Crohnova bolest je kronična upalna bolest koja pogađa probavni sustav. Ubraja se u upalne bolesti crijeva (skraćeno IBD, eng. inflammatory bowel disease) i može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i uzrokovati upalne promjene u bilo kojem dijelu probavnog sustava.

Crohnova bolest može mijenjati način na koji probavljamo hranu i apsorbiramo hranjive tvari, vodu i ostale tekućine. Time se smanjuje sposobnost tijela da apsorbira tvari koje su mu potrebne iz hrane, kao što su primjerice vitamini.

Na pojavu upalnih bolesti crijeva utječu mnogobrojni čimbenici, a čini se kako genetika, prehrana, stil života, ponašanje i promijenjena crijevna mikrobiota (crijevne bakterije) imaju važnu ulogu u razvoju IBD-a.

Crohnova bolest pogađa na različite načine različite ljude, što često ovisi o dijelu crijeva koji je zahvaćen. Primjerice, Crohnova bolest može zahvatiti sljedeće dijelove crijeva:

• Cekum

• Ileum (tanko crijevo)

• Rektum

• Sigmoidni kolon (debelo crijevo)

• Transverzalni kolon (debelo crijevo)

Koliko je česta Crohnova bolest?

Učestalost Crohnove bolesti u Europi varira od države do države. Tako primjerice na 100 000  stanovnika u Rumunjskoj boluje 1,5 osoba, a u Nizozemskoj čak 331. Obično se javlja u

osoba u dobi između 10 i 40 godina. Uočeno je i malo povećanje učestalosti u osoba starijih od 60 godina.

Koji su simptomi Crohnove bolesti?

Simptomi mogu varirati od vrlo blagih do teških. Tijekom života razdoblja dobrog zdravlja bez ili s vrlo malo simptoma (remisija) mogu se izmjenjivati s razdobljima aktivne bolesti kada su

simptomi prisutni (relaps). Iako je Crohnova bolest cjeloživotna kronična bolest, postoje terapije

koje mogu pomoći.

Među simptome Crohnove bolesti ubrajaju se:

• bolovi i grčevi u abdomenu (trbuhu),

• proljev,

• umor,

• gubitak tjelesne težine,

• općenito loše osjećanje,

• afte u usnoj šupljini,

• anemija.

Crohnova bolest ponekad može uzrokovati probleme i izvan crijeva. To se naziva izvancrijevnim manifestacijama bolesti. One mogu uključivati:

• tegobe sa zglobovima, npr. artritis (bolest zglobova zbog kojih su oni otečeni i bolni)

• tegobe s kožom, što može uključivati bolne kuglaste promjene (obično po koži donjih ekstremiteta), osipe ili druge vrste promjena na koži,

• upalu oka,

• komplikacije povezane s jetrom,

• primarni sklerozirajući kolangitis, koji uzrokuje upalu žučnih vodova,

• anemiju (tada se možete osjećati vrlo umorno, osjetiti nedostatak zraka i pri minimalnom  tjelesnom naporu),

• afte u usnoj šupljini,

• krvne ugruške.

Koji čimbenici mogu povećati rizik od razvoja Crohnove bolesti?

Nekoliko je čimbenika koji mogu povećati rizik od razvoja Crohnove bolesti, a to su:

• Genetski čimbenici; roditelj, brat ili sestra s Crohnovom bolesti

• Neodgovarajuća reakcija imunosnog sustava; kada prirodna obrana tijela od infekcija ne funkcionira dobro - u Crohnovoj bolesti to je neodgovarajuća reakcija imunosnog sustava u probavnoj cijevi.

• Okolišni čimbenici; primjerice virusna ili bakterijska infekcija, prehrana i stres. Sve to može potaknuti neprimjerenu reakciju imunosnog sustava, uzrokujući upalu i simptome povezane s Crohnovom bolesti.

• Promjene u crijevnom mikrobiomu (crijevne bakterije).

Kako imunosni sustav utječe na razvoj Crohnove bolesti?

