Antihistaminici su lijekovi koji blokiraju djelovanje histamina i ublažavaju simptome alergije — a koji ćete odabrati ovisi o tome trebate li ga za svakodnevnu upotrebu, privremenu situaciju ili specifičnu skupinu simptoma.
Pregled sadržaja:
- Kako nastaje alergijska reakcija?
- Kako antihistaminici djeluju?
- Dvije generacije antihistaminika
- Razlike između oralnih, nazalnih i antihistaminika za lokalnu primjenu
- Antihistaminici i začepljenost nosa
- Što je imunoterapija i kada se primjenjuje?
- Alergijski rinitis - kada potražiti liječničku pomoć?
- Mogu li dobiti antihistaminik bez recepta?
- Mjere opreza pri uzimanju antihistaminika
Kad pelud, grinje, dlaka kućnih ljubimaca ili ubod insekta izazovu alergijsku reakciju, tijelo otpušta histamin – kemijskog glasnika koji uzrokuje kihanje, svrbež, curenje nosa, koprivnjaču, crvenilo očiju… Antihistaminici zaustavljaju taj učinak vezanjem na iste receptore na koje bi se inače vezao histamin.
No nisu svi antihistaminici jednaki: starija, prva generacija uzrokuje pospanost i ima kraće djelovanje, a novija je prikladna za svakodnevnu upotrebu. Uz to, antihistaminici su dostupni u različitim oblicima – tablete, kapi za oči, kreme, nazalni sprejevi – i svaki je namijenjen drugačijim simptomima. Istražili smo na što sve treba obratiti pažnju prilikom odabira idealnog rješenja za svoje tegobe.
Kako nastaje alergijska reakcija?
Alergija je pretjerana reakcija imunološkog sustava na tvar koja sama po sebi nije opasna kao što su prašina, pelud, ubod insekta. Kada “zbunjeni” imunološki sustav prepozna takav alergen, mastociti – specijalizirane imunološke stanice raspoređene po tkivima cijelog tijela, posebno uz kožu, dišne putove i probavni sustav – otpuštaju histamin koji se veže na H1-receptore, proteine na površini stanica kože, dišnih putova i krvnih žila koji djeluju kao “brave” za histamin.
Vezanje histamina na H1-receptore uzrokuje karakteristične simptome alergije: širenje krvnih žila i povećanu propusnost kapilara što dovodi do otoka i crvenila, svrbež kože i nosne sluznice, pojačanu sekreciju sluzi (curenje nosa i suzenje očinju) te grč bronha odnosno bronhospazam koji otežava disanje.
Kako antihistaminici djeluju?
Antihistaminici se vežu na te iste H1-receptore i blokiraju histamin prije nego što stigne do njih.
Ključno je razumjeti da antihistaminici ne zaustavljaju otpuštanje histamina, nego samo blokiraju njegov učinak. Zbog toga su učinkovitiji ako se uzmu preventivno, prije izloženosti alergenu, nego reaktivno, nakon što se simptomi pojave.
Dvije generacije antihistaminika
Na tržištu postoje antihistaminici prve i druge generacije, i razlika među njima nije samo u godinama razvoja, nego i u tome kako djeluju u tijelu i kakve nuspojave uzrokuju.
Za većinu svakodnevnih situacija novija generacija lijekova je bolji izbor, međutim, i starija ima svoje specifične primjene.
Antihistaminici prve generacije su razvijeni sredinom 20. stoljeća i još su uvijek u upotrebi. Lako prolaze kroz krvno-moždanu barijeru, što znači da blokiraju histaminske receptore i u mozgu – a histamin u mozgu regulira budnost. Rezultat je dobro poznata nuspojava: pospanost. Uz sedaciju, uzrokuju i suhoću usta, zamagljen vid, otežano mokrenje i zatvor. Trajanje djelovanja je varijabilno i kraće od druge generacije, pa je potrebno učestalije doziranje.
Možda najpoznatiji predstavnik anitihistaminika prve generacije su dimenhidrinat i klorfeniramin, poznatiji pod svojim komercijalnim imenom Dramine. U pitanju je antihistaminik koji se najčešće upotrebljava za ublažavanje simptoma kinetoze, odnosno bolesti kretanja odnosno morske bolesti, a kombinira upravo dimenhidrinat i klorfeniramin.
Antihistaminici druge generacije razvijeni su tako da slabije ili gotovo uopće ne prolaze krvno-moždanu barijeru zbog čega namaju značajan utjecaj na mozak što rezultira gotovo pa potpunim izostankom pospanosti, duljim djelovanjem (uzima se obično jedna tableta dnevno) i boljim sigurnosnim profilom.
