Novo istraživanje sugerira da nikotin možda šteti mozgu i drugačije nego što se dosad mislilo. Znanstvenici upozoravaju da pluća, reagirajući na nikotin, mogu slati signale povezane s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Već odavno postoje čvrsti dokazi u prilog tvrdnji da pušenje povećava rizik od razvoja demencije. Pritom povećani rizik nije ograničen samo na osobe koje puše od mladosti; istraživanja pokazuju da je prisutan i kod onih koji su prvu cigaretu zapalili tek u starijoj životnoj dobi. Poznato je da pušenje povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, a upravo su takvi poremećaji povezani s dvama najčešćim oblicima demencije – Alzheimerovom bolešću i vaskularnom demencijom. Toksini iz cigaretnog dima također uzrokuju upalu i stanični stres, procese koji se povezuju s Alzheimerovom bolešću.
No istraživanje koje je nedavno objavljeno u stručnom časopisu Science Advances, ponudilo je objašnjenje drugačije od tih dobro poznatih izravnih oštećenja izazvanih pušenjem, a pritom mijenja i dosadašnje razumijevanje uloge pluća. Naime, važna uloga u razvoju neurodegenerativnih bolesti kod pušača mogla bi pripasti komunikaciji između pluća i mozga koju su istraživači nazvali “plućno-moždana os” (eng. lung–brain axis).
Kako pluća i mozak komuniciraju?
Plućno-moždana os relativno je nov koncept u biologiji i medicini koji proširuje stariju ideju “osi crijeva i mozga”. Danas postaje sve jasnije da mozak nije izoliran sustav, već je u stalnoj komunikaciji s drugim organima, uključujući pluća.
Ta dvosmjerna razmjena informacija odvija se putem nekoliko “kanala” kao što su živčani put, imunološki signalni sustav, hormoni i neurotransmiteri te mikroskopske čestice (egzosomi). Tako pluća ne služe samo disanju, nego su istovremeno i “senzor” koji stalno javlja mozgu što se događa u okolišu. Ova os postaje posebno značajna u slučaju izloženosti organizma štetnim tvarima, poput nikotina ili zagađenja zraka. U takvim situacijama pluća registriraju podražaj, aktiviraju određene stanice i signalne putove te šalju informacije prema mozgu. Mozak zatim reagira biološkim odgovorom koji može uključivati upalne procese i promjene u funkciji neurona.
U središtu ovog procesa nalaze se rijetke, ali vrlo specifične stanice u plućima, takozvane pulmonalne neuroendokrine stanice. Riječ je o specijaliziranim stanicama smještenim u epitelu dišnih putova pluća. Iako čine tek malen dio plućnog tkiva, imaju višestruku ulogu:
- reagiraju na podražaje iz okoline,
- otpuštaju signalne molekule,
- komuniciraju sa živčanim sustavom.
Informacije iz pluća o nikotinu
Kada su pluća, točnije pulmonalne neuroendokrine stanice izložene nikotinu, one počinju intenzivno slati signale prema mozgu. Tu nije riječ o izravnom oštećenju dimom, odnosno poznatom scenariju u kojem dim iz cigarete ulazi u pluća, štetne tvari potom prelaze u krv, dolaze do mozga i fizički oštećuju tkivo, primjerice krvne žile i neurone. Takvi izravni učinci pušenja dobro su dokumentirani, no novo istraživanje opisuje dodatni mehanizam u kojem pluća aktivno šalju signale mozgu. Riječ je o sofisticiranom biološkom odgovoru koji uključuje mikroskopske čestice, egzosome, koje prenose informacije između organa.
Ukratko, pluća ne šalju samo kisik u mozak, već i potencijalno štetne signale. Naime, ti signali dovode do promjena u regulaciji željeza u mozgu. Željezo je nužno za normalno funkcioniranje neurona, ali u pogrešnoj količini postaje toksično. Poremeti li se ravnoteža željeza, može doći do niza procesa koji su već poznati u kontekstu neurodegenerativnih bolesti:
- povećava se oksidativni stres,
- oštećuju se energetski sustavi stanica,
- u konačnici može doći i do stanične smrti.
Upravo se takvi mehanizmi povezuju s bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Ono što je novo, a na što upućuje znanstvena studija, jest da taj proces može započeti u plućima slanjem informacija u mozak, a ne direktnim oštećenjima izazvanim dimom.
I e-cigarete su problem
Prijašnja istraživanja o štetnom utjecaju pušenja na mozak i pluća bila su usmjerena na dim i katran. Novo istraživanje daje naslutiti da bi zapravo ključna uloga u ovom mehanizmu mogla pripasti nikotinu.
To znači da problem nije nužno ograničen na klasične cigarete, nego bi se mogao odnositi i na druge proizvode koji sadrže nikotin. Otkriće sugerira da zapravo svi oblici unosa nikotina u tijelo, a koji se trenutačno smatraju “manje štetnima” u odnosu na klasično pušenje, mogu imati dugoročne štetne posljedice za mozak. Drugim riječima, izostanak dima ne znači nužno i izostanak rizika.
Novi uvidi i potencijalni novi pristupi
Ipak, važno je naglasiti da su dosadašnja istraživanja provedena na eksperimentalnim modelima te da izravna veza između ovog mehanizma komunikacije pluća i mozga te razvoja demencije tek treba biti potvrđena.
No sada znanstvenici imaju novi uvid, razjašnjen je biološki put koji povezuje pluća, nikotin i promjene u mozgu. To otvara prostor za nova istraživanja, ali i za potencijalne terapijske pristupe. Ako se rezultati potvrde i u kliničkim studijama, to bi moglo imati značajne implikacije za prevenciju demencije – smanjenje izloženosti nikotinu, a ne samo cigaretnom dimu postalo bi iznimno važno. Nikotin više ne bi bio promatran kao tvar koja samo stvara ovisnost, već i kao potencijalni pokretač složenih bioloških promjena čije posljedice mogu biti dalekosežne.
