Proljev povezan s uzimanjem antibiotika, poglavito onih, koji djeluju na velik broj vrsta patogenih bakterija. Obzirom da antibiotici općenito ne djeluju selektivno, samo na patogene (loše bakterije), već i na "dobre" bakterije koje žive u našim crijevima, imaju negativan utjecaj na sastav i brojnost mikroorganizama u našoj crijevnoj mikrobioti. Dodatni uzrok proljeva je učinak antibiotika na ubrzavanje rada crijeva. AAD može varirati od vrlo blage do ozbiljne nuspojave (najčešće posljedica upale debelog crijeva bakterijom Clostridioides difficile).

Sposobnost prianjanja pojedinih bakterija na površinu crijevne sluznice. Smatra se da probiotičke bakterije koje dobro prianjanju na sluznicu crijeva mogu dovesti do kolonizacije (naseljavanja i rasta) te pomoći u održavanju ravnoteže metaboličkih funkcija i integriteta crijevne barijere te uspostavi pozitivnih imunoloških učinaka. Također, zauzimanjem mjesta na sluznici crijeva mogu spriječiti prijanjanje štetnih mikroorganizama.

Akutna upala želuca i tankog crijeva. Većinom je uzrokovan virusom (npr. rotavirus, adenovirus, norovirus), dok su bakterije znatno rjeđi uzročnik. Glavni simptomi su mučnina, povraćanje, bol u trbuhu i proljev. Akutni gastroenteritis uglavnom traje oko 3-5 dana. U liječenju su najvažnije potporne mjere, kao što je nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita kako bi se spriječila dehidracija, a mogu pomoći i pojedini probiotici.

Lijek koji se koristi u liječenju zaraznih bolesti uzrokovanih bakterijama (ne djeluju na viruse). Naziv potječe od riječi "anti bios" = protiv života. Neki antibiotici djeluju baktericidno (ubijaju bakterije), a neki bakteriostatski (usporavaju njihov rast i razmnožavanje). S obzirom na broj bakterija na koje djeluju, razlikuju se antibiotici uskoga spektra djelovanja (djeluju na pojedine vrste bakterija) i antibiotici širokoga spektra djelovanja (djeluju na mnoge vrste bakterija).

Porodica bakterija koje su uobičajeni stanovnici naših crijeva. Skupa s rodom Firmicutes dominiraju našim crijevima gdje čine otprilike 90% svih mikroorganizama. Naseljavaju cijeli probavni sustav, otporne su na kiselinu i probavne enzime i uključene su u brojne metaboličke procese u crijevu. Posebni su po sposobnosti uklanjanja viška šećera koji unosimo prehranom putem stolice.

Vrsta mikroorganizama. Nalaze se u okolini, svuda oko nas, pa i u nama samima. Dijelimo ih na "dobre" i loše" za naš organizam. U obrani od "loših" koriste se lijekovi koji suzbijaju njihove štetne učinke (antibiotici), a pomažu nam i "dobre bakterije". Stoga trebamo čuvati i njegovati "dobre" bakterije kako bi nam omogućile održavanje zdrave ravnoteže u crijevima (vs "loših" bakterija), te posljedično dobro zdravlje.

Dio klasifikacije bakterije. Cjeloviti naziv svake bakterije sastoji se od oznake roda, vrste i soja, gdje je oznaka soja samo dio naziva bakterije. Primjerice, u nazivu bakterije Lacticaseibacillus rhamnosus LA-5, Lacticaseibacillus je oznaka za rod, rhamnosus za vrstu, a LA-5 je oznaka soja. Sve informacije zajedno otkrivaju jedinstveno "ime i prezime" bakterije i učinke vezane uz svaku pojedinu bakteriju.

Molekule koje poglavito luče bakterije mliječne kiseline, s ciljem da unište druge bakterije u okruženju. Pripadaju skupini antibakterijskih peptida/proteina jer promiču rast bakterijskog soja koji ih je proizveo, a mogu usporiti ili u potpunosti spriječiti rast drugih bakterijskih sojeva. Time mogu imati povoljni učinak u borbi s patogenim bakterijama.

