Kolonoskopija je pretraga koja služi za otkrivanje promjena - poput otečenog ili iziritiranog tkiva, polipa ili raka - u debelom crijevu i rektumu. 

S obzirom na to da je rak debelog i završnog crijeva najučestalija zloćudna bolest u Hrvatskoj od koje godišnje u prosjeku oboli oko 3600 ljudi, kao i da obolijeva sve više mladih osoba, uloga kolonoskopije u ranoj detekciji malignih promjena je nezamjenjiva. Naime, ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva.

O tome što je, kome je namijenjena i što sve kolonoskopijom možemo otkriti te mora li pretraga nužno biti neugodna ili postoje načini da kolonoskopija ne ostane u ružnom sjećanju, razgovarali smo s dr. sc. Darkom Horvatom, dr. med., specijalistom internistom i gastroenterologom iz Poliklinike Aviva. 

Što je kolonoskopija?

Kolonoskopija je metoda pregleda unutrašnjosti debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva (takozvanog ileuma) pri čemu se koristi dugačko fleksibilno crijevo s kamerom na vrhu koje se uvlači kroz anus. Kolonoskopijom se pregledava čitavo debelo crijevo dugačko otprilike 120 do 15 centimetara, dok se sigmoidoskopijom pregledava tek završni dio debelog crijeva, odnosno zadnjih šezdesetak centimetara.

Kada je potrebno početi redovito odlaziti na kolonoskopiju?

Kolonoskopija se široko primjenjuje kao preventivni pregled odnosno screening metoda za otkrivanje raka debelog crijeva kod osoba starijih od 45 godina. Važno je napomenuti da se metode i učestalost screening metoda razlikuju diljem svijeta, a razlike su uglavnom vezane uz način funkcioniranja zdravstvenog sustava, politici i kulturnim faktorima. U Europi se screening na rak debelog crijeva bazira na testu na okultno krvarenje (poznat i kao FOBT ili FIT) i na sigmoidoskopiji.

S obzirom na porast incidencije raka debelog crijeva kod mlađih osoba te nedavnih studija koje tome govore u prilog, ukazala se potreba za novim strategijama probira. Na screening bi se, bez obzira na još nenavršenih 45 godina, svakako treble odlučiti osobe koje krvare iz anusa ili imaju krv u stolici, koje imaju proljev ili opstipaciju koja ne prolazi, osobe koje pate od neobjašnjivog umora ili gubitka težine, kao i osobe koje pate od čestih bolova u trbuhu. 

Za koga je kolonoskopija posebno važna i tko ima povećan rizik od raka debelog crijeva?

Kolonoskopija je nezamjenjiva pretraga jer otkriva točan uzrok tegoba kod osoba koje boluju od Crohnove bolesti, divertikulitisa ili ulceroznog kolitisa, a njome se otkrivaju i polipi koji mogu rasti i na kraju prerasti u rak debelog crijeva. 

Upravo se detekcijom i uklanjanjem polipa značajno smanjuje smrtnost od raka debelog crijeva, kako što su osobe koje  pate od Lynch sindroma, nasljednog genetskog stanja koje povećava rizik od raka debelog crijeva. Također, povećan rizik od raka debelog crijeva imaju i osobe koje ne konzumiraju dovoljno vlakana, a jedu previše crvenog i procesuiranog mesa i zasićenih masnoća, osobe koje se ne kreću dovoljno, osobe s prekomjernom tjelesnom masom, pušači, te osobe koje pretjerano uživaju u alkoholu.

Kako izgleda kolonoskopija?

Pregled se obavlja u ležećem položaju, na lijevom boku. Prije uvođenja fleksibilnog crijeva s kamerom, liječnik vrši takozvani digorektalni pregled pritom nanoseći anestetski gel u anus, kako bi se smanjila iritacija i bolovi pri pretrazi. 

Tijekom pretrage pacijent prijavljuje ako osjeti bolove u trbuhu i tako signalizira liječniku da je potrebno ispraviti crijevo kako bi se olakšala pretraga. 

Pretragu je moguće izvoditi i u anesteziji koja će prvo relaksirati, a zatim uspavati pacijenta što kolonoskopiju čini potpuno bezbolnom i sigurnom. 

Kako se pripremiti za kolonoskopiju?

S obzirom na to da je u pitanju pregled crijeva, u danima prije kolonoskopije potrebno je napraviti neke predradnje kako bi sama pretraga bila uspješna. 

Tri dana prije pretrage pacijent mora biti na dijeti, unositi vrlo malo vlakana, izbjegavati sjemenke, ali i voće sa sjemenkama (maline, jagode), kokosov orah i orašaste plodove, jezgričasto voće poput jabuka i krušaka, kukuruz i žitarice. 

Dan ranije potrebno je izbjegavati krutu hranu i obojene tekućine. Na taj dan ( ili na dan same pretrage, ovisno o terminu kada je zakazana), pacijent uzima laksativ - preparat za čišćenje crijeva. Četiri sata prije pretrage - a posebno ako se ona izvodi u potpunoj anesteziji - zabranjen je unos tekućina.

Koliko često treba ponavljati kolonoskopiju?

Prema trenutačnim smjernicama, kod osoba s prosječnim faktorom rizika za pojavu karcinoma debelog crijeva prvu kolonoskopiju treba učiniti u 45. godini starosti i u slučaju urednog nalaza ponoviti je za deset godina. 

Međutim, u određenim situacijama kontrolne kolonoskopije je potrebno raditi i češće. Kod osoba kojima su na prvoj kolonoskopiji pronađena do dva polipa u promjeru jedan do dva centimetra, iduća kolonoskopija se preporučuje za sedam do 10 godina. 

U slučaju da postoji pozitivna obiteljska anamneza, kontrolne kolonoskopije se preporučuju svakih pet godina, a u slučaju otkrivanja polipa i češće. 

Osobe s Lynch sindromom bi se kolonoskopiji trebale podvrgnuti svakih godinu, dvije, kao i osobe koje imaju neku upalnu bolest crijeva kod kojih je zahvaćen čitav kolon. Ako se pri prvoj kolonoskopiji pronađu polipi, vremensko razdoblje unutar kojeg će liječnik preporučiti kontrolnu kolonoskopiju ovisit će o nizu faktora: broj polipa, veličina polipa, histološki nalaz…