Razlike između oralnih, nazalnih i antihistaminika za lokalnu primjenu
Antihistaminici nisu dostupni samo u obliku tableta. Ovisno o simptomima, ponekad je lokalni oblik učinkovitiji i s manje nuspojava od oralnog jer djeluje direktno na zahvaćeno mjesto bez sistemskog učinka na čitav organizam.
- Oralni antihistaminici (tablete, sirupi) – za sistemske alergijske reakcije, koprivnjaču, sezonski i cjelogodišnji rinitis.
- Kapi za oči – za alergijski konjunktivitis; djeluju brzo, bez nuspojava.
- Nazalni sprejevi s antihistaminicima, preporučuju se u liječenju alergijskog rinitisa.
- Kreme i gelovi – za lokalnu primjenu na koži kod uboda insekata, koprivnjače i kontaktnih alergijskih reakcija, brzo ublažavaju svrbež i crvenilo.
Antihistaminici i začepljenost nosa
Ako vas muči začepljenost nosa – nažalost, antihistaminici nisu dovoljno učinkoviti za to. Za ublažavanje tog simptoma su bolji kortikosteroidni nazalni sprejevi ili dekongestivi. Također, i dostupni su i kombinacijski sprejevi koji sadrže i kortikosteroid i antihistaminik, i pokazuju znatno bolje rezultate od antihistaminika samog.
Što je imunoterapija i kada se primjenjuje?
Antihistaminici su učinkoviti za blage do umjerene simptome, ali postoje situacije u kojima je potreban drugačiji pristup. Jedina metoda koja ne samo da ublažava simptome nego mijenja sam imunološki odgovor na alergen je imunoterapija ili desenzibilizacijsko liječenje.
Provodi se tako da se pacijentu postupno daju sve veće doze alergena – injektiranjem, putem tableta ili kapima ispod jezika (sublingvalno) – dok imunološki sustav ne nauči tolerirati tu tvar umjesto da na nju pretjerano reagira. Kod nekih pacijenata, ovakav pristup kod nekih pacijenata dovodi do dugotrajne remisije koja traje i nakon završetka liječenja.
Imunoterapija se razmatra u sljedećim situacijama:
- Simptomi traju cijelu godinu i značajno narušavaju kvalitetu života.
- Antihistaminici ne daju dovoljan učinak ili uzrokuju neželjene nuspojave.
- Alergija na ubode insekata s rizikom od teške anafilaktičke reakcije.
- Alergijski rinitis koji počinje utjecati na dišne putove i povećava rizik od razvoja astme, posebno kod djece.
Alergijski rinitis – kada potražiti liječničku pomoć?
Alergijski rinitis koji se ne liječi adekvatno s vremenom može pridonijeti razvoju astme. Pojava kašlja, zviždanja u prsima ili otežanog disanja uz alergijske simptome signal je za liječničku procjenu.
Mogu li dobiti antihistaminik bez recepta?
Bezreceptni antihistaminici prikladni su za blage do umjerene simptome koje osoba može sama prepoznati, a u Hrvatskoj je dostupan niz takvih lijekova. U izboru pravog rješenje za pojedine tegobe, potražite pomoć ljekarnika. Također, ako uzimate druge lijekove, imate kroničnu bolest ili ste trudni, obavezno se savjetujte s ljekarnikom ili liječnikom.
Ako simptomi ne prolaze nakon nekoliko dana, ako se pogoršavaju ili ako se pojave otežano disanje, oticanje lica ili grla – odmah potražite liječničku pomoć.
Mjere opreza pri uzimanju antihistaminika
Iako je riječ o uglavnom vrlo sigurnim lijekovima, pridržavanje nekih jednostavnih smjernica može napraviti razliku između učinkovite i neučinkovite terapije.
- Antihistaminici bolje djeluju preventivno nego reaktivno. S uzimanjem lijekova idealno je početi nekoliko dana prije očekivane izloženosti alergenu, primjerice na početku sezone peludi, a ne tek kad simptomi eskaliraju.
- Alkohol ne treba kombinirati s antihistaminicima prve generacije – dolazi do opasnog pojačanja sedacije. Oprez je preporučen i s novijom generacijom.
- Specifično za lijekove kojima je djelatna tvar feksofenadin – sok od grejpfruta i naranče, ali i sok od jabuke mogu smanjiti apsorpciju lijeka. Preporučuje se pričekati najmanje četiri sata između konzumacije voćnih sokova i uzimanja lijeka.
- Ako jedan lijek gubi na učinkovitosti kroz sezonu, razmislite o promjeni lijeka – različiti antihistaminici ponekad djeluju različito kod iste osobe.