Bifidobacterium animalis subsp. lactis BB-12, jedan od najistraživanijih sojeva iz roda Bifidobakterija. Brojne kliničke studije ukazale su na povoljne učinke ovog soja na zdravlje crijeva i imunosni sustav.

Lijek za koje nije potreban liječnički recept, ali od same proizvodnje do stavljanja u promet podliježu strogoj kontroli kao i ostali lijekovi.

Rod bakterija koje se nalaze u crijevu čovjeka i sastavni su dio zdrave crijevne mikrobiote. Prisutni su od samoga rođenja i dominiraju u crijevnoj mikrobioti dojenog djeteta, no njihov broj opada starenjem. Stoga se vrlo često određeni sojevi Bifidobakterija (npr. Bifidobacterium animalis ssp. lactis, BB-12) koriste kao probiotici (uključuju se u mnoge prehrambene namirnice i dijetetske suplemente).

Elementi koji izgrađuju živa bića i predstavljaju osnove života. Dijelimo ih na makroelemente koji čine 99% prirode (ugljik, vodik, kisik, klor, kalij, kalcij, magnezij, dušik, fosfor, sumpor, natrij i željezo) i mikroelementi koji čine 1% (bakar, brom, cink, fluor i jod te elementi u tragovima brom i kositar) koji su svi neophodni za pravilno funkcioniranje organizma i održavanje zdravlja. Svaki nedostatak ili suvišak biogenih elemenata, uključujući i elemente u tragovima, vodi prema neravnoteži u organizmu i ispoljava se kao bolest ili patološko stanje.

Vrsta kratkolančane masne kiseline. Butirat proizvode "dobre" crijevne bakterije, osobito iz roda Bifidobacterium, iz nerazgradivih dijelova hrane. Njegovi povoljni učinci su da potiče stvaranje veće količine zaštitnog sloja sluzi (što pomaže u održavanju integriteta crijevne barijere), sprječava ulazak pojedinih toksina iz crijeva u stanice središnjeg živčanog sustava, ima sposobnost protuupalnog djelovanja i važan je u procesu stvaranja energije u stanicama.

Mjerna jedinica kojom se označava broj jedinica (količina) bakterija koje mogu tvoriti kolonije, odnosno koje su žive, sposobne se razmnožavati i ostvariti svoje specifične učinke i izražava se kao CFU (npr. 1x109). CFU je kratica od engl. Colony-Forming Unit, što u prijevodu znači jedinice koje tvore kolonije. Predstavlja važan podatak za procjenu učinkovitosti svakog probiotičkog proizvoda.

Bakterija koja se može pronaći u crijevima čovjeka i nije nužno uzročnik bolesti. No, u slučajevima kada se nekontrolirano razmnoži može urokovati tešku upalu debelog crijeva (tzv. pseudomembranozni kolitis) i teški proljev. To se najčešće događa u osoba koje su uzimale antibiotik zbog neke bakterijske infekcije (duže vrijeme uzimanja, antibiotik širokog spektra djelovanja), poglavito u starijih, kronično bolesnih osoba i osoba s oslabljenim imunosnim sustavom. 

Crijevni mikrobiom, crijevna mikrobiota, crijevna mikroflora se često koriste kao istoznačnice, a naziv je za zajednicu mikroorganizama (bakterije, gljivice i virusi) koji žive i normalno su prisutne u crijevu čovjeka. Najveći broj mikroorganizama (mikrobiote) nalazi se u debelom crijevu.

Poremećaj zdrave ravnoteže između "dobrih" i "loših" bakterija u crijevima pojedinca. Pritom je obično smanjen broj "dobrih", a povećan broj "loših" bakterija, posebno vrsta koje izazivaju upalu i mogu biti poremećene i njihove metaboličke funkcije. Disbioza može nastati uslijed npr. primjene antibiotika, konzumiranja "nezdrave" hrane, u nekim kroničnim bolestima (osobito debelog crijeva, želuca i jednjaka). Probiotici mogu pomoći u vraćanju zdrave ravnoteže crijevne mikrobiote nadomještanjem vrsta i broja "dobrih" bakterija.

