13.07.2023 Zdravi savjeti
Voda je osnovni gradivni materijal ljudskog organizma i čini 60 do 70% ukupne mase odrasle osobe, nešto više kod djece, dok se starenjem udio vode u organizmu smanjuje na oko 50% tjelesne mase. Različite stanice sadrže različitu količinu vode pa su tako stanice krvi sačinjene od 90 do 92% vode, one od kojih je izgrađen mozak od oko 75 do 85% vode, mišićne stanice od oko 75%, a masne od 10 do 15% vode. Iz ovoga je, naime, jasno da voda utječe na baš svaki sustav u našem tijelu koje se upravo na vodu oslanja kako bi ostalo zdravo i unaprijedilo svoje mentalno i fizičko zdravlje.
Općenito, liječnici preporučuju pijenje oko dvije i pol litre vode - čak litru i pol dnevno izgubimo mokrenjem, a disanjem i znojenjem još čitavu litru. Iako se čini mnogo, važno je konzumirati više vode nego što gubimo jer se u suprotnom izlažemo povećanom riziku od dehidracije.
Također, vodu bi trebalo piti kontinuirano tijekom čitavog dana jer trenutak u kojem postajemo žedni znači da ste već zakasnili s hidriranjem. Osjećaj žeđi je, naime, rezultat složenog fiziološkog procesa namijenjenog upozoravanju da je došlo do dehidracije i da je pravilno funkcioniranje organizma ugroženo. Također, dehidracija ne znači samo da vašem organizmu nedostaje vode - tijelo uslijed normalnih fizičkih procesa gubi i elektrolite poput natrija, kalija i magnezija, esencijalnih minerala nužnih za pravilno disanje, kretanje, govor, san…
Kako bi se spriječila dehidracija, pogotovo kod osoba koje su u povećanom riziku poput dijabetičara i starijih osoba, posebno je važno obratiti pozornost na obnavljanje zaliha vode. Evo što trebate znati o znakovima dehidracije, njezinim komplikacijama i kako ju spriječiti.
Do dehidracije dolazi kada tijelo gubi više tekućine nego što je unosi. Neki od čestih uzroka dehidracije, a pogotovo kod male djece, su proljev, povraćanje, groznica i obilno znojenje - ali i nedovoljna konzumacija vode u danu.
Svjetska zdravstvena organizacija ekstremnu dehidraciju definira kao gubitak više od deset posto tjelesne mase u tekućini, a ona može uzrokovati i smrtonosne komplikacije i zahtijeva obavezan posjet hitnoj službi.
Rezultat ekstremne dehidracije je i smanjenje volumena krvi u cirkulaciji, što može uzrokovati hipovolemijski šok, srčanu aritmiju i napade, međutim, do toga rijetko dolazi.
Ako slušate svoje tijelo, dehidraciju je u većini slučajeva moguće jednostavno spriječiti. Neki od najčešćih simptoma dehidracije su žeđ, suhoća usta i glavobolja i oni signaliziraju da je vrijeme da posegnete za čašom vode ili drugim pićem s niskim udjelom šećera, a visokim udjelom elektrolita.
Međutim, znakovi dehidracije nisu uvijek očiti - u nastavku donosimo šest iznenađujućih znakova da vašem organizmu nedostaje tekućine.
Slina ima antibakterijska svojstva, ali dehidracija može spriječiti vaše tijelo da je proizvodi u dovoljnim količinama. Rezultat manjka sline je prekomjerni rast bakterija u ustima, a jedna od nuspojava je loš zadah.
Iz istog se razloga budimo s “jutarnjim zadahom” - proizvodnja sline je usporena dok spavamo.
Jedna od faza dehidracije je i isušivanje kože. Naime, gubitkom tekućine gubi se i elastičnost kože pa kad se uštipnete za, primjerice, nadlanicu, koži će duže ostati odignuta i trebat će joj nešto više vremena da se vrati u prvotni oblik.
Kada tijelo izgubi previše tekućine, ne može se adekvatno hladiti što dovodi do takozvane toplinske bolesti koja obuhvaća niz poremećaja od mišićnih grčeva i toplinske iscrpljenosti do toplinskog udara.
Grčevi su uzrokovani utjecajem topline na mišiće, ali i promjenom razine elektrolita poput natrija i kalija u organizmu. Osobe koje vježbaju po velikim vrućinama treble bi nakon treninga nadoknaditi izgubljenu tekućinu uz pomoć napitaka koji sadrže elektrolite - oni će pomoći u sprječavanju grčeva.
Ostali simptomi toplinske bolesti uključuju vrućicu i zimicu, a groznica može pogoršati dehidraciju. Pretjerano znojenje u kombinaciji s osjećajem hladne kože na dodir mogu biti znakovi iscrpljenosti toplinom.
Što je viša tjelesna temperatura, to je veći i rizik od dehidracije. Ako se organizam ne ohladi, koža postaje rumena, vruća i suha na dodir. Ako dođe do ovakvih simptoma, nužno je potražiti pomoć liječnika.
Djeca i dojenčad gube više tjelesne tekućine zbog povišene tjelesne temperature i vjerojatnije je da će zbog toplinske bolesti doživjeti teški proljev i povraćanje. Dojenče ili malo dijete također može imati druge simptome povezane s dehidracijom, poput udubljene fontanele (meke točke na glavi), izostanak suza kod plakanja ili manja količina mokrih pelena nego što je uobičajeno.
Dehidracija teško pada na jetru koja koristi vodu da bi oslobodila glikogen. Iako je moguće osjetiti glad za bilo kojom namirnicom, uglavnom je u pitanju šećer jer organizam ima poteškoća s razgradnjom glikogena u glukozu.
Čak i blaga dehidracija može uzrokovati glavobolju. Iako je dehidracija tek jedan od mnogih razloga zbog kojih može doći do glavobolje, konzumacija dovoljne količine vode može pomoći s uklanjanjem boli.
Ako ste žedni, već ste dehidrirali, no izostanak žeđi ne znači nužno da ste dobro hidrirani - evo kako možete provjeriti kakva je situacija s tekućinom u vašem organizmu.
Kožni test
Upotrijebite dva prsta kako biste stisnuli malo kože na nadlanici, a zatim je otpustite. Koža bi se trebala vratiti u normalan položaj za manje od nekoliko sekundi. Ako se koža sporije vraća u početno stanje, možda ste dehidrirani.
Provjerite boju urina
Ako ste dobro hidrirani, vaš će urin biti uglavnom proziran s nijansom žute. Tamnije žuta ili narančasta su boje "upozorenja" na koje treba obratiti pozornost - ako je mokraća tamna, počnite nadoknađivati tekućinu. S druge strane, bistar ili proziran urin može značiti da pretjerujete s tekućinom.
Ostali članci