U pitanju je najčešći funkcijski poremećaj probavnog sustava koji se u zapadnom svijetu javlja kod osam do 20% stanovništva, a prema nekim procjenama, IBS je odgovoran za čak 50% svih posjeta gastroenterologu.
Dobra vijest je da velik broj ljudi uspješno kontrolira simptome i to odgovarajućim načinom prehrane, životnim stilom te kontroliranjem stresa. U težim slučajevima, simptomi se mogu tretirati i farmakološki.
Kako IBS poznat još i pod "domaćom" kraticom "SIC" utječe na probavni trakt, glavni simptomi se osjećaju u području abdomena i povezani su s peristaltikom, odnosno pokretima crijeva.
Uobičajeni simptomi IBS-a uključuju:
Bolovi u abdomenu
Napuhanost trbuha
Proljev
Zatvor
Plinovi
Bjelkasta sluz u stolici
Također, promjene u učestalosti pražnjenja crijeva te osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva često mogu biti povezane sa sindromom iritabilnog crijeva.
Osim što imaju do dva puta veću vjerojatnost od razvoja sindroma iritabilnog crijeva, žene prijavljuju i više simptoma od muškaraca. Neki od specifičnih simptoma koji se javljaju kod žena su i umor, nesanica, bolovi u leđima, depresija, tjeskoba i niža kvaliteta života. Također, čini se da žene češće obolijevaju od podtipa IBS-a kojeg karakterizira zatvor.
Žene k tome osjećaju više (i jače) simptoma u vrijeme menstruacije, a i brojni simptomi IBS-a se preklapaju sa simptomima endometrioze što otežava postavljanje dijagnoze i liječenje.
Iako IBS obuhvaća skupinu simptoma, postoje tri glavne podvrste bolesti koje se definiraju na temelju obrazaca pražnjenja crijeva. Važno je napomenuti da se simptomi ne javljaju stalno - oboljeli od IBS-a će dio dana imati normalnu probavu, a dio dana će se mučiti s abnormalnim pražnjenjem crijeva.
Tri glavne podvrste sindroma iritabilnog crijeva su:
IBS sa zatvorom (IBS-C ili SIC-C): U danima s abnormalnim pražnjenjem crijeva, više od jedne četvrtine stolica je tvrdo ili kvrgavo, a manje od jedne četvrtine je tekuće ili vodenasto.
IBS s proljevom (IBS-D ili SIC-D): U danima s abnormalnim pražnjenjem crijeva, više od jedne četvrtine stolica je tekuće ili vodenasto, a manje od jedne četvrtine vaših stolica je tvrdo i kvrgavo.
IBS s mješovitim navikama pražnjenja crijeva (IBS-M ili SIC-M): U danima s abnormalnim pražnjenjem crijeva, više od jedne četvrtine vaših stolica je rijetko ili vodenasto, a više od jedne četvrtine vaših stolica je tvrdo i kvrgavo.
Kod velikog broja oboljelih, podtip IBS-a se s vremenom mijenja, odnosno, može prijeći u drugi oblik.
Sindrom iritabilnog crijeva je funkcionalni gastrointestinalni poremećaj povezan s načinom na koji mozak i crijeva rade zajedno, to jest, s interakcijom mozga i crijeva.
Naime, komunikacija između središnjeg živčanog sustava, mozga i leđne moždine, te crijevnog živčanog sustava kojeg još nazivamo i enterični živčani sustav, je dvosmjerna. Ovaj dvosmjerni put koji povezuje naš crijevni mikrobiom, široku paletu bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroorganizama koje žive u našim crijevima, i naš mozak zovemo osovina crijevo-mozak.
Kada se poremeti protok signala između mozga i crijeva, ona postaju osjetljivija i mogu se pojaviti simptomi poput nadutosti i bolova u trbuhu, a i kontrakcije mišića u crijevima mogu biti na udaru, što može dovesti do proljeva ili zatvora.