Bakterije koje imaju pozitivan utjecaj na organizam čovjeka, a naziv se odnosi i na komenzale (naše vlastite bakterije koje su dio crijevne mikrobiote) ili na probiotike (mikroorganizme koje unosimo u organizam putem hrane ili dodataka prehrani). Nazivaju se još i "korisne" bakterije jer ostvaruju brojne korisne učinke za naš organizam: pomažu organizmu u borbi protiv loših bakterija, u probavi tj. metabolizmu hrane i kontroli upale te podupiru dobru funkciju imunosnog sustava.

Pripravak proizveden iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji za svrhu ima upotpuniti uobičajenu prehranu te doprinijeti zdravlju. Prilikom proizvodnje i stavljanja u promet trebaju zadovoljiti manje stroge zahtjeve u odnosu na lijekove.

Bol u predijelu trbuha koja nije uzrokovana bolešću crijeva (upala ili oštećenje tkiva) nego nekim poremećajem njegove funkcije / rada te stoga pripada u tzv. funkcijske crijevne poremećaje. Glavni simptom je bol u trbuhu (najčešće oko pupka) koja je vrlo često grčevita, a nije vezana uz neku radnju (npr. uzimanje hrane, defekaciju, mokrenje i sl.). FAP se javlja češće u mlađe djece, odnosno od 4-12 godine života. Ne postoji dijagnostički test koji će potvrditi postojanje FAP-a. U olakšavanju simptoma često se koriste probiotici s dokazanim učinkom na smanjenje učestalosti pojave i intenziteta bolova i grčeva u trbušnoj šupljini.

Proces vrenja prilikom kojega mikroorganizmi pretvaraju hranu u druge produkte, primjerice mliječnu kiselinu i etanol.

Porodica bakterija koje su uobičajeni stanovnik naših crijeva. Važne su za naš organizam jer sudjeluju u razgradnji masti i pojedinih bjelančevina te pritom proizvode butirat (važna mala molekula za funkciju stanica). Posebni su po sposobnosti "čuvanja" kalorija iz unesenih namirnica za "teška vremena" pa su brojnije u sastavu crijevne mikrobiote kod osoba s nešto većom tjelesnom masom.

Kratica koja označava Dobru proizvođačku praksu (hrv. DPP), a podrazumijeva dio sustava osiguranja kvalitete. Oznaka GMP (DPP) za neki proizvod znači da se on dobro definiranim regulatornim zahtjevima tijekom proizvodnje te da se redovito kontrolira od strane nadležnih regulatornih ustanova u skladu s njihovom namjenom (npr. za lijekove odgovarajuće zdravstvene ustanove).

Često se popularno naziva nervozno crijevo. Kao i FAP, pripada u tzv. funkcijske crijevne poremećaje (nisu posljedica neke organske crijevne bolesti tj. upale ili oštećenja tkiva). IBS vrlo često karakterizira grčevita bol u trbuhu, najčešće vezana uz pražnjenje stolice. Bolesnici koji imaju IBS mogu imati proljev, zatvor, izmjenjivanje proljeva i zatvora, ali i normalnu stolicu. Ne postoji dijagnostički test koji će potvrditi dijagnozu iritabilnog kolona. IBS se najčešće javlja u doba adolescencije i u odrasloj dobi.

Jedna od povrsta imunoglobulina, proteina koji su sastavni dio našeg imunosnog sustava i sudjeluju u obrani organizma od infekcija. Imunoglobulin A se u manjim količinama nalazi u krvi, a najvećim dijelom na sluznicama (npr. crijeva, dišnog sustava, ...). Dokazano je da se u lumen crijeva svaki dan izluči od 3-5-grama IgA. Djeluje na način da smanjuje mogućnost vezanja bakterija za sluznicu i pojavu infekcije tj. upale, a može inhibirati i upalne učinke drugih vrsta imunoglobulina. Zdrava i uravnotežena crijevna mikrobiota stimulira nastanak IgA.

