PSA (prostata-specifični antigen) je protein kojeg stvara prostata, a njegova koncentracija u krvi koristi se za rano otkrivanje i praćenje bolesti prostate — dugo se smatralo da je granica normale oko 4 µg/L, no danas znamo da je ta granica ovisna o dobi i da se nalaz uvijek tumači u kontekstu, ne izolirano.
Prostata je mala žlijezda u muškaraca, smještena u zdjelici, ispod mokraćnog mjehura, ispred rektuma. Njezina je uloga da djeluje kao mehanička sklopka koja regulira mokrenje i ejakulaciju, ali i sudjeluje u stvaranju sjemene tekućine. Prostata, između ostalog, stvara i prostata-specifičan antigen, poznatiji kao PSA.
PSA je enzim otkriven 1979. godine čija je uloga održavanje sjemene tekućine tekućom kako bi se olakšala oplodnja. Dio PSA ulazi i u krvotok te ga mjerimo u krvi imunokemijskim metodama, a rezultat je najčešće izražen u µg/L ili ng/mL.
Čemu služi mjerenje PSA u krvi?
PSA proizvode normalne, ali i zloćudne stanice prostate. Od 80-ih godina prošlog stoljeća koristi se kao tumorski biljeg prostate. Kao što mu i ime govori, specifičan je za organ, dakle ne nalazi se ni u jednom organu osim u prostati.
Međutim, nije specifičan i za tumor, tako da njegova koncentracija može biti povišena i u benignim stanjima. Koristi se prvenstveno za praćenje uspješnosti liječenja nakon postavljene dijagnoze, ali i za rano otkrivanje i probir na karcinom prostate.
Koja je normalna vrijednost PSA u krvi?
Nema specifične normalne ili abnormalne koncentracije PSA u krvi. Ranije su se vrijednosti manje od 4 µg/L smatrale normalnima. Međutim, dok pojedinci s vrijednostima manjim od 4 µg/L imaju karcinom prostate, mnogi s vrijednostima između 4 i 10 µg/L ga nemaju.
Koje su referentne vrijednosti PSA prema dobi?
Budući da PSA prirodno raste s dobi zbog povećanja veličine prostate, umjesto jedne univerzalne granice danas se češće koriste dobno specifične orijentacijske vrijednosti:
| Dobna skupina | Orijentacijska gornja granica PSA |
| 40 – 49 godina | do 2,5 ng/mL |
| 50 – 59 godina | do 3,5 ng/mL |
| 60 – 69 godina | do 4,5 ng/mL |
| 70 – 79 godina | do 6,5 ng/mL |
Referentne vrijednosti PSA prema dobi
Ove vrijednosti nisu strogo propisane niti univerzalno prihvaćene u svim smjernicama, a vrijednost ispod granice ne isključuje bolest, kao što vrijednost iznad nje ne znači nužno karcinom. Konačnu procjenu uvijek daje liječnik, uz uvid u trend PSA kroz vrijeme, ne samo jedan nalaz.
Kako ti Meddox pomaže da pratiš PSA?
Kod PSA je trend važniji od pojedinačnog broja – baš zato liječnici i traže ponovljena mjerenja prije nego donesu zaključak. Meddox automatski slaže sve tvoje PSA nalaze kronološki i prikazuje kretanje kroz vrijeme, uz usporedbu s dobno specifičnim referentnim vrijednostima, pa odmah vidiš raste li PSA, pada ili stagnira.
Uz to, Meddox AI, kojeg su trenirali liječnici i farmaceuti, objašnjava što tvoja vrijednost znači i na što obratiti pažnju, a nalaz u par klikova podijeliš s liječnikom putem sigurnog linka. Preuzmi Meddox – tvoj jasan put do zdravlja.
Što sve utječe na vrijednost PSA?
Također, mnogi čimbenici utječu na variranje PSA u krvi. Koncentraciju PSA mogu povećati:
- dob,
- veličina prostate,
- upala ili infekcija,
- biopsija prostate,
- ejakulacija,
- pojačana tjelesna aktivnost poput vožnje bicikla nekoliko dana prije vađenja krvi.
Neki lijekovi, poput finasterida ili dutasterida koji se koriste za liječenje benigne hiperplazije prostate, naprotiv snižavaju koncentraciju PSA. Ovo je važno imati na umu jer se radi o umjetnom sniženju, ne stvarnom poboljšanju: nakon otprilike godinu dana redovite terapije ovi lijekovi snize PSA za približno 50 posto. Zato se izmjerena vrijednost PSA kod muškaraca na dugotrajnoj terapiji finasteridom ili dutasteridom uobičajeno množi s 2 kako bi se procijenila vrijednost usporediva s onom bez terapije – bez te korekcije, stvarno povišen PSA može ostati neprepoznat jer izgleda lažno uredno.
Zbog svega navedenog, rezultati određivanja PSA u krvi uvijek se tumače zajedno s kliničkom slikom i anamnezom, a liječnik će odlučiti treba li PSA ponoviti nakon određenog vremena i treba li obaviti i druge vrste pregleda, poput radioloških ili biopsije prostate.
Kako se pripremiti za mjerenje PSA?
Dugo se preporučivalo suzdržavanje od ejakulacije i vožnje bicikla prije vađenja krvi za PSA, no prema najnovijoj, 2026. AUA/SUO smjernici za rano otkrivanje raka prostate, ni vožnja biciklom ni digitorektalni pregled značajnije ne mijenjaju PSA, a većina kontroliranih istraživanja o ejakulaciji pokazuje da ona PSA ili uopće ne mijenja, ili ga blago (oko 10 posto) povisi. Ove specifične restrikcije danas se u struci smatraju zastarjelim.
Ono što stvarno vrijedi provjeriti prije testiranja:
- je li u posljednje vrijeme bilo infekcije mokraćnog sustava, kateterizacije, cistoskopije ili biopsije prostate — sve to može privremeno povisiti PSA, pa je test bolje odgoditi ili rezultat protumačiti uz tu informaciju,
- vađenje krvi u istom laboratoriju kod ponovljenih mjerenja, radi lakše usporedbe trenda kroz vrijeme (različiti laboratoriji mogu koristiti blago različite metode određivanja).
Mjerenje PSA kod muškaraca liječenih od karcinoma prostate
U muškaraca koji su liječeni od karcinoma prostate kirurškim zahvatom ili zračenjem, mjerenje PSA se koristi kako bi se ustanovilo je li se bolest vratila. Povećanje koncentracije PSA, odnosno biokemijski relaps, događa se i mjesecima prije ponovne pojave simptoma bolesti. Međutim, jedno povećanje PSA ne mora nužno značiti i povratak bolesti.
Liječnik će odlučiti treba li mjerenje ponoviti u određenom roku uz praćenje trenda ili eventualno nadopuniti i drugim pretragama.
Što je omjer slobodnog i ukupnog PSA?
Znanstvenici neprestano pokušavaju pronaći nove testove koji bi liječnicima pružili bolje informacije radi li se o malignom ili benignom stanju, ili pak spororastućem ili agresivnom karcinomu koji ugrožava život bolesnika.
PSA se u krvi nalazi i u slobodnom stanju, ali većinom je vezan na druge proteine. Snižen omjer slobodnog i ukupnog PSA može biti znak agresivnijeg tumora.
