Elektroliti su tvari koje, kada su otopljene u vodi, nose pozitivan ili negativan naboj i ključne su za niz procesa u našem tijelu, poput provođenja živčanih impulsa, kontrakcije mišića, hidratacije i reguliranja razine pH u organizmu. Oni su također ključni za dijagnosticiranje širokog spektra medicinskih stanja i bolesti, a neravnoteža elektrolita može uzrokovati probleme u radu niza sustava u tijelu te čak i ugroziti život. 

Tijelo odrasle osobe sastoji se od oko 60% vode, što znači da gotovo svaka tekućina i stanica u našem organizmu sadrži elektrolite. Elektrolite u organizam unosimo putem hrane i pića, višak se, zahvaljujući bubrezima, izbacuje mokraćom, a gubimo ih i znojenjem, zbog čega je ljeti posebno važno obratiti pažnju na ono što jedemo i pijemo.

Što su to elektroliti i što rade u organizmu?

Najjednostavnije rečeno, elektroliti pomažu održati ravnotežu u tijelu. Naše stanice koriste elektrolite za prenošenje električnog naboja, tako se i naši mišići kontrahiraju, a naboj pomaže i kod kemijskih reakcija, posebno kada je riječ o ravnoteži tekućina u i izvan stanica.

Ključno načelo na koje se oslanjaju elektroliti jest da određeni kemijski elementi mogu prirodno držati pozitivan ili negativan električni naboj. Kada su ti elementi otopljeni u tekućini, ta tekućina tada može provoditi struju.

Primjer je slana voda koja lako provodi struju. Sol se sastoji od pozitivno nabijenog natrija  i negativno nabijenog klora, a kada se spoje, njihovi se naboji međusobno uravnotežuju. Atomi s električnim nabojem nazivaju se ioni; pozitivni ioni su kationi, dok se negativni ioni nazivaju anioni.

Kada sol otopimo u vodi, razdvoje se atomi natrija i kalija, što znači da oni ponovno postaju pozitivno i negativno nabijeni. Elektricitet zatim skače između iona natrija i klora, jer imaju suprotne električne naboje.

Baš kao što električna energija koristi ione za putovanje od mjesta do mjesta u slanoj vodi, naše tijelo koristi ione za prijenos kemijskih spojeva u stanice i iz njih.

Neki od najvažnijih elektrolita u našem tijelu su:

• Natrij (Na+)

• Kalij (K+)

• Kalcij (Ca2+)

• Magnezij (Mg2+)

• Klor (Cl-)

• Hidrogenkarbonat (HCO3-)

• Fosfat (PO43-)

Što je to neravnoteža elektrolita?

Neravnotežom elektrolita nazivamo stanje u kojem koncentracija esencijalnih minerala u krvi padne ispod ili naraste iznad uobičajenih razina. Ona može uzrokovati poteškoće u radu različitih tjelesnih sustava, koje čak mogu biti opasne po život. 

Elektroliti su, primjerice, neophodni za pravilnu kontrakciju mišića - uključujući mišiće vašeg srca. Zatim, ako je koncentracija elektrolita preniska, to može utjecati na način na koji živci prenose signale u tijelu. Isto tako, elektroliti su ključni za održavanje pH vrijednosti krvi i osiguravaju da ne postane prekisela ili prelužnata. Kalcij je, recimo, ključan za zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju.

Naše tijelo naporno radi kako bi zadržalo željene koncentracije elektrolita pa će tako, primjerice, ako je razina određenog elektrolita previsoka, bubreg napornije raditi kako bi oslobodio više elektrolita u mokraći. 

Vrste neravnoteže elektrolita

Neravnoteža elektrolita može sama uzrokovati probleme, ali je često i pokazatelj drugih problema u organizmu. Iz tog razloga elektroliti igraju važnu ulogu u dijagnozi mnogih različitih medicinskih stanja. Ponekad osoba može imati više od jedne vrste elektrolita koji su izvan normalnog raspona.

Najčešći (i najvažniji) oblici neravnoteže elektrolita u organizmu su:

• Poremećaji ravnoteže natrija (hiponatrijemija i hipernatrijemija)

• Abnormalnosti kalija (hipokalijemija ili hiperkalemija)

• Abnormalnosti kalcija (hiperkalcemija ili hipokalcemija)

• Neravnoteža magnezija (hipermagnezijemija ili hipomagnezijemija)

Prefiks "hipo" odnosi se na preniske razine, a "hiper" se odnosi na visoke razine određenog elektrolita. Neravnoteža elektrolita osobito je česta kod starijih osoba i kritično bolesnih osoba.