Složeni šećer iz skupine prehrambenih vlakana koji nalazimo u više desetaka tisuća biljaka. Obično se nalazi u korijenju ili podzemnim izdancima biljaka gdje služi za skladištenje energije. Za ljudski organizam inulin predstavlja "idealni" prebiotik (hrana za "dobre" bakterije, omogućava njihov metabolizam i uspješno naseljavanje crijeva). Među najbolje izvore inulina spadaju korijen cikorije i čičoke.

Sposobonost probiotika da se veže na sluznicu crijeva, naseli se i razmnoži u crijevu te postane sastavni dio crijevne mikrobiote čovjeka. Većina probiotika ne kolonizira stalno crijeva, već je njihovo naseljavanje prolazne prirode. Nakon ispoljenog korisnog djelovanja u uspostavi ravnoteže mikrobiote, najčešće prolaze kroz crijeva. Stoga se za uspješnost učinkovite kolonizacije odgovarajućim probiotičkim sojevima, danas zastupa stajalište da je je potrebno provoditi nadopunu tijekom duljeg razdoblja, ponekad mjesecima.

Masne kiseline koje u svom sastavu imaju manje od šest ugljikovih atoma. Nastaju iz složenih ugljikohidrata (neprobavljivih vlakana) procesom fermentacije uz pomoć crijevne mikrobiote, poglavito roda Bifidobacteria. Najčešće kratkolančane masne kiseline čine octena, propionska i maslačna kiselina (butirat). Imaju važnu ulogu u organizmu čovjeka: sudjeluju u razgradnji masti, služe kao izvor energije za stanice (posebice butirat stanicama debelog crijeva), hrana za ostale probiotičke sojeve, sudjeluju u metabolizmu vitamina i sl.

Probiotički pripravak koji podrazumijeva prije svega odabir odgovarajućeg soja, u obliku koji omogućava dospijeće potrebnog broja živih bakterija na mjesto djelovanja. Postupak registracije i kliničke studije daju potvrdu o očekivanim dobrobitima na zdravlje. Mora imati transparentnu deklaraciju koja prati sastav probiotičkog pripravka i potvrđuje da se sastoji od dobro definiranog bakterijskog soja ili sojeva, poznatog porijekla, koji su u pripravku koji je namijenjen primjeni u ljudi prisutni u vrijednostima od najmanje 109 ≥ 1010 CFU.

Rod bakterija koje imaju sposobnost proizvodnje mliječne kiseline iz šećera čime mogu povećati kiselost okoline. Prisutne su prilikom razgradnje i vrenja biljne hrane (npr. kiseljenje i konzerviranje proizvoda), pa se zato još nazivaju i bakterije mliječnog vrenja. Opisani su njihovi povoljni učinci kod osoba koje imaju intoleranciju na laktozu, a jedna od vrsta su Lactobacilli.

Spoj koji nastaje razgradnjom šećera u organizmu, osobito onom koja se događa djelovanjem anaerobnih bakterija (bakterije kojima nije potreban kisik). Naziva se još i mliječna kiselina. Bakterije mliječnog vrenja koje su sposobne proizvesti laktat koriste se za oralnu ili lokalnu (npr. vaginalnu) primjenu, za obnovu i održavanje prirodne ravnoteže flore. Prednost im je da omogućavaju povećanje kiselosti (pH 4-5) što stvara nepovoljne uvjete za naseljavanje gljivica i patogenih mikroorganizama. Laktat je osim toga važan metabolit iz kojeg u jetri ponovno nastaje glukoza koja nam je potrebna za prehranu stanica i stvaranje energije.

Soj bakterija koji pripada rodu Lacticaseibacillus, vrsti rhamnosus. Uobičajeni je stanovnik naših crijeva. Jedan je od najispitivanijih sojeva probiotičkih bakterija čija je učinkovitost dokazana u skraćenju trajanja akutnog proljeva, prevenciji nastanka antibiotikom uzrokovanog proljeva (AAD) te smanjenju simptoma nervoznog crijeva u djece. LGG ima pozitivan utjecaj na imunosni sustav, a pokazao se sigurnim za primjenu kod ljudi svih dobnih skupina, posebno djece. Preživljava dobro u kiselom mediju želuca, a otporan je i na žučne soli i probavne enzime. Sastojak je brojnih fermentiranih mliječnih proizvoda i drugih prehrambenih proizvode, ali se kao terapija koristi u brojnosti od najmanje 10⁹ - 10¹⁰ CFU/dan.

