto godišnje, oko 20 posto oboljelih je trenutno u toj skupini.", govori dr. med. Iva Kirac, specijalistica kirurške onkologije i abdominalne kirurgije te predsjednica udruge Institut za gastroenterološke tumore (IGET). Povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva, s dr. Kirac smo razgovarali o tome što je, kako nastaje i tko je u povećanom riziku od oboljenja od raka debelog crijeva, kao i o tome što sve možemo učiniti - na nacionalnoj, ali i na osobnoj razini - da bismo uspješnije spriječili pojavu najučestalije zloćudne bolesti u Hrvatskoj.

Što je karcinom debelog i završnog crijeva? 

Rak debelog crijeva možemo podijeliti na rak debelog crijeva i rak završnog crijeva (rektuma) jer su pristupi u liječenju nešto drugačiji. Naime, kod raka rektuma u liječenje je uključena i radioterapija ako stadij bolesti zahtijeva i češće se koristi takozvani neoadjuvantni pristup, odnosno liječenje kemoterapijom i zračenjem prije operacija kod lokalno uznapredovale bolesti.

Kako nastaje rak debelog crijeva?

Debelo crijevo je dio probavne cijevi duljine oko 130 cm u kojem se odvija zadnja faza probave i to uz pomoć bakterija koje oblažu njegove stijenke odnosno našeg crijevnog mikrobioma. U rektumu, završnom crijevu se uz to resorbira većina tekućeg sadržaja i formira ono što zovemo stolica.

Iritacija sluznice hranom ili promijene u epitelnim stanicama uslijed upala kao što je, primjerice, slučaj kod ulceroznog kolitisa, mogu uzrokovati promjene u stanicama koje pak dovode do formiranja benignih izraslina koje zovemo polipi. 

Polipe u ranim fazama možemo ukloniti čim ih uočimo na kolonoskopiji (u pitanju je nekirurška metoda pregleda sluznice debelog crijeva i dijela tankog crijeva), no ako se ne otkriju na vrijeme, iz nekih vrsta polipa može nastati karcinom. Rak debelog crijeva, ako se otkrije na vrijeme, kada je još ograničen na stijenku crijeva, je izlječiv. 

Gdje se i kako može proširiti?

Rak debelog crijeva se širi direktno kroz stijenku crijeva prema organima koji su uz nju ili krvlju i limfom i to prvo u limfne čvorove, pa tu govorimo o trećem stadiju raka debelog crijeva, a iz njih i u jetru i prema plućima, što označava četvrti stadij bolesti.

Koje sve tipove karcinoma razlikujemo?

Najčešći je adenokarcinom, što znači da je građen pretežno od žlijezda u stijenci crijeva, zatim mucinozni karcinom kojeg karakterizira dosta sluzi koju proizvodi. Ostali podtipovi su rijetki u debelom crijevu. 

Koji su simptomi raka debelog crijeva?

Neki od najčešćih simptoma su krv u stolici, promjena učestalosti stolice, proljevasta stolica, bolovi u abdomenu i zatvor - i u tom se trenutku 80 posto ljudi pojavi kod liječnika, no rak je tada obično u uznapredovalom stadiju. Jedan dosta nespecifičan simptom je kronični umor.

Od 2008. godine u Hrvatskoj postoji program probira kojem je cilj naci promjene na sluznici prije simptoma. Uzorci stolice se testiraju na okultno krvarenje (FOBT ili FIT), ako je test pozitivan, nakon toga se organizira kolonoskopija.

Što uzrokuje rak debelog crijeva? Postoje li neki rizični faktori?

Kod oboljenja od raka debelog crijeva, nasljedna komponenta je prilično bitna i osobe koje u užoj obitelji imaju nekoga tko je obolio, trebale bi početi dolaziti na redovnu kolonoskopiju barem deset godina prije nego što se kod srodnika javila bolest. Nasljedni faktori odgovorni su za otprilike 15 posto svih slučajeva raka debelog crijeva. 

Ostalih 85 posto slučajeva objašnjava se rizičnim faktorima - upalnim bolestima crijeva, prevelikom konzumacijom crvenog mesa, redovitom konzumacijom alkohola. Rizik možemo smanjiti raznovrsnijom prehranom, odnosno većom konzumacijom svježeg voća i povrća i redovitom fizičkom aktivnošću. 

Upravo zato, IGET se u ožujku odlučio pridružiti globalnoj akciji u organizaciji Global Colon Cancer Association kojoj je cilj potaknuti javnost na bilo koji oblik fizičke aktivnosti. Ideja je, dijeljenjem fotografija na društvenim mrežama uz hashtagove #igetmovement i #globalcoloncancerassociation, promovirati raznovrsne tjelesne aktivnosti koje bi neaktivne osobe mogle potaknuti da se više kreću. Radimo na tome da se akciji pridruži što više sportskih i amaterskih ustanova i klubova. 

Ovaj mjesec je i Digestive Cancers Europe odlučio nastaviti kvantificirati kretanje kroz StepbyStep aplikaciju na razini svake države u EU. Kretanje se zaista pokazalo bitnim u prevenciji, ali i za ishode liječenja.

Kako se liječi i s kakvim uspjehom?

Kada je rak ograničen samo na stijenku crijeva 95 posto ljudi preživi više od 10 godina, no nažalost kod nas i dalje prevladava regionalno prošireni i metastatski stadiji pri dijagnozi. 

Srećom, rak debelog crijeva je relativno spor i kombinacijom kirurgije, kemoterapije i radioterapije i u tim stadijima je preživljene kroz pet godina bude 50 do 75 posto na razini Europske unije. Preživljenje u Hrvatskoj je i dalje među najgorima u Europskoj uniji, ali možemo učiniti zaista mnogo kako bi se to promijenilo. Možemo dodati zelenila u prehranu, pokrenuti se, reagirati na poziv na probir ili bar rano na simptome, ali i primijeniti principe prehabilitacije (potpore u hrani, fizičkoj aktivnosti i psihološkom stanju) tijekom liječenja, što je u skladu sa smjernicama ustanova koje imaju multidisciplinarne timove, uz kontrolu kvalitete i plan za preživljavanje odnosno pomoć u uspostavi kvalitetnog života nakon raka. 

Puno posla, ali ako se podijeli na segmente izvedivo je. Danci su uspjeli preokrenuti priču kroz pet godine od odluke da nešto naprave. 

Kako možemo prevenirati rak debelog crijeva?

Preispitajte svoje životne navike, pokrenite se, odazovite se na poziv HZJZ na testiranje stolice i javite se liječniku ako vam se čini da nešto ne štima s vašom probavom. Također, ako je netko iz vaše uže obitelji obolio od raka crijeva ili maternice, javite se svom obiteljskom liječniku koji će vas savjetovati kada je pravo vrijeme za početi s pregledima ili vas uputiti u genetsko onkološko savjetovalište.