Je li kava dobra za nas ili nam čini više štete nego koristi tema je o kojoj se u medicinskim krugovima već godinama diskutira. Kako stvari trenutačno stoje, čini se da je kava potpuno nezasluženo došla na loš glas, štoviše, postoji sve više podataka koji ukazuju na to da bi kava mogla biti jedan od ključnih elemenata uravnotežene, zdrave prehrane.

Posebno je to dobra vijest za Hrvate koji po glavi stanovnika popiju čak 4.9 kilograma kave (ekvivalent dvije šalice dnevno) godišnje što nas, prema statistici koju vodi International Coffe Organization, svrstava na 19. mjesto najvećih kavopija na svijetu - a ujedno i nacijom koja od kave ima najviše zdravstvenih benefita.

Naime, rezultati nove studije objavljene u časopisu European Heart Journal otkrivaju da je ispijanje kave ujutro umjesto tijekom dana povezano s nižim rizikom od smrti, a zdravstveni benefit najveći su za osobe koje ujutro popiju najmanje dvije šalice.

Ova velika opservacijska studija provedena je na više od 40 tisuća Amerikanaca, uzimajući pritom u obzir i neke druge čimbenike koji bi mogli imati utjecaja na rezultate, kao što su kvaliteta sna, razina tjelesne aktivnosti, status pušenja i kvaliteta prehrane.

Rezultati su pokazali da osobe koje su pile više od jedne do dvije šalice kave ujutro imaju čak 16% manji rizik od smrti iz bilo kojeg razloga te 31% manji rizik od srčanih bolesti u usporedbi s onima koje ne piju kavu. 

A kada ne treba piti kavu?

Iako je proveden već niz istraživanja o zdravstvenim dobrobitima kave, pa tako danas znamo da se ispijanje ovog crnog napitka povezuje s manjim rizikom od srčanih bolesti, depresije i dijabetesa tipa 2 te zdravljem bubrega ovo je prva studija koja je istraživala povezanost između njezinih zdravstvenih dobrobiti i vremena kada se ispija. 

Osim što je otkrila kada su benefiti ispijanja kave najveći, ova je studija otkrila i kakav je njezin učinak na organizam ako se pije prekasno u danu. U studiji je, naime, naglašeno i da ispijanje kave u poslijepodnevnim satima može poremetiti cirkadijalni ritam što pak smanjuje proizvodnju melatonina. Istraživanja pokazuju da niske razine melatonina i poremećen san mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Također, ispijanje kave u popodnevnim satima može utjecati i na kvalitetu i trajanje sna, što doprinosi povećanom riziku od razvoja metaboličkog sindroma i pretilosti.

S obzirom na to da je potrebno barem tri do četiri sata da bi se kofein u našem tijelu počeo razgrađivati (ovisno o metabolizmu pojedinca i dodacima koje stavljamo u kavu), pojedina istraživanja sugeriraju izbjegavanje napitaka s kofeinom najmanje osam sati prije spavanja. 

Međutim, budući da je studija uključivala i kavu bez kofeina, čini se da sam sadržaj kofeina nije u potpunosti zaslužan za zdravstvene benefit kave nego da i druge komponente kave kao što su polifenoli doprinose zdravstvenim dobrobitima kave. Ovi bi snažni antioksidansi koji doprinose smanjenju upale u organizmu mogli imati najjači učinak upravo kada se unose ujutro.

Zaključak koji studija donosi je da su uočene zdravstvene dobrobiti ispijanja jutarnje kave vjerojatno posljedica kombiniranih učinaka kofeina, polifenola i manjeg poremećaja prirodnih cirkadijalnih ritmova tijela. 

Trebam li početi piti kavu ujutro?

S obzirom na to da točna uzročno-posljedična veza između kave i velikih zdravstvenih benefita nije sa sigurnošću utvrđena, osobe koje nisu kavopije nemaju nikakvog razloga za uvrstiti kavu u svoj dnevni meni. Štoviše, oni koji kavu ne piju uglavnom je ne piju zbog njezinog okusa pa bi "maskiranje" gorčine ovog napitka šećerom, umjetnim zaslađivačima, mlijekom ili vrhnjem zapravo moglo napraviti više štete nego koristi.

S druge strane, osobe koje redovito piju kavu mogle bi razmisliti o promjeni vremena kada je konzumiraju kako bi od nje mogle imati i zdravstvene dobrobiti.