Rod bakterija koje uobičajeno nastanjuju naše crijevo i spolno-mokraćni sustav. Dobile su naziv prema svojstvu da putem vrenja (fermentacije) razgrađuju šećere do mliječne kiseline (laktata). Pripadaju porodici Firmicutes, a do danas je poznato gotovo 150 različitih vrsta Lactobacilla. Koriste se u proizvodnji fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, kefir, kiselo mlijeko), a brojni sojevi i kao probiotički proizvodi (npr. Lactobacillus rhamnosus, Lactobacillus reuteri).

Bakterije koje su procesom liofilizacije (sušenje smrzavanjem) dovedene u praškasti oblik odnosno u stanje mirovanja kako bi se osiguralo njihovo duže preživljavanje, optimalna brojnost i djelotvornost preparata koji ih u takvom obliku sadrži.

Vidi pojam crijevna mikrobiota. Crijevni mikrobiom, crijevna mikrobiota, crijevna mikroflora se često koriste kao istoznačnice.

Pojam „mikrobiota“ odnosi se na cijelu populaciju mikroorganizama koji nastanjuju probavni sustav ili druge organe i organske  sustave i ne odnosi se samo na bakterije. Naime, osim bakterija, mikrobiotu čine i gljive (kvasci), arheje (prabakterije), virusi i  protozoe (praživotinje). 

Vidi pojam crijevna mikrobiota. Crijevni mikrobiom, crijevna mikrobiota, crijevna mikroflora se često koriste kao istoznačnice.

Maleni, oku nevidljivi organizmi u koje svrstavamo bakterije, viruse i gljivice.

Proizvod koji sadrži više od jedne vrste ili sojeva bakterija, a ponekad uključuje i neke vrste gljivica s dokazanim dobrobitima za zdravlje ljudi i životinja. Svaki od sojeva u multisojnom preparatu treba biti prisutan u količini u kojoj je studijama dokazano da ima željeni učinak. Izbor sojeva i njihove količine u proizvodu ovise o stanju ili potrebi za koju se proizvod namjerava koristiti.

Složeni šećeri (ugljikohidrati) izgrađeni od 2 – 10 jedinica jednostavnih šećera. U ovu skupinu ubrajaju se fruktooligosaharidi i galaktooligosaharidi koji se često koriste kao prebiotici (izvor hrane za "dobre" bakterije), a nalazimo ih u majčinom mlijeku.

Otežano i neredovito pražnjenje crijeva koje je često posljedica tvrde stolice kao i osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva.

Bakterije / mikroorganizmi koje imaju nepovoljne učinke na zdravlje čovjeka i mogu izazvati infekciju (upalu) odnosno pojavu zarazne bolesti. Nazivaju se još i "štetne" bakterije. Primjer su Streptococcus pyogenes kao uzročnik streptokokne angine i Escherichia coli (E. coli) kao uzročnik infekcije mokraćnih puteva.

Kod pacijenata sa stanjem nakon totalne kolektomije kirurški se formira ileoanalni spremnik ili rezervoar (engl. ileal pouch-anal  anastomosis – IPAA), a u približno 50% bolesnika može doći do pouchitisa ili upale tog novo formiranog spremnika koji spaja  tanko crijevo i anus. Spomenuta upala praćena je crijevnim kolikama, učestalim krvavim stolicama, inkontinencijom i povišenom  temperaturom. 

Dio probiotika (ostatak nakon završetka njihovog životnog vijeka) ili produkt probiotika (nešto što probiotičke bakterije proizvode dok su žive). Postbiotik nije živi mikroorganizam. Primjer su kratkolančane masne kiseline (SCFA), antimikrobni peptidi, neke aminokiseline i sl.

