Liječenje osteoporoze zahtijeva uvođenje zdravih životnih navika, pridržavanje uputa kada je u pitanju uzimanje terapije, redovito rekreaciju, pogotovo u vidu izvođenja vježbi s utezima, te zdravu prehranu bogatu hranjivim tvarima koje podržavaju zdravlje kostiju, kao što su kalcij, vitamin D i vitamin K.

Što je osteoporoza? 

Osteoporoza je progresivna metabolička bolest koja uzrokuje poremećaj strukture kosti i gubitak koštane mase. Mnogi čimbenici pridonose razvoju bolesti, uključujući nedostatak kalcija, niske razine estrogena i nedovoljnu fizičku aktivnost tijekom života.

Kada se razvije osteoporoza, kosti postaju slabe i lomljive. To dovodi do povećanog rizika od prijeloma koji mogu uzrokovati invaliditet pa čak i smrt. Jedna je od takozvanih "nevidljivih" bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi tek kad je već u uznapredovalom stadiju.

Procjenjuje se da će jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti kao posljedicu osteoporoze.

Kako se liječi osteoporoza?

Glavni cilj liječenja osteoporoze je usporavanje progresije bolesti i povećanje gustoće kostiju. U liječenju osteoporoze primjenjuju se dvije temeljne skupine lijekova: antiresorptivni i anabolički, a postoje i lijekovi koji imaju dvojno djelovanje.

Antiresorptivni lijekovi suprimiraju djelovanje i tako smanjuju razgradnju kosti, a osteoanabolici izgrađuju novu kost te poboljšavaju njezinu kvalitetu. Osteoanabolici su relativna novina te predstavljaju veliki napredak u liječenju osteoporoze.

Druge mogućnosti liječenja uključuju nadopunu vitamina i minerala, režime vježbanja, a u teškim slučajevima i operaciju.

Premalo fizičke aktivnosti te starenje populacije uzrokovali su i znatni porast učestalosti bolesti koje zahvaćaju naše kosti, zglobove i mišiće, kao što su križobolja, osteoartritis, fibromijalgija i mnoge druge. Svima su zajednički bol, smanjena funkcija mišićno-koštanog sustava te postepeno sve veće ograničenje aktivnosti.

Za bolje razumijevanje bolesti pogledaj značenje osnovnih pojmova u rječniku Bolesti mišićno - koštanog sustava.

Kako način prehrane utječe na kosti?

Hrana koju svakodnevno unosimo u sebe utječe na čitav organizam, pa tako i na kosti, a očuvanju zdravlja kostiju posebno doprinose namirnice bogate kalcijem i vitaminom D. Ako je vaša prehrana uravnotežena i obiluje mliječnim proizvodima, ribom te svježim voćem i povrćem, trebali biste dobiti dovoljnu količinu hranjivih tvari. U slučaju da preporučenu dnevnu količinu nutrijenata ne dobivate iz hrane, razliku bi trebalo nadoknaditi dodacima prehrani.

Koju hranu treba izbjegavati ako imam osteoporozu?

Dok pojedine namirnice, kao što su mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće te masna riba poput lososa mogu pomoći u liječenju i prevenciji osteoporoze, određene vrste hrane mogu pogoršati stanje te otežati liječenje.

Natrij

Natrij je bitan nutrijent, ali njegov preveliki unos može nepovoljno utjecati na zdravlje, pogotovo na zdravlje kostiju. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji preporučeni dnevni unos je 5 g/dan, a u Hrvatskoj se prosječno unosi 11.6 g/dan.

Problem je u tome što većina ljudi unosi više od preporučene količine natrija u obliku kuhinjske soli koja se sastoji od natrija i klora. Bubrezi pomažu u uklanjanju viška klora, no kada ne uspiju ukloniti sav višak, kosti se počinju razgrađivati kako bi se oslobodile lužine koje zatim pomažu u održavanju stalnog stupnja kiselosti tjelesnih tekućina što pak rezultira gubitkom kalcija iz kostiju.

Crveno meso

Pojedina istraživanja sugeriraju da je unos masti iz hrane jedan od čimbenika rizika za razvoj osteoporoze. Štoviše, istraživanja su pokazala da prehrana s niskim i visokim udjelom masti može povećati rizik od osteoporoze, dok prehrana s umjerenim udjelom masti doprinosi održavanju zdrave gustoće kostiju.