Imunosni sustav je naziv za obranu tijela od infekcija koje uzrokuju mikroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice…). Kroz niz koraka koji se nazivaju imunosni odgovor, tijelo se bori i napada strane mikrobe koji napadaju tijelo i uzrokuju bolest. Budući da ljudsko tijelo nudi savršenu okolinu za brojne mikrobe, oni stalno pokušavaju ući.

Zadaća je imunosnog sustava spriječiti njihov ulazak ili, ako uspiju ući, pronaći ih i uništiti. U Crohnovoj bolesti imunosni sustav ne radi baš kako bi trebao, što može uzrokovati neravnotežu

i dovesti do upale u probavnom sustavu i razvoja simptoma koji se vežu uz bolest. To pak može rezultirati kroničnom upalom.

Kako se postavlja dijagnoza Crohnove bolesti?

Liječnik će vas uputiti na odgovarajuće pretrage ovisno o simptomima.

• Krvne pretrage kako bi se provjerilo postoji li upalna aktivnost ili anemija

• Analiza stolice na krv, upalu ili infekciju 

• Kolonoskopija kako bi se crijeva pregledala iznutra i uzeli mali uzorci (biopsije). Ona pokazuje koji je dio crijeva zahvaćen. 

• Dijagnostičke pretrage koje mogu uključivati ultrazvuk, MR i/ili CT

Praćenje Crohnove bolesti

Važno je znati je li bolest aktivna tijekom vremena. Također je važno znati koliko dobro djeluje terapija pa će liječnik redovito ponavljati neke pretrage. Kombinacija stanja (kakvi su simptomi i kako se osjećate) i rezultata pretraga pomažu liječniku u liječenju i praćenju bolesti.

Što mogu očekivati od života s Crohnovom bolešću?

Većina bolesnika živi dobro s Crohnovom bolešću. Bolesnici se obično prilagode i imaju dobru kvalitetu života, osobito ako se pridržavaju zdrave i uravnotežene prehrane. 

Osobe koje pate od Crohnove bolesti mogu biti osjetljiviji na učinke vlakana. Kod nekih od njih, vlakna mogu pogoršati simptome tijekom aktivacije bolesti pa u tim slučajevima može biti korisno smanjiti unos vlakana.

Razgovarajte sa svojim liječnikom i nutricionistom kako biste dobili savjet prije nego učinite značajnije promjene u svojoj prehrani.

• Važno je imati uravnoteženu prehranu kako biste održavali tjelesnu težinu i snagu

• Treba unositi dovoljno tekućine kako bi izbjegli dehidraciju

• Ako vodite dnevnik prehrane, možda ćete primijetiti da vam neka hrana uzrokuje više simptoma

Hrana koju treba izbjegavati, osobito tijekom aktivacije bolesti:

• Mliječni proizvodi

• Začinjena hrana

• Pšenica i druge namirnice bogate vlaknima

Ako imate ileostomu (kirurški napravljen otvor tankog crijeva na koži trbuha), liječnik će Vam reći koju hranu ne možete dobro probaviti i koja bi mogla uzrokovati začepljenje crijeva. Neki bolesnici uspijevaju olakšati simptome koristeći komplementarnu terapiju, primjerice akupunkturu, biljne preparate i probiotike (“zdrave bakterije”). Prije korištenja takvih proizvoda savjetujte se sa svojim liječnikom kako biste izbjegli potencijalne interakcije s lijekovima koje koristite.

Liječenje Crohnove bolesti

Ako vam je dijagnosticirana Crohnova bolest, vrlo vjerojatno ćete morati kontinuirano uzimati svoje lijekove. Metoda liječenja ovisi o brojnim čimbenicima, a terapijske opcije uključuju lijekove, operativne zahvate te promjene u načinu života, uključujući prehrambene navike. 

Pri odabiru terapije u obzir se uzima podatak o tome koji je dio crijeva zahvaćen te prisutnost upale izvan crijeva, primjerice izvancrijevne manifestacije bolesti. Kako ćete se liječiti ovisi o mnogo toga, a između ostalog može ovisiti o odgovorima na sljedeća pitanja:

• Koji lijek je djelovao u prošlosti?

