Kalcij je esencijalni mineral, neophodan našem tijelu iz niza razloga: podržava zdravlje kostiju, sudjeluje u pokretanju mišića i regulaciji srčanog ritma, kao elektrolit služi za prijenos živčanih impulsa…

Uz to, može pomoći u regulaciji krvnog tlaka i poboljšati kontrolu težine, a adekvatna količina kalcija u organizmu neophodna je i za cirkulaciju, hormone, zdravlje mišića i živaca. Kalcij je jedan od esencijalnih mikronutrijenata i najzastupljeniji mineral u tijelu, prevenstveno pohranjen u kostima i zubima.

Zašto nam je kalcij važan?

Kalcij igra ključnu ulogu u velikom broju funkcija našeg tijela. Neke od njih su: 

• Sudjeluje u formiranju kostiju i zuba

• Pomaže u održavanju snage tijela

• Sudjeluje u pokretanju mišića

• Pomaže u razmjeni živčanih poruka između mozga i tjelesnih sustava

• Podupire protok krvi dok se žile opuštaju i sužavaju

• Sudjeluje u oslobađanju hormona i enzima koji podržavaju tjelesne funkcije

S obzirom na to da se do otprilike 25., 30. godine života gustoća kostiju povećava, u tom su nam periodu života, adolescenciji i prvim godinama odrasle dobi, potrebne veće količine kalcija kako bismo postigli optimalne količine koštane mase te ograničili gubitak iste u kasnijoj dobi.

Naime, s godinama brzina razgradnje kostiju premaši brzinu stvaranja pa osobe koje ne unose dovoljnu količinu kalcija imaju povećan rizik od niza zdravstvenih stanja uključujući osteoporozu, rahitis ili osteomalaciju. To je osobito važno za žene nakon menopauze kod kojih je gubitak koštane mase još izraženiji, a samim time i rizik od prijeloma i osteoporoze, zbog čega je u tom periodu života važno pojačati unos kalcija.

Trebam li otići na denzitometriju kostiju?

Denzitometrija kostiju, skraćeno DXA, je neinvazivna pretraga koja mjeri mineralni sadržaj i gustoću kostiju u svrhu procjene rizika od osteoporoze, osteopenije ili prijeloma.

 

Ova neinvazivna, brza i jednostavna pretraga smatra se zlatnim standardom u mjerenju gustoće kostiju, preporučuje se ženama u menopauzi, ali i svim drugim osobama kod kojih se sumnja da bi mineralna gustoća kosti mogla biti promijenjena. To može biti slučaj kod nekih bolesti kao što su dijabetes, upalne reumatske bolesti, rana menopauza, sklonost padovima, ali i prethodne frakture.

 

Doznaj više o denzitometriji kostiju!

Potencijalni zdravstveni benefiti kalcija 

Uz to što je neophodan za pravilno funkcioniranje organizma, sve je više istraživanja koja govore u prilog tome da kalcij igra važnu ulogu i u prevenciji određenih bolesti.

Naime, čini se da bi kalcij mogao pomoći u prevenciji raka debelog crijeva, međutim, potrebno je provesti dodatna istraživanja da bi kalcij počeo i službeno preporučivati za prevenciju. Ono što za sada znamo jest da se čini da kalcij može doprinijeti zaštiti od nastanka adenoznih polipa, izraslina koje mogu prethoditi raku debelog crijeva.

Također, neke studije su otkrile vezu između visokog unosa kalcija i manje tjelesne težine, a druge pokazuju da konzumacija hrane bogate kalcijem s niskim udjelom masti unutar dijete koja ograničava ukupne kalorije može smanjiti rizik od pretilosti. Kalcij također može pospješiti gubitak težine kod pretilih ljudi.

Široko su proučavane i potencijalne dobrobiti dodataka kalcija u prevenciji preeklampsije. Jedno istraživanje pokazalo je da nadomjestak kalcija u trudnica ne samo da može pomoći u smanjenju rizika od preeklampsije, već također može smanjiti rizik od morbiditeta majke i prijevremenog poroda.