Sastojci porijeklom iz hrane biljnog porijekla (najčešće neprobavljiva vlakna) koji služe kao hrana probiotičkim (dobrim) bakterijama u crijevu. 

Probiotici koje nalazimo u prirodnim izvorima, uglavnom prehrambenim namirnicama. Najbolji primjer su fermentirane namirnice (jogurt, kefir, sirevi i kiseli kupus) u kojima se mogu naći npr. laktobacili, bifidobakterije i kvasci vrste saharomices.

Proizvod koji sadrži probiotik (jedan ili više sojeva probiotičkih mikroorganizama), a pripada u kategoriju dodatka prehrani / hrane. Za razliku od probiotičkog lijeka, ne podliježu strogim regulatornim zahtjevima kako za registraciju proizvoda i dolazak na tržište tako i kasnije, prilikom praćenja i izvještavanja o eventualnim nuspojavama. Proizvođači dodataka prehrane ne moraju slijediti iste zahtjeve prilikom registracije svog proizvoda poput onih proizvođača koji su za svoj proizvod osigurali status bezreceptnog lijeka (OTC).

Lijek u kojem je glavna djelatna tvar probiotik. Prije i poslije dolaska na tržište mora zadovoljiti stroge regulatorne zahtjeve - mora proći detaljnu kontrolu kvalitete u provjeri broja živih mikroorganizama primjenom suvremenih analitičkih metoda. Pomno se prati prisustvo eventualnog patogenog soja i/ili kontaminanata. Probiotički lijek mora svaku zdravstvenu tvrdnju potkrijepiti studijama, što nije slučaj s probiotičkim dodacima prehrani. Prijava pojedinih novih učinaka / pozitivnih ili negativnih također se razlikuje za OTC lijekove i dodatke prehrani. Naime, kod OTC lijeka treba biti usmjerena prema odgovornim regulatornim tijelima koja se bave praćenjem sigurnosti lijekova (farmakovigilancijom). Garanciju učinkovitosti, sigurnosti i kvaliteti daje strogo reguliran postupak stavljanja na tržište te kliničke studije kojima su potkrijepljenje tvrdnje koje se nalaze na samom proizvodu i popratnoj uputi o lijeku.

Proizvodi koji sadrži dobre ili korisne bakterije. Razlikuju se po vrsti bakterija koje sadrže, njihovoj količini, načinu primjene te postupku koji prolaze do stavljanja na tržište. U tom smislu razlikujemo bezreceptne lijekove i dodatke prehrani.

Mikroorganizmi (najčešće odabrani bakterijski sojevi) čija primjena ima pozitivan učinak na zdravlje domaćina. Oni moraju imati sposobnost preživljenja i razmnožavanja u probavnom sustavu čovjeka Mogu se naći u fermentiranoj hrani (poglavito mliječnim proizvodima), u obliku dodataka prehrani ili lijeka te u proizvodima koji se upotrebljavaju u kozmetici. Naziv potječe od riječi "pro bios " - za život, a nazivaju se još "dobre" ili "korisne" bakterije.

Dio klasifikacije probiotičke bakterije. Cjeloviti naziv svake bakterije sastoji se od oznake roda, vrste i soja, gdje je oznaka soja samo dio naziva bakterije. Primjerice, probiotička bakterija LGG pripada rodu Lacticaseibacillus, vrsti rhamnosus, a GG je oznaka soja. Sve informacije zajedno otkrivaju jedinstveno "ime i prezime" bakterije i učinke vezane uz svaku pojedinu bakteriju. Soj mikroorganizma je važno znati jer je obvezan za svojstva, ponašanje i učinak (nisu svi L. rhamnosus sojevi jednaki, jednako istraženi i jednako učinkoviti).

Pojam koji se odnosi na broj različitih rodova i vrsta mikroorganizama u crijevu čovjeka. Smatra se da je "zdrava" mikrobiota raznolika, odnosno uključuje velik broj vrsta mikroorganizama dok s druge strane "nezdravu mikrobiotu" (odnosno disbiozu) karakterizira smanjenje njezine raznolikosti. Na raznolikost poglavito utječu životna dob, način života i prehrambene navike. Intervencije u obliku probiotika i prebiotika, kao i redovito korištenje fermentiranih namirnica mogu pomoći kod uvećanja raznolikosti mikroorganizama prisutnih u crijevima.

