Promjena prehrambenih navika i stila života djelotvoran je i siguran način za poboljšanje regulacije glikemije, odnosno šećera u krvi, a uključuje edukaciju, nutritivnu terapiju, tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i psihosocijalnu skrb. To se smatra "prvom linijom" liječenja odmah od postavljanja dijagnoze, a obavezna je za sve pacijente koji uzimaju lijekove za snižavanje razine glukoze u krvi - kroz sve daljnje korake liječenja.

Ne postoji jedinstven način prehrane koji odgovara svim oboljelima niti idealan omjer unosa ugljikohidrata, masti i proteina koji bi bio optimalan za sve oboljele od šećerne bolesti tipa 2. Međutim, treba slijediti stručne smjernice koje preporučuju individualno prilagođene načine prehrane koji potiču unos hrane s odgovarajućim pozitivnim utjecajem na zdravlje, a smanjuju unos hrane s dokazano štetnim djelovanjem. 

Mediteranski način prehrane, DASH dijeta (DASH, Dietary Approaches to Stop Hypertension) i prehrana temeljena na hrani biljnog porijekla primjeri su zdravih načina prehrane koji su u istraživanjima pokazali pozitivne rezultate, ali se trebaju temeljiti na individualnim preferencijama, potrebama i ciljevima. Mediteranska dijeta, bogata jednostruko nezasićenim mastima, može poboljšati metabolizam glukoze i smanjiti rizik za razvoj srčanožilnih bolesti. Za vegetarijanski način prehrane utvrđeno je da snižava razinu HbA1c (glikolizirani hemoglobin), ali ne i razinu glukoze natašte.

Što je cilj nutritivne terapije?

Nutritivna terapija ima više ciljeva, a glavni je promicanje zdravog načina prehrane, naglašavajući važnost raznolike, nutritivno bogate hrane konzumirane u odgovarajućim količinama kako bi se postigla i održavala ciljana tjelesna masa, postizale odgovarajuće individualne vrijednosti glikemije, krvnog tlaka i lipida te odgodile ili spriječile komplikacije koje uzrokuje dijabetes. 

Drugi ciljevi nutritivne terapije su:

• Zadovoljavanje individualnih nutritivnih potreba koje se temelje na osobnim i kulturološkim preferencijama, dostupnosti zdrave hrane, želji i sposobnostima za mijenjanje postojećih navika.

• Zadržavanje užitka u konzumiranju hrane.

• Osiguravanje praktičnih savjeta za oboljele od šećerne bolesti kako bi primijenili zdrave prehrambene navike.

• Određivanje specifičnih, mjerljivih, realnih i kroz određeno vrijeme dostižnih ciljeva.

Gubitak tjelesne mase

Svi oboljeli od dijabetesa koji su pretili ili imaju prekomjernu tjelesnu masu, trebali bi biti svjesni zdravstvene prednosti gubitka viška kilograma. Postoje čvrsti i dosljedni dokazi da i manji gubitak na tjelesnoj masi može odgoditi napredovanje predijabetesa u šećernu bolest tipa 2. Umjereni gubitak tjelesne mase dovodi do smanjenja HbA1c kod pacijenata sa šećernom bolesti tipa 2, ali i doprinosi kvaliteti života te može smanjiti potrebu za lijekovima.

Smanjenje tjelesne mase može se postići smanjenjem dnevnog energijskog unosa za 500 do 750 kcal, odnosno unosom 1200-1500 kcal/dan za žene i 1500-1700 kcal/dan za muškarce, prilagođeno početnoj tjelesnoj masi pojedinca.

Zašto je važno brojati ugljikohidrate ako imam dijabetes?

Kod oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 ili tipa 2 koji sami određuju potrebnu dozu inzulina ili uzimaju lijekove za snižavanje šećera u krvi koji se uzimaju na usta, edukacija o brojanju ugljikohidrata ili procjeni njihove količine u obroku može poboljšati kontrolu glikemije u krvi. 

