U posljednjih nekoliko godina, magnezij je postao pravi hit u svijetu zdravlja i dodataka prehrani. No, u ovom slučaju se ne radi samo o još jednom prolaznom wellness trendu.

Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da zahvaljujući industrijalizaciji poljoprivrede, povećanoj konzumaciji izrazito prerađene hrane te epidemiji stresa, u organizam unosimo daleko premale količine magnezija. A s obzirom na to da deficit magnezija može dovesti do niza kroničnih stanja, od neurološke disfunkcije do bolesti srca, ovaj prehrambeni "trend" treba shvatiti ozbiljno.

Nedostatak magnezija ili hipomagnezijemija je stanje u kojem je količina magnezija u tijelu manja od očekivane. Magnezij je važan elektrolit, kemijski spoj koji otapanjem u vodi stvara ione koji provode električni naboj, a djeluje s drugim elektrolitima, poput natrija, kalija i kalcija. Zajedno, ovi elektroliti igraju ulogu u razvoju kostiju, proizvodnji energije, regulaciji krvnog tlaka i još mnogo toga.

Čemu služi magnezij?

Magnezij je esencijalni mineral ili elektrolit, ključan za održavanje cjelokupne fiziološke i metaboličke ravnoteže organizma i igra vitalnu ulogu u:

• Proizvodnji kostiju i zubiju
• Proizvodnji energije
• Sintezi proteina
• Regulaciji šećera u krvi
• Pravilnom radu živčanog sustava i mišića
• Zdravlju srca

Zašto je magnezij važan?

Magnezij djeluje zajedno s drugim elektrolitima, poput kalcija, kalija i natrija. Elektroliti se nalaze u stanicama, tjelesnim tekućinama, tkivima i kostima i neophodni su za:

• Ravnotežu vode u organizmu
• pH razinu tijela
• Prijenos hranjivih tvari u i iz stanica
• Uklanjanje otpada iz stanica
• Pravilan rad živaca, mišića, srca i mozga

Kada se razina magnezija u tijelu smanji, bubrezi reguliraju koliko će magnezija eliminirati mokrenjem što rezultira usporavanjem ili potpunim prekidom proizvodnje urina – tijelo ga tako pokušava sačuvati. Taj obrambeni mehanizam rezultira obustavom izlučivanja otpada koji se nakuplja u bubrezima, a što pak oštećuje same bubrege, ali i druge organe.

Kolika je preporučena dnevna doza magnezija?

Preporučena dnevna doza magnezija je izražena u mg/kg i iznosi otprilike 6mg po kilogramu tjelesne mase ili otprilike 320mg za žene i 420 za muškarce. Trudnice i dojilje bi, u dogovoru s liječnikom, treble povećati dnevni unos magnezija. Također, potreba za magnezijem raste i u stanjima povećanog stresa i povećanog fizičkog napora.

Koji su simptomi nedostatka magnezija?

Jedan od prvih znakova manjka magnezija je umor. Međutim, niz je i drugih ranih znakova i simptoma hipomagnezijemije. Neki od njih su:

• Gubitak apetita
• Mučnina ili povraćanje
• Umor
• Slabost
• Mišićni spazmi
• Ukočenost

Kako se deficit magnezija povećava, tako se i simptomi pogoršavaju. Simptomi ozbiljnije hipomagnezijemije mogu biti:

• Trnci ili obamrlost
• Grčevi ili kontrakcije mišića
• Tremori
• Promjene osobnosti ili ponašanja
• Abnormalni srčani ritmovi
• Oštećenje srca ili srčanog mišića (ishemija miokarda)
• Koma

Uzroci deficita magnezija

Do deficita magnezija dolazi zbog premalog unosa ovog važnog minerala u organizam, nemogućnosti kvalitetne apsorpcije ili pojačanog trošenja magnezija uslijed bolesti ili primjene određenih lijekova.

Međutim, loša prehrana kod inače zdravih ljudi obično ne može uzorkovati ozbiljan nedostatak magnezija jer bubrezi reguliraju izlučivanje ovog minerala putem urina. Ipak, kontinuirani nizak unos, smanjena apsorpcija ili ekstremni gubici magnezija mogu dovesti do simptomatskog deficita.

Još neki od uzroka manjka magnezija mogu biti:

• Gladovanje
• Teški proljev
• Nemogućnost apsorpcije ili probave masti (malapsorpcija masti)
• Alkoholizam
• Operacija želučane premosnice
• Nepravilan rad bubrega
• Neki lijekovi, uključujući diuretike ili kemoterapiju

Tko je u opasnosti od deficita magnezija?

Iako se deficit magnezija može dogoditi svima, starije osobe i djeca imaju povećan rizik od pomanjkanja ovog vitalnog minerala.

Stariji ljudi s godinama gube apetit što može rezultirati smanjenim unosom magnezija, a uz to, tijelo s vremenom gubi sposobnost apsorpcije nutrijenata, ali i regulacije izlučivanja tvari putem urina.

S obzirom na to da su manja od odraslih i imaju brže metabolizme, djeca su, s druge strane, posebno osjetljiva na disbalans elektrolita uzrokovan dehidracijom.

Također, određena zdravstvena stanja mogu izložiti ljude riziku od razvoja hipomagnezijemije. Radi se uglavnom o poremećajima koji stvaraju uvjete koji pak dovode do smanjene apsorpcije magnezija kroz crijeva ili doprinose povećanom gubitku tog elektrolita iz organizma.

Gastrointestinalne bolesti

Magnezij se apsorbira u crijevima. Bolesti koje pogađaju crijeva mogu uzrokovati kronični proljev i malapsorpciju masti, što s vremenom dovodi do gubitka magnezija.

Dijabetes tipa 2

Osobe s dijabetesom tipa 2 često pojačano mokre, što može uzrokovati gubitak magnezija.

Kronični alkoholizam

Alkoholizam može dovesti do loše prehrane, gastrointestinalnih problema, disfunkcije bubrega, bolesti jetre i iscrpljivanja drugih minerala. Sve to može pridonijeti smanjenoj razini magnezija.

Sindrom gladne kosti

Nakon djelomičnog ili potpunog kirurškog uklanjanja štitnjače, tijelo može povećati potrošnju magnezija i tako uzrokovati „sindrom gladne kosti“, stanje teške hipokalijemije.

Pankreatitis

Iznenadna upala ili oticanje gušterače može uzrokovati malapsorpciju i iscrpljivanje hranjivih tvari kao što je magnezij.

Bolesti bubrega

Bolesti bubrega mogu uzrokovati probleme s regulacijom izlučivanja magnezija što posljedično može dovesti do deficita magnezija.

Dijagnoza i liječenje deficita magnezija

Dijagnoza deficita magnezija uglavnom se postavlja na temelju krvne slike koja pokazuje nisku razinu tog minerala. Međutim, s obzirom na to da je čak 70% svog magnezija u tijelu sadržano u koštanom tkivu, a ostalih 30% u stanicama, količina magnezija dostupna u tkivnim tekućinama je vrlo mala zbog čega se vrijednosti magnezija koje se određuju iz krvi, analizom seruma ili plazme, ne mogu jednoznačno tumačiti. Upravo je zato važno poznavati simptome nedostatka magnezija u organizmu.

Za tretiranje blage do umjerene hipomagnezijemije liječnik će prepisati oralne suplemente. Kod ozbiljnijih slučajeva, manjak magnezija se nadoknađuje intravenoznim suplementima, obavezno pod nadzorom liječnika.