Pojam koji se odnosi na broj različitih rodova i vrsta mikroorganizama u crijevu čovjeka. Smatra se da je "zdrava" mikrobiota raznolika, odnosno uključuje velik broj vrsta mikroorganizama dok s druge strane "nezdravu mikrobiotu" (odnosno disbiozu) karakterizira smanjenje njezine raznolikosti. Na raznolikost poglavito utječu životna dob, način života i prehrambene navike. Intervencije u obliku probiotika i prebiotika, kao i redovito korištenje fermentiranih namirnica mogu pomoći kod uvećanja raznolikosti mikroorganizama prisutnih u crijevima.

Probiotički mikroorganizam koji pripada grupi gljiva odnosno kvasaca. Ima klinički dokazan učinak u skraćenju trajanja akutnog proljeva i prevenciji antibiotikom uzrokovanog proljeva (AAD) te se često koristi kao probiotički dodatak prehrani, ili samostalno ili u kombinaciji u multisojnim pripravcima. Prednosti S. bulardii su da se može uzimati u isto vrijeme kad i antibiotik (djeluju samo na bakterije), te da izlučuje proteazu koja razgrađuje toksine koje proizvodi Clostridium difficile.

Hormon koji u živčanom sustavu prenosi informacije s jedne živčane stanice na drugu. U crijevima se stvara oko 90% serotonina, najvećim dijelom pod utjecajem bakterija crijevne mikrobiote. Preostalih 10% nastaje u mozgu gdje sudjeluje u suzbijanju boli, potiče spavanje i dobro raspoloženje (naziva se još i "hormon sreće"). Serotonin koji se izlučuje u probavnom sustavu utječe na pokretljivost crijeva (peristaltika).

Proizvod koji sadrži prebiotik i probiotik, čime se omogućava bolje preživljavanje i očuvanje aktivnosti "dobrih" bakterija odnosno mikroorganizama u crijevima.

Zdravo crijevo je u u unutrašnjosti prekriveno jednim slojem epitelnih stanica, koje su između sebe povezane čvrstim vezama, a iznad njih se nalazi debeli sloj sluzi. Zahvaljujući tome crijevo je gotovo nepropusno, odnosno da kroz takvu barijeru mogu proći samo određene tvari. U slučajevima nekih bolesti, primjene nekih lijekova i sl. može doći do "popuštanja" ove barijere što omogućava prelazak tvari koje inače ne mogu proći (npr. hrana, štetne tvari, bakterije) iz lumena crijeva u krvotok, što može izazvati ozbiljnu bolest.

Zajednica mikroorganazma koji naseljavaju mokraćno - spolni sustav. Ravnoteža vaginalne flore (vaginalne mikrobiote) ključna je za sprječavanje štetnih učinaka potencijalno patogenih mikroorganizama.

Skupina organskih molekula koje su nam, u malim količinama, nužne za normalan rast i razvoj odnosno funkcioniranje organizma. Obzirom da ih naš organizam ne može proizvoditi, moramo ih unositi putem hrane ili dodataka prehrani. Postoji 13 vitamina od kojih su vitamini A, D, E, K topivi u masti, a ostali su topivi u vodi. Svaki nedostatak ili suvišak vitamina (najčešće vitamina topljivih u mastima - A, D, E i K) potencijalno je štetan po zdravlje.

Složeni ugljikohidrati koje nalazimo samo kod biljaka, a koje probavni sustav čovjeka ne može probaviti. Njihova je važnost u zdravoj prehrani velika jer omogućuju normalnu defekaciju dajući masu stolici, djeluju na osjećaj sitosti, pomažu u apsorpciji određenih minerala, hrane našu crijevnu mikrobiotu, a njihova dostatna konzumacija povezuje se sa smanjenim rizikom od nekih kroničnih bolesti.