Pojedinci s fiksnom dnevnom dozom inzulina, kod planiranja obroka trebali bi voditi računa o što ravnomjernije raspoređenom unosu ugljikohidrata po obrocima te poštivati ustaljeno vrijeme konzumacije obroka. 

Kod osoba čiji raspored obroka i unos ugljikohidrata varira, iznimno je važno redovito savjetovanje sa stručnim osobama kako bi dobro razumjeli kompleksnu povezanost unosa ugljikohidrata i potrebu za inzulinom.

Tko treba posebno paziti na unos ugljikohidrata?

Za oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koji nisu na inzulinu, starije su životne dobi i skloni su hipoglikemijama (preniski šećer u krvi) učinkovit i jednostavan pristup kontroli glikemije bazira se na izboru zdravije hrane i kontroliranju veličine porcija uz pomoć tanjura.

Loša kontrola gestacijskog dijabetesa (šećerna bolest u trudnoći) može dovesti do mnogobrojnih komplikacija, uključujući spontani pobačaj, anomalije fetusa, preeklampsiju i fetalnu smrt. Nadalje, šećerna bolest u trudnoći povećava rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2 kasnije kroz život. Važno je da žene koje boluju od gestacijskog dijabetesa unose stalnu količinu ugljikohidrata usklađenu s količinom inzulina, kako bi izbjegle i hiperglikemiju i hipoglikemiju. Ključna komponenta je promjena prehrambenih navika i većini žena može biti dovoljna za kontrolu dijabetesa u trudnoći. 
 

Za sve oboljele od šećerne bolesti tipa 1 i 2, predijabetesa i gestacijskog dijabetesa preporučuje se individualna nutritivna terapija, po mogućnosti od strane registriranog dijetetičara.

Praktični savjeti za pravilnu prehranu dijabetičara

Ugljikohidratne skupine

Glavni izvor ugljikohidrata trebaju biti cjelovite žitarice, povrće, voće, mahunarke i mliječni  proizvodi, s naglaskom na hranu s višim udjelom vlakana, koja doprinosi manjem

glikemijskom opterećenju.

Kruh, žitarice, mahunarke 

Ove su namirnice izvor su vlakana, minerala i vitamina. Prisutnost određenih vrsta vlakana, osobito viskoznih (topivih) vlakana koja se nalaze u sjemenkama chije, zobi, ječmu i  mahunarkama odgađaju apsorpciju glukoze iz tankog crijeva, usporavaju rast šećera u krvi i smanjuju njegovu maksimalnu razinu u krvi. 

Općenito prednost treba dati zobi, ječmu, grahu,  grašku, slanutku, leći, heljdi, prosu, raži, i sličnim namirnicama, ali uvijek se pridržavati preporučene porcije serviranja, jer su navedene namirnice uz ugljikohidrate ujedno i značajan izvor proteina. Škrobno povrće ubraja se u zamjene za kruh i bogato je ugljikohidratima.

Voće

Voće je izvor vlakana, vitamina i minerala, ali uvijek paziti na porciju serviranja, jer voće je uz kruh najkoncentriraniji izvor ugljikohidrata.

• Bobičasto voće (borovnice, kupine, maline) bogate fitonutrijentima, polifenolima koji imaju preventivnu ulogu kod kroničnih bolesti kao što su bolesti srca i dijabetes. Siromašne su kalorijama, a bogate vlaknima i vitaminom C.

• Citrusi poput grejpa, naranča i mandarina izvor su vitamina C, folata i kalija.

• Višnje su bogate antioksidansima.

• Jabuke obiluju vlaknima-pektinom i izvor su vitamina C.

• Breskve i marelice su izvor kalija, vitamina A i C te vlakana.

• Kruške su dobar izvor kalija i vlakana.

• Kivi obiluje kalijem, vlaknima i vitaminom C.

Povrće

Povrće je izvor vlakana, minerala i vitamina s vrlo malom kalorijskom vrijednosti zbog niskog sadržaja ugljikohidrata.

• Brokula je odličan izvor vitamina C.

• Mahune su izvor vitamina A i C, flavonoida, kalija, željeza i vlakana.