• Koliko je teška vaša bolest?

• Koji dio crijeva je zahvaćen?

• Pogoršava li se bolest i koliko često?

• Imate li komplikacije (npr. strikture, fistule ili apscese) ili izvancrijevne manifestacije (upalu zglobova, oka ili kože)?

• Imate li još neke bolesti (komorbiditete)?

• Kakvi su vaši životni uvjeti (npr. gdje živite, kakav posao radite)?

Protuupalni lijekovi

Protuupalni lijekovi vrlo često su prvi korak u liječenju Crohnove bolesti budući da smanjuju upalu. Ponekad će možda biti nužan operativni zahvat, ovisno o težini bolesti, kako bi se uklonio dio bolesnog crijeva ako lijekovi ne djeluju ili u slučaju teških komplikacija (strikture, fistule, apscesi itd.). 

Postoji nekoliko vrsta protuupalnih lijekova koje vam liječnik može pripisati.

Protuupalni lijekovi koji utječu na razvoj upale u probavnom sustavu

• Primjeri: sulfasalazin i mesalazin

• Mogu se uzimati oralno (kroz usta) ili u obliku čepića ili suspenzije, ovisno o dijelu crijeva koji je zahvaćen

Glukokortikoidi

Glukokortikoidi smanjuju upalu tako što blokiraju tvari koji potiču upalne odgovore u tijelu.

• Primjeri: prednizolon, prednizon, budezonid

• Zbog mogućih nuspojava glukokortikoidi se obično daju kroz kraća vremenska razdoblja

Liječnik također može preporučiti sljedeće:

• Analgetike tj. lijekove za smanjenje boli - paracetamol može pomoći, ali izbjegavajte acetilsalicilnu kiselinu i ibuprofen jer mogu pogoršati simptome bolesti

• Lijekove koji pomažu kod proljeva (npr. loperamid), ali ne u fazi aktivne bolesti ili ako imate strikture

• Tvari za povećanje volumena stolice (npr. napitci s visokim udjelom vlakana koje olakšavaju pražnjenje crijeva), ali ne u slučaju ako imate strikture

• Laksative (npr. makrogol) koji mogu pomoći u nekim situacijama, npr. ako Crohnova bolest zahvaća rektum i imate zatvor

Imunomodulatori

Imunomodulatori se ponekad nazivaju i imunosupresivima. Ovi lijekovi djeluju tako da reguliraju i normaliziraju odgovor imunosnog sustava. Druga terapija koju biste mogli dobiti su biološki lijekovi u koje ubrajamo izvorne biološke lijekove i bioslične lijekove (tzv. biosimilari). Bioslični lijekovi usporedivi su s izvornim biološkim lijekovima u pogledu učinkovitosti, sigurnosti i imunogenosti.

Imunosupresivi, kao što im samo ime kaže, suprimiraju odnosno potiskuju imunosni sustav te tako smanjuju upalu.

• Koriste se kada se Crohnova bolest pogorša ili kada glukokortikoidi ne djeluju

  • Primjeri: azatioprin, merkaptopurin

  • Ovi lijekovi često se daju bolesnicima kojima se bolest pogoršala nakon što su prekinuli liječenje glukokortikoidima

Kod nekih bolesnika, kombinacija lijekova djeluje bolje nego kada se primjenjuje samo jedan lijek.

Biološki lijekovi (uključujući bioslične lijekove) djeluju tako da zaustavljaju pretjeranu reakciju imunosnog sustava:

• Djeluju ciljano na korake u upalnom procesu

• Primjer: adalimumab, infliksimab, ustekinumab, vedolizumab

• Primjenjuju se kod umjereno teške do teške Crohnove bolesti i/ili kod onih bolesnika koji ne odgovore/ne podnose konvencionalne lijekove

Dugoročni rizik Crohnove bolesti

Osobe koje imaju Crohnovu bolest imaju nešto viši rizik od razvoja raka debelog crijeva. To znači da ćete češće odlaziti na preventivne preglede za rak debelog crijeva. Tek mali broj IBD bolesnika razviju rak debelog crijeva, a on se uspješnije liječi što je ranije otkriven.