Crveno meso posebno je bogato zasićenim mastima i omega-6 polinezasićenim masnim kiselinama. Neka istraživanja sugeriraju da povećana konzumacija ovih vrsta masti može biti povezana s većim rizikom od prijeloma uzrokovanih osteoporozom.

Šećer

Pretjerana konzumacija šećera nije dobra niti za jedan aspekt zdravlja, pa tako niti za kosti. Većina ispitivanja provedenih na ljudima pokazuje da prehrana s visokim udjelom šećera negativno utječe na zdravlje kostiju i može doprinijeti većem riziku od prijeloma.

Naravno, nisu svi šećeri isti i one koji dolaze iz namirnica kao što su voće i povrće ne možemo utrpati u isti koš s rafiniranim šećerima. 

Oksalati

Oksalati su spojevi koji, ako su u tjelesnim tekućinama prisutni u visokim koncentracijama, mogu kristalizirati i uzrokovati zdravstvene probleme. 

Konzumacija velike količine namirnica koje obiluju oksalatima s vremenom može rezultirati gubitkom kalcija i posljedično slabijom mineralnom gustoćom kostiju, osobito kod osoba koje već imaju osteoporozu.

Neke od namirnica koje su obiluju oksalatima su lisnato povrće i mahunarke poput graha, graška i leće. Međutim, te su namirnice također vrlo zdrave i ne treba ih izbaciti iz prehrane, nego jednostavno obratiti pozornost na njihovu pripremu. 

Istraživanja pokazuju da kuhanje hrane bogate oksalatima može znatno smanjiti koncentraciju tih "ntinutrijenata" u njima, a kao najbolje metode odrade za uklanjanje oksalata se navode kuhanje i kuhanje na pari. Uz to, kombiniranje hrane bogate oksalatima s hranom bogatom kalcijem može pomoći u apsorpciji kalcija.

Primjerice, špinat obiluje oksalnom kiselinom, a kada se priprema "na mlijeku", kalcij iz mlijeka reagira s oksalnom kiselinom. Taj kalcij naše tijelo više ne može iskoristiti, ali istodobno pomaže u izbacivanju oksalata iz organizma.

Pšenične mekinje

Postoje dokazi koji upućuju na to da prirodni sumpor iz proizvoda kao što su pšenične mekinje može povećati ukupnu kiselost vašeg tijela. Kada je pH ravnoteža poremećena, tijelo ju pokušava vratiti u "red", a pritom može doći do gubitka koštane mase.

Također, pšenične mekinje su fitatima, prirodnim biljnim spojevima koji mogu inhibirati apsorpciju kalcija, slično oksalatima. Fitinska kiselina se nalazi u svim proizvodima od pšenice, ali je posebno koncentrirana u pšeničnim mekinjama.

Međutim, to ne znači da bi pšenične mekinje, koje obiluju nizom drugih korisnih nutrijenata, trebalo u potpunosti izbaciti iz prehrane, nego pripaziti na način i učestalost konzumacije. Poželjno je izbjegavati kombiniranje mekinja s primarnim izvorima kalcija, te ih prije konzumacije namakati i kuhati što će pomoći u smanjenju količine fitata. 

Kofein

Kofein je prirodni stimulans koji se nalazi u kavi, čokoladi i pojedinim vrstama čaja. Osobe koje pate od osteoporoze trebale bi unos kofeina trebale svesti na minimum. Iako postoje studije koje indiciraju da kosti mogu imati koristi od male količine kofeina, previše kofeina može ometati metabolizam kostiju i potencijalno iz njih ispirati kalcij.

Alkohol

Alkohol može ometati sposobnost tijela da pravilno obnovi i ojača kosti, zbog čega bi ga osobe koje pate od osteoporoze trebale izbjegavati.

Konzumacija alkohola može spriječiti apsorpciju hranjivih tvari poput kalcija, magnezija i vitamina D koji podržavaju zdravlje kostiju. Također, može poremetiti normalnu funkciju  paratireoidnog hormona, hormona rasta i estrogena, hormona uključenih u održavanje kostiju jakim.

Gazirana pića

Baš poput šećera, ni gazirana pića ne čine dobro niti jednom aspektu zdravlja, a brojna istraživanja potvrđuju povezanost između slabe gustoće kostiju i konzumacije gaziranih pića.