• Gljive su izvor selena, željeza, kalcija, fosfora, kalija, cinka, vlakana, proteina i vitamina C.

• Luk, češnjak i poriluk imaju antibakterijska svojstva, pomažu u podizanju imuniteta i smanjenju upale.

• Špinat i blitva su bogati vitaminima A, C, folnom kiselinom i magnezijem. Karotenoidi iz špinata (beta-karoten, lutein i zeaksantin) štite od očnih oboljenja poput makularne degeneracije.

• Kupus, kelj, prokulice i karfiol su izvor vitamina C, kalija, željeza, folne kiseline, kalcija, vlakana i fitokemikalija.

• Rajčica sadrži likopen, bogata je kalijem, vitaminima A, C, K, folnom kiselinom i vlaknima.

• Batat je bogat beta-karotenom, koji se u tijelu pretvara u vitamin A. također je dobar izvor vitamina C, vlakana, vitamina B6 i kalija.

• Šparoge su odličan izvor folata, vitamina C, a dobar su izvor tiamina i vitamina B6.

Mlijeko i zamjene

Mlijeko i mliječni proizvodi su visokovrijedna hrana, jer sadrže ugljikohidrate, proteine, kalcij i masti. Izvrstan su izvor kalcija. Preporuka dnevnog unosa je dvije porcije serviranja, jedna u obliku napitka, te druga u obliku fermentiranog mliječnog proizvoda. 

Iako je sir mliječni proizvod on se ubraja u zamjene za meso jer ne sadrži ugljikohidrate nego samo proteine i masti.

Ne-ugljikohidratne skupine

Prednost treba dati ribi i nemasnom mesu, te kvalitetnim masnoćama kao što je maslinovo ulje i orašasti plodovi.

Meso i zamjene

• Losos sadrži omega-3 masne kiseline koje pomažu u prevenciji srčanožilnih bolesti i moždanog udara, smanjuju razinu triglicerida i krvni tlak. Losos je dobar izvor proteina s vrlo niskim sadržajem zasićenih masnoća i kolesterola.

• Srdele, tuna, skuša su izvor omega-3 masnih kiselina.

• Puretina, piletina i kunić sadrže lako probavljive proteine, izvor mnogih minerala i vitamina.

Masnoće i zamjene

Od preporučenih masnoća maslinovo ulje je svakako na prvom mjestu. Od ostalih “dobrih”  masnoća preporučuju se ulje uljane repice, ulje i sjemenke bundeve, orasi, bademi i druge sjemenke.

Začini

Cimet može biti dio plana liječenja, ali ne može zamijeniti propisane lijekove. Bosiljak ima iznimno bogata nutritivna i antioksidativna svojstva, a snažna antioksidativna svojstva imaju i đumbir, kurkuma i kajenski papar.

Napitci

Kao i začini, ako se ne rade sa šećerom i mlijekom napitci ne sadrže ugljikohidrate, a i nemaju gotovo nikakvu kalorijsku vrijednost.

Za oboljele od šećerne bolesti dobar je čaj od hibiskusa, kamilice, metvice, koprive, piskavice, stolisnika, maslačka, crni i zeleni čaj koji je bogat polifenolima. Svakodnevno, preporučeno je uzimanje 1-2 šalice kave ili kavovine (divke).

Voda je esencijalni nutrijent i potiče probavu. Svakodnevno je potrebna organizmu za održavanje normalnih funkcija i kemijskih procesa. Preporučeni dnevni unos iznosi od 1,5 do 2,5 litre. Dio vode unesemo kroz napitke, voće i povrće (do jedne litre), a ostatak moramo unijeti tekućinom, najbolje pijenjem obične vode.

ZA SAVJET O SVAKOM KONKRETNOM ZDRAVSTVENOM PROBLEMU OBRATITE SE IZRAVNO SVOJEM LIJEČNIKU ILI NADLEŽNOM ZDRAVSTVENOM RADNIKU. SANDOZ d.o.o. NE POSTAVLJA DIJAGNOZU NITI DAJE OSOBNE MEDICINSKE SAVJETE O BOLESTI I NAČINU LIJEČENJA.