Učestalost ovih pregleda može varirati od jedanput godišnje do svakih 5 godina, ovisno o sljedećem:

• Koji dio crijeva je zahvaćen

• Koliko dugo bolujete od Crohnove bolesti

• Je li netko u vašoj obitelji imao rak debelog crijeva

Kako mogu smanjiti rizik od raka crijeva?

U pravilu se s preventivnim pregledima za rak debelog crijeva započinje 10 godina nakon pojave simptoma Crohnove bolesti. Pregled će uključivati kolonoskopiju - pregled kolonoskopom - fleksibilnim aparatom koji ima kameru i uvodi se kroz rektum.

Smanjenju rizika od oboljenja od raka debelog crijeva doprinosi i sljedeće:

• Uzimajte svoje lijekove onako kako vam je propisao liječnik

• Redovito odlazite na kontrolne preglede

• Redovito obavljajte kolonoskopiju

• Izbjegavajte pušenje i alkohol

• Prakticirajte dobre životne navike (primjerice, budite aktivni i zdravo se hranite)

Crohnova bolest i roditeljstvo

Većina žena koje imaju Crohnovu bolest može imati djecu ako to žele. Glavnina lijekova smiju se koristiti kroz cijelu trudnoću, uz neke iznimke. Razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste znali koje lijekove možete uzimati. Ako ste zbog Crohnove bolesti već imali operativni zahvat, možda ćete morati roditi carskim rezom. 

Trudnoća

Ako planirate trudnoću, preporučuje se da to bude u fazi kada vaša bolest miruje (tj. kad ste u remisiji). Ako zatrudnite u fazi pogoršanja bolesti, dijete može biti rođeno prerano i/ili s niskom porođajnom težinom. Ako ste operirani zbog Crohnove bolesti, ožiljkasto tkivo moglo bi

otežati mogućnost začeća. Savjetujte se sa svojim ginekologom ako imate poteškoća sa začećem.

Muškarci

Neki lijekovi za liječenje Crohnove bolesti mogu otežavati začeće (npr. sulfasalazin). Recite svom liječniku ako pokušavate imati dijete.

Dojenje

Većina lijekova za liječenje Crohnove bolesti (uz neke izuzetke) mogu se nastaviti koristiti i dok dojite - liječnik će razgovarati s vama o potencijalnim rizicima i koristima.

Skrb za dijete s Crohnovom bolesti

Crohnova bolest može biti prisutna u generacijama obitelji, a u osoba koje imaju Crohnovu bolest postoji malo veća vjerojatnost da će je imati i njihovo dijete. Ipak, većina djece čiji roditelji imaju Crohnovu bolest, neće ju imati. Oko 1 na 10 rođene djece imat će Crohnovu bolest ako ju ima bliski srodnik (roditelj, brat ili sestra).

Djeca i adolescenti s Crohnovom bolešću mogu imati težu bolest nego odrasli. Važno je pravilno kontrolirati njihovu bolest kako bi im se omogućio odgovarajući rast. Razgovarajte s djetetovim liječnikom ako imate nedoumice oko razvoja i liječenja djeteta. 

Ako vaše dijete ima Crohnovu bolest:

• Nastojte da što manje uzima glukokortikoide (u dogovoru s liječnikom)

• Pazite da jede zdravu, uravnoteženu prehranu

• Razgovarajte o terapijskim opcijama s liječnikom. Može Vam preporučiti različite vrste liječenja, a u neki slučajevima i operativni zahvat

• U dogovoru s liječnikom, koristite vitaminske i mineralne dodatke prehrani

ZA SAVJET O SVAKOM KONKRETNOM ZDRAVSTVENOM PROBLEMU OBRATITE SE IZRAVNO SVOJEM LIJEČNIKU ILI NADLEŽNOM ZDRAVSTVENOM RADNIKU. SANDOZ d.o.o. NE POSTAVLJA DIJAGNOZU NITI DAJE OSOBNE MEDICINSKE SAVJETE O BOLESTI I NAČINU LIJEČENJA.