Simptomi neravnoteže elektrolita

Simptomi se razlikuju ovisno o specifičnim elektrolitima, kao i o težini neravnoteže. Ovisno o situaciji, simptomi neravnoteže mogu se manifestirati kao:

• Glavobolja

• Vrtoglavica

• Zbunjenost

• Umor

• Mučnina i povraćanje

• Učestalo mokrenje

• Zatvor

• Povećan broj otkucaja srca

• Grčevi u mišićima ili slabost mišića

• Loša koordinacija u hodu

• Bol u kostima

Ako je ozbiljna, neravnoteža pojedinih elektrolita može uzrokovati vrlo ozbiljne probleme, kao što su:

• Aritmija 

• Napadaji

• Koma

• Smrt

Međutim, moguće je da neravnoteža elektrolita možda ne uzrokuje nikakve vidljive simptome. To je osobito vjerojatno ako je u pitanju blaga neravnoteža ili ako neravnoteža nastaje postupno.

Neravnoteža elektrolita također povećava rizik od komplikacija i smrti kod ljudi koji već imaju ozbiljne zdravstvene probleme.

Što uzrokuje neravnotežu elektrolita?

Kad god izgubimo mnogo tekućine iz tijela, izloženi smo riziku od određenih neravnoteža elektrolita. Na primjer, dugotrajno vježbanje s puno znojenja može uzrokovati neravnotežu, a i povraćanje, proljev i teške opekline mogu biti uzroci gubitka tekućine. S druge strane, i unos prevelike količine vode može biti uzrokom neravnoteže elektrolita.

Također, neravnotežu elektrolita mogu uzrokovati različita zdravstvena stanja. Na primjer, netko s kongestivnim zatajenjem srca može biti izložen većem riziku. 

Drugi mogući uzroci neravnoteže mogu biti:

• Problemi s bubrezima

• Dijabetes

• Problemi probavnog trakta

• Problemi s jetrom

• Problemi s plućima

• Rak

• Sepsa

• Nedavna trauma ili operacija

• Nuspojave lijekova (poput diuretika)

• Konzumacija alkohola i droga

Problemi s određenim hormonima, poput antidiuretskog hormona (ADH), paratiroidnog hormona (PTH) ili aldosterona također mogu uzrokovati neravnotežu elektrolita. To može biti zbog problema u žlijezdi koja proizvodi hormon ili u dijelu mozga koji regulira hormon.

U nekim slučajevima, loš unos elektrolita hranom može dovesti do predispozicije za neravnotežu elektrolita. Ponekad se ne može utvrditi poseban uzrok neravnoteže elektrolita.

Kako se postavlja dijagnoza neravnoteže elektrolita?

Koncentracije elektrolita u organizmu ispituju se jednostavnim krvnim pretragama. Međutim, pretrage krvi ne mogu nam reći zašto je došlo do neravnoteže elektrolita. Ponekad to može biti relativno očito, a u drugim slučajevima može biti potrebna dodatna istraga da bi se otkrio uzrok. 

Elektroliti se često ispituju kada osoba ima simptome neravnoteže, ali ona još nije dijagnosticirana. Primjerice, slabost je potencijalni simptom neravnoteže određenih elektrolita. Također, elektroliti se testiraju i kao dio praćenja bolesti kod osoba sa zdravstvenim stanjima koja mogu uzrokovati disbalans elektrolita. To može uključivati ​​bolesti koje pogađaju organe kao što su:

• Bubrezi

• Srce

• Endokrini sustav

• Probavni sustav

• Pluća

Kada se procjenjuju temeljne uzroci neravnoteže elektrolita, elektroliti se obično promatraju kao skupina: neravnoteža određenih elektrolita može signalizirati probleme u određenim dijelovima tijela. Osim toga, oni su ovisni jedni o drugima pa tako, primjerice, niska razina magnezija može biti uzrok niske razine kalcija. 

Kako se liječi neravnoteža elektrolita?

Pravilna prehrana i unos preporučene količine vode obično je dovoljan izvor elektrolita, no u određenim je slučajevima elektrolite potrebno suplementirati. 

Intenzivni trening, pogotovo ljeti kada se više znojimo, zahtijeva napitak s elektrolitima nakon vježbanja, kao i stanja kao što su proljev i povraćanje kada je, pogotovo kod djece, potrebno nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite. 

Međutim, važno je napomenuti i da konzumacija prevelikih količina napitaka obogaćenih elektrolitima može dovesti do neravnoteže elektrolita, a takvi su napitci, k tome, uglavnom puni šećera.