Iako je u pitanju jedno od najčešćih medicinskih stanja, o hemoroidima se rijetko govori otvoreno. Sustavna meta-analiza objavljena 2025. koja je obuhvatila gotovo devet milijuna ispitanika iz 150 studija utvrdila je da hemoroide ima ili je imalo oko 26 posto odrasle populacije - s time da je stvarna prevalencija vjerojatno viša jer mnogi nikad ne potraže liječničku pomoć.
Hemoroidi nisu ništa dramatično ni opasno, ali mogu biti jako neugodni i, bez pravilnog pristupa liječenju, skloni ponavljanju. Prvi korak prema (trajnom) rješavanju problema s hemoroidima je razumijevanje zašto oni uopće nastaju te što možemo učiniti kako bismo ih prevenirali.
Što su hemoroidi?
Hemoroidi su proširene vene u donjem dijelu rektuma i oko analnog otvora – slično proširenim venama koje se mogu pojaviti na nogama. Svi ih imamo od rođenja kao dio normalnog anatomskog tkiva koje pomaže u kontroli stolice, a