U Hrvatskoj gotovo dvije trećine odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a većina njih ne zna da svaki kilogram viška, posebno onaj koji se nakuplja oko struka, nije samo metabolički problem.
Debljina, naime, nije samo estetski ni metabolički problem – ona je, među ostalim, i neovisan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, s izravnim i neizravnim mehanizmima koji zajedno povećavaju rizik od srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca. U srži tog problema je visceralno masno tkivo, ono koje se na van vidi kao “špek”, a koje se osim oko struka nakuplja i duboko u trbušnoj šupljini, oko organa. Za razliku od potkožnog masnog tkiva, visceralno je metabolički aktivno: otpušta upalne spojeve, narušava hormonalnu ravnotežu i izravno oštećuje krvožilni sustav.
Kronična upala koja oštećuje krvne žile
Visceralno masno tkivo nije pasivno već neprestano otpušta proupalne spojeve, uključujući citokine TNF-α i IL-6. Ti spojevi potiču kroničnu upalu niskog stupnja koja oštećuje stijenke krvnih žila, ubrzava nastanak aterosklerotskog plaka i povećava sklonost stvaranju krvnih ugrušaka.
Posebno je zabrinjavajuće takozvano epikardijalno masno tkivo (EMT) – ono koje se nakuplja neposredno oko srca i koronarnih arterija. Ono stvara lokalno proupalno okruženje koje izravno pridonosi nastanku koronarne bolesti srca, neovisno o ukupnoj tjelesnoj masi. Drugim riječima, čak i osoba s relativno normalnom tjelesnom masom može imati povećan srčani rizik ako joj se masnoća pretežno nakuplja oko organa u trbuhu što je razlog zašto je opseg struka ponekad važniji pokazatelj od broja na vagi.
Povišeni krvni tlak
Debljina je jedan od najsnažnijih čimbenika rizika za razvoj visokog krvnog tlaka – i to kroz nekoliko mehanizama koji djeluju istovremeno:
- Aktivacija sustava koji zadržava tekućinu: visceralno masno tkivo aktivira hormonalni sustav (renin-angiotenzin-aldosteron) koji tjera bubrege da zadržavaju više natrija i vode u tijelu, što podiže tlak u krvnim žilama.
- Inzulinska rezistencija povećava napetost i otpor u stijenkama krvnih žila, što srce mora savladati jačim pumpanjem.
- Strukturne promjene bubrega: dugotrajno opterećenje debljinom mijenja način na koji bubrezi reguliraju krvni tlak, što otežava njegovu normalizaciju čak i uz terapiju.
Rezultat je hipertenzija koja opterećuje srce i ubrzava oštećenje krvnih žila i koja se, uz gubitak tjelesne mase, često može značajno poboljšati ili potpuno normalizirati.
Aterogeni lipidni profil
Debljina, posebno visceralna, sa sobom tipično nosi i takozvani aterogeni lipidni profil: povišene trigliceride, snižen HDL kolesterol (“dobri” kolesterol) i povišen LDL kolesterol. Ta kombinacija ubrzava nakupljanje plaka u krvnim žilama i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Slobodne masne kiseline koje visceralno masno tkivo otpušta u krvotok izravno potiču jetru na pojačanu produkciju triglicerida i LDL čestica. To znači da visceralna debljina ne samo da pogoršava lipidni profil nego ga aktivno stvara, neovisno o našoj prehrani. Dok god postoji visceralno masno tkivo, jetra nastavlja primati signal za pojačanu produkciju štetnih masnoća, bez obzira na naše prehrambene navike.
Inzulinska rezistencija i dijabetes tipa 2
Visceralna debljina jedan je od glavnih uzroka inzulinske rezistencije, stanja u kojem stanice prestaju uredno odgovarati na inzulin. Gušterača to kompenzira pojačanim lučenjem inzulina pa β-stanice, specijalizirane stanice gušterače odgovorne za proizvodnju inzulina, rade sve napоrnije pokušavajući nadoknaditi pad osjetljivosti tkiva. S vremenom se te stanice iscrpe i više ne mogu proizvoditi dovoljno inzulina, što dovodi do razvoja dijabetesa tipa 2.
A dijabetes tipa 2 sam po sebi višestruko povećava kardiovaskularni rizik:
- oštećuje krvne žile,
- ubrzava aterosklerozu,
- povećava rizik od srčanog udara i moždanog udara.
Kombinacija debljine i dijabetesa nosi jedan od najvećih kardiovaskularnih rizika koje medicina danas poznaje.
Strukturne i funkcionalne promjene srca
Osim neizravnih mehanizama, debljina uzrokuje i izravne strukturne i funkcionalne promjene srca – neovisno o komorbiditetima, odnosno pratećim bolestima poput dijabetesa ili hipertenzije.
Srce, naime, mora pumpati krv kroz veću tjelesnu masu, što s vremenom dovodi do povećanja srčanih klijetki, zadebljanja stijenki srca i smanjenja sposobnosti srca da se pravilno puni i prazni. Te promjene pak povećavaju rizik od srčanog zatajivanja, aritmija i iznenadne srčane smrti, čak i u odsutnosti klasičnih čimbenika rizika poput visokog kolesterola ili hipertenzije.
Što se događa kada smršavim?
Dobra vijest je da su mnogi od ovih učinaka reverzibilni. Već umjereni gubitak tjelesne mase – pet do 10 posto početne težine – donosi mjerljiva poboljšanja: pada krvni tlak, poboljšava se lipidni profil, smanjuju se upalni markeri, a inzulinska osjetljivost raste. Što je gubitak mase veći i dugotrajniji, to su kardiovaskularne koristi izraženije.
Debljina je kronična bolest – i kao svaka kronična bolest, zahtijeva sustavni pristup liječenju. Razumijevanje mehanizama kojima oštećuje srce i krvne žile prvi je korak prema informiranoj odluci o liječenju.
U Poliklinici Aviva možeš izgubiti višak kilograma uz stručni tim
Preuzmi Meddox aplikaciju, odaberi paket s uključenom terapijom prema svojim potrebama i kreni sigurno, uz podršku stručnjaka. Za narudžbe kroz Meddox gratis dobivaš i konzultacije nutricionista.