Iako se smatra da je nepravilno funkcioniranje osovine crijevo-mozak važan čimbenik u razvoju sindroma iritabilnog crijeva, još uvijek ne znamo sa sigurnošću što zapravo uzrokuje IBS. Stručnjaci smatraju da bi za to mogla biti kriva kombinacija određenih čimbenika rizika poput:
Netolerancija ili osjetljivost na hranu
Prekomjerni bakterijski rast u tankom crijevu ili SIBO (promjena ili povećanje broja ili vrste bakterija u vašem tankom crijevu)
Bakterijske infekcije u probavnom traktu
Stresni događaji u ranom životu
Određeni poremećaji mentalnog zdravlja, poput anksioznosti, depresije i poremećaja somatskih simptoma
Genetska predispozicija
Okidači sindroma iritabilnog crijeva su specifični za svaku pogođenu osobu: ono što smeta jedne, ne radi nužno problem i svima ostalima. Međutim, postoje i neki uobičajeni okidači koji izazivaju simptome kod većine. U pitanju su:
Konzumacija hrana s visokim udjelom fermentabilnih oligosaharida, disaharida, monosaharida i poliola (FODMAP), a to su ugljikohidrati poput fruktoze, laktoze i šećernih alkohola koji se slabo apsorbiraju u tankom crijevu
Kofein
Masna ili začinjena hrana
Stres
Određeni lijekovi, poput nesteroidnih protuupalnih lijekova
Važan faktor je i stres, koji može stimulirati crijevno-mozak osovinu, što pak može dovesti do pogoršanja simptoma IBS-a. Upravo zato, upravljanje stresom mora biti integralni dio liječenja sindroma iritabilnog crijeva.
Kod postavljanja dijagnoze sindroma iritabilnog crijeva, liječnik će u obzir uzeti sve vaše simptome te osobnu i obiteljsku anamnezu. Osim provjere osjetljivosti abdomena, vaš će liječnik vjerojatno zatražiti i neke druge pretrage kao što su:
Test stolice
Kolonoskopija
Endoskopija
Izdisajni test – određivanje vodika u izdahnutom zraku
Trenutačno ne postoji lijek za IBS. U pitanju je kronično stanje koje ljude često prati čitav život, međutim, simptome je obično moguće kontrolirati i poboljšati pravilnim planom liječenja, uključujući promjene u prehrani i načinu života.
Sindrom iritabilnog crijeva se kod svake osobe prezentira na drugačiji način. Dok neke simptomi muče samo nekoliko dana u mjesecu, drugi ih mogu osjećati svakodnevno, tjednima ili mjesecima. Upravo zato, i liječenju IBS-a se pristupa na individual način. Možda ćete morati isprobati različite tretmane kako biste vidjeli što vam najbolje odgovara.
Osim tretiranja simptoma lijekovima, što može uključivati antibiotike, antidepresive, laksative te niz specifičnih lijekova, kod liječenja IBS-a mnogo se pažnje pridaje i načinu prehrane i upravljanju stresom.
Mogućnosti liječenja dodacima prehrani mogu uključivati:
Ulje paprene metvice (opušta glatku muskulaturu crijeva)
Vlakna u obliku dodatka prehrani
Još jedan važan aspekt liječenja i upravljanja IBS-om je način života i prehrana. Osim što je važno identificirati svoje vlastite okidače u vidu prehrambenih namirnica, važno je unijeti i promjene u životni stil. Usvajanje nekih (idealno svih) od ovih navika može pomoći u upravljanju simptomima bolesti:
Izbjegavanje glutena
Dijeta s niskim udjelom FODMAP-a
Dobra vijest je da kod sindroma iritabilnog crijeva, za razliku od nekih drugih gastrointestinalnih poremećaja, obično nema upale u probavnom traktu. Međutim, nepravilno pražnjenje crijeva može povećati rizik od nastanka hemoroida, kronični proljev rizik od dehidracije, a dugotrajna ograničenja u prehrani mogu dovesti do nutritivnih nedostataka.
Također, kod osoba s IBS-om zabilježen je veći broj pogođenih depresijom i anksioznošću nego u općoj populaciji.
Ostali članci