Koliko je čest deficit kalcija i kako ga prepoznati?

Preniska razina kalcija u krvi naziva se hipokalcijemija, a definira se kao manje od 8.5 miligrama po decilitru (mg/dL). Ovisno o težini i trajanju hipokalcijemije, simptomi se kreću od blagih do opasnih po život.

Deficit kalcija je relativno čest i globalno raširen problem, češći kod muškaraca nego kod žena, pri čemu su osobe starije od 50 godina posebno ugrožene. Također, u povećanom riziku od deficita kalcija su i trudnice i adolescenti.

Česti simptomi uključuju utrnulost oko usta, trnce u rukama i nogama te grčeve i grčeve mišića, a ozbiljniji simptomi uključuju napadaje i zatajenje srca.

Najčešći uzrok preniske razine kalcija je premalo aktivna paratireoidna ili doštitna žlijezda, a neki od drugih uzroka mogu biti:

• Nedostatak vitamina D: Vitamin D utječe na apsorpciju kalcija u crijevima. 

• Nedostatak magnezija: Niske razine magnezija uzrokuju smanjenje proizvodnje PTH (paratireoidni hormon), što rezultira niskim razinama kalcija.

• Pankreatitis: Upala i oštećenje gušterače uzrokuje nakupljanje kalcija u trbušnoj šupljini, što pak snižava razine PTH i posljedično dovodi do pada kalcija u krvi.

• Lijekovi: Određeni lijekovi, među njima i neki kojima se liječi osteoporoza, mogu uzrokovati hipokalcemiju.

Mogu li razine kalcija biti previsoke?

Većina slučajeva visoke razine kalcija, hiperkalcijemije, otkrije se slučajno i uzrokuje nikakve ili blage simptome kao što su gubitak apetita, mučnina, zatvor, umor, tjeskoba i prekomjerno mokrenje (poliurija).

Dugoročno povišene razine kalcija ili razine koje nastavljaju rasti mogu uzrokovati slabost, gubitak težine, bubrežne kamence ili oštećenja bubrega. Teška hiperkalcemija povezana je s problemima opasnim po život poput srčane aritmije (nepravilan ili abnormalan rad srca) i kome.

Postoji nekoliko mogućih uzroka visokih razina kalcija u krvi iako je velika većina posljedica ili primarnog hiperparatireoidizma, prekomjerne aktivnosti doštitne žlijezde što rezultira prekomjernom proizvodnjom PTH ili hiperkalcemije maligne bolesti. Hiperkalcemija zloćudnog tumora pogađa otprilike 30% ljudi koji boluju od nekog oblika raka, a osobito je česta u osoba s uznapredovalom bolešću.

Drugi mogući uzorci hiperkalcijemije uključuju:

• Uporaba pojedinih lijekova

• Toksičnost vitamina D ili vitamina A

• Sarkoidoza

• Hipertireoza 

• Addisonova bolest

• Rijetki genetski poremećaji poput sindroma multiple endokrine neoplazije (MEN) tipa 1 ili tipa 2A ili obiteljske hipokalciurične hiperkalcemije.

Koliko kalcija dnevno trebam unositi?

Preporučeni dnevni unos kalcija iznosi 500 do 1500 mg na dan, ovisno o dobi, pri čemu se adekvatnim unosom kalcija za odrasle osobe smatra 800 do 1000 mg. Prosječno odrasla osoba unosi oko 600 mg dnevno, zbog čega liječnici nerijetko savjetuju uzimanje dodataka kalcija.

Osobama koje boluju od osteoporoze preporučuje se dodatni unos kalcija iz suplemenata i to u nešto višim dozama (do 1200 mg), najčešće uz dodatak vitamina D.

Uz mlijeko i mliječne proizvode, ove su namirnice neki od najboljih izvora kalcija:

• Sjemenke

• Bademi

• Sardine

• Grah i leća

• Protein sirutke

• Zeleno lisnato povrće

• Rabarbara

• Amarant

• Edamame i tofu

• Smokve