Crijevne bakterije, crijevna flora, probiotici i prebiotici te slični izrazi susreću se na svakom koraku, a uzimanje "dobrih" bakterija je postala dobro uhodana praksa. No u tom šumu informacija vezanih uz zdravlje, često se izgube one provjerene i pouzdane, a koje doista o našim bakterijama moramo znati.

Društvene mreže i mediji preplavljeni su sadržajima o zdravlju crijeva. Svaki dan bombardirani smo sadržajima u kojima liječnici, nutricionisti, treneri, znanstvenici, ali i javne ličnosti propagiraju različite metode za poboljšanje zdravlja crijeva. Detoksi i zeleni sokovi, antioksidansi i vitamini, probiotici i prebiotici, vježbe disanja i testovi preosjetljivosti… Među gore navedenim pojmovima vrlo često se spominju i crijevne bakterije, odnosno crijevna flora. Preporučuje se uzimanje "dobrih" bakterija u obliku kombucha i dodataka prehrani te izgladnjivanje "loših" bakterija postom i čudotvornim pripravcima.

Nakon godina dominacije virusa medijskim prostorom, danas pak svjedočimo trendu crijevnih bakterija.

Kao i sa svim trendovima na području zdravlja, ključno je ispitati njihovu znanstvenu podlogu. U današnjem šumu informacija koje se tiču našeg zdravlja, glas struke i znanosti vrlo teško do nas dopire. A zbog uvjeta unutar suvremenog zdravstvenog sustava, nemamo vremena porazgovarati o novim zdravstvenim trendovima s našim liječnicima. Zbog toga smo prepušteni svakodnevnoj poplavi informacija upitne kvalitete o zdravlju naših crijeva i navodnoj ulozi crijevnih bakterija u njemu.

No, što zaista kaže znanost? Imaju li crijevne bakterije zaista ikakav utjecaj na zdravlje našeg organizma?

Što kaže znanost o crijevnom mikrobiomu

Kad znanost, ali i struka govori o crijevnim bakterijama, najčešće upotrebljava pojam crijevni mikrobiom. Crijevni mikrobiom označava zajednicu svih mikroorganizama unutar crijeva. Najlakše je objasniti ovaj pojam kao "eko-sustav" bakterija, ali i virusa, gljivica i praživotinjica. Bitno je napomenuti kako se alternativno zna koristiti i pojam mikrobiota, koji se, unatoč određenim sitnim razlikama u definiciji, može koristiti kao sinonim.

U našim crijevima žive i radi trilijuni mikroorganizama. Tisuću vrsta mikroskopskih životnih oblika nastanjuju biofilm koji prekriva crijevnu sluznicu. Ideja o tome kako su naša crijeva dom nekim mikroskopskim podstanarima nije nam potpuno strana, koliko god egzotično zvučala. Odmalena pijemo jogurte obogaćene "dobrim" bakterijama i probiotike kad nam liječnik prepiše antibiotike. Iako se danas preferira koristiti pojam mikrobiom, zasigurno smo nekad čuli za pojam crijevna flora. No, otkud danas trend s crijevnim bakterijama?

Pogled u mikrosvemir

Isto kao što su moderne tehnologije promijenile način kojim se informiramo o našem zdravlju, tako su moderne tehnologije promijenile i način kako se informirati o zdravlju crijeva. Naime, s razvojem biotehnoloških metoda koje jednostavno otkrivaju prisutnost bilo kakvog genetskog materijala, danas možemo precizno identificirati članove crijevnog mikrobioma te istraživati njihovu ulogu u našem organizmu. Dok su se još prije nekoliko desetljeća bakterije iz crijeva morale mukotrpnim poslom izolirati i uzgajati u petrijevkama kako bi se potvrdila njihova prisutnost, danas iz male količine stolice, uz pomoć genetskog "otiska prsta" bakterije, brzo i jednostavno vidimo tko je prisutan unutar crijeva.

Ova tehnološka revolucija dovela je do eksplozije novih spoznaja o našim crijevnim bakterijama. Danas znamo kako je crijevni mikrobiom, kao zajednica svih naših crijevnih bakterija, ključan za ljudsko zdravlje. Istraživanja su pokazala kako je raznolik, bogat i uravnotežen crijevni mikrobiom preduvjet za uredno funkcioniranje probave, metabolizma, imuniteta, ali i živčanog sustava.

Mehanizmi kojima crijevne bakterije ostvaruju ove učinke su iznimno složeni i djelomično istraženi, ali je povezanost između određenih bakterija i velikog broja zdravstvenih poremećaja i bolesti znanstveno utvrđena. Analiza crijevnog mikrobioma, odnosno genetskog materijala crijevnih bakterija, postaje ključan korak u dijagnostici i liječenju različitih bolesti, ali i instrument za evaluaciju općeg zdravstvenog stanja.

Dokazan utjecaj crijevnih bakterija na zdravlje

Danas neki znanstvenici idu tako daleko da crijevni mikrobiom čak i nazivaju novim organom, zbog njegovih mnogobrojnih funkcija unutar našeg tijela. Znanost, ali i liječnička struka otkrila je kako crijevne bakterije imaju ključan utjecaj na zdravlje našeg organizma. Crijevne bakterije definitivno nisu samo pomodni trend. Mnoge preporuke koje imate priliku pročitati na društvenim mrežama i u medijima zaista su proizašle iz ozbiljnih istraživanja te imaju znanstvenu podlogu.

Iako definitivno nisu sve informacije sto posto utemeljene na znanstvenim činjenicama, obratite pažnju kad nešto pročitate o crijevnim bakterijama, odnosno crijevnom mikrobiomu. Ubrzo će ovo područje, iz još samo jednog trenda, prerasti u važnu sastavnicu brige o našem zdravlju.

Dok očekujete nove tekstove o mikrobiomu i vijesti iz fascinantnog svijeta crijevnih bakterija na našem blogu, preuzmite ovdje Meddox aplikaciju i brinite o svom zdravlju čuvajući svoju medicinsku dokumentaciju na jednom mjestu.

Reference:

The vocabulary of microbiome research: a proposal | Microbiome | Full Text (biomedcentral.com)

Expert consensus document. The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics consensus statement on the scope and appropriate use of the term probiotic - PubMed (nih.gov)

Expert consensus document: The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of prebiotics - PubMed (nih.gov)

The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of synbiotics - PubMed (nih.gov)

The International Scientific Association of Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of postbiotics - PubMed (nih.gov)

Dysbiosis: from fiction to function - PubMed (nih.gov)

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31509433/

Psychobiotics: The Next-Generation Probiotics for the Brain - PubMed (nih.gov)

Psychobiotics: a novel class of psychotropic - PubMed (nih.gov)

The Gut-Brain Axis - PubMed (nih.gov)

The Firmicutes/Bacteroidetes Ratio: A Relevant Marker of Gut Dysbiosis in Obese Patients? - PubMed (nih.gov)

Association between body mass index and Firmicutes/Bacteroidetes ratio in an adult Ukrainian population - PubMed (nih.gov)

Prevotella-to-Bacteroides ratio predicts body weight and fat loss success on 24-week diets varying in macronutrient composition and dietary fiber: results from a post-hoc analysis | International Journal of Obesity (nature.com)

Combined Non-Invasive Prediction and New Biomarkers of Oral and Fecal Microbiota in Patients With Gastric and Colorectal Cancer - PMC (nih.gov)

A Simple and Novel Fecal Biomarker for Colorectal Cancer: Ratio of Fusobacterium Nucleatum to Probiotics Populations, Based on Their Antagonistic Effect - PubMed (nih.gov)