Dobro je poznato da ograničavanje unosa soli može pomoći u prevenciji bolesti srca i visokog krvnog tlaka, a nova istraživanja pokazuju i da prekomjeran unos soli utječe i na rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Rezultati studije objavljene u časopisu Mayo Cinic Proceedings prvi put doazuju i ono na što liječnici već dugo upozoravaju - dodatno soljenje već začinjene hrane povećava rizik od ravoja dijabetesa tipa 2. 

Naime, ova opsežna studija analizirala je zdravstvene podatke više od 400 tisuća pojedinaca, zdravih osoba u dobi od 37 do 73 godine koje u trenutku početka studije nisu imali ni dijabetes, kroničnu bolest bubrega, rak niti kardiovaskularne bolesti. Dvanaest godina kasnije, više od 13 tisuća ispitanika razvilo je dijabetes tipa dva. Analizom opsežnih upitnika, otkriveno je da su to uglavnom oni pojedinci koji su dodatno solili hranu.

Iako ne specificiraju da je upravo sol kriva za razvoj dijabetesa tipa 2, istraživači su otkrili da oni ispitanici koji su rekli da "ponekad", "često" ili "uvijek" dosoljavaju hranu imaju 11%, 18% odnosno 28% veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 nego oni koji su se izjasnili da nikada ne dosoljavaju hranu. Također, otkriveno je da je kod onih koji uz to što dodatno sole hranu imaju i viši indeks tjelesne mase i omjer struka i bokova, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 još i veći.

Kako je sol povezana s dijabetesom tipa 2?

Nalazi istraživanja ne pokazuju jasnu uzročno-posljedičnu vezu između soli i dijabetesa, i da je moguće da sama sol uopće ne utječe na razvoj dijabetesa tipa 2, nego da je vjerojatnije da je  pitanju način na koji natrij iz soli utječe na naše prehrambene navike.

Naime, sol povećava apetit što dovodi do unosa veće količine makronutrijenata, a samim time i kalorija, zatim debljanja, povećanja postotka masti u tijelu te pretilosti - što su pak poznati rizični faktori za razvoj dijabetesa.  

Također, kuhinjska sol je poznati pojačivač okusa i čini hranu ukusnijom zbog čega želimo jesti više nego što nam je zapravo potrebno. 

Važno je napomenuti da, iako sol neupitno igra određenu ulogu u razvoju dijabetesa tipa 2, mnogo veći faktor za razvoj šećerne bolesti su genetsko nasljeđe i pretilost.  

Koji je preporučeni dnevni unos soli?

Ako više od jednom dnevno posegnete za soljenkom, vjerojatno je da unosite previše soli. Također, isto vrijedi i za korištenje umaka i začina s visokim postotkom soli, kao što je, primjerice, kečap.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji preporučeni dnevni unos je 5g/dan, a u Hrvatskoj se prosječno unosi 11.6 g/dan. Nerijetko i nesvjesno dodajemo sol u prehranu i to odabirom gotovih i polugotovih te prerađenih namirnica zbog čega je vrlo važno čitati deklaracije na hrani koju kupujemo te birati namirnice koje sadrže najviše 1.4 grama soli na 100 grama hrane.

Kako smanjiti unos soli?

S obzirom na to da je većina soli koju dnevno unosimo u organizam "skrivena", preporučuje se izbjegavati gotovu i polugotovu hranu poput pekarskih proizvoda, grickalica, gotovih umaka poput senfa i majoneze, suhomesnatih proizvoda te generalno procesuiranu hranu. Temelj prehrane trebalo bi činiti svježe voće i povrće. 

Međutim, nemojte si raditi preveliki pritisak. Promjenu prehrane uvodite postepeno, kako biste osigurali usvajanje nove navike.

• Konzumirajte svježe povrće ili voće uz svaki obrok.

• Birajte mliječne proizvode s niskom sadržajem natrija poput svježeg sira i jogurta.

• Izbjegavajte dimljene proizvode te proizvode konzervirane solju.

• Umjesto soli, pri pripremi jela za dodavanje okusa umjesto soli koristite razno začinsko bilje, češnjak, papar, vinski ili jabučni ocat, sok od limuna.

• Konzumirajte namirnice koje sadrže veće količine kalija poput voća i povrća (grah, krumpir, rajčica, banana).

• Uvijek probjte jelo prije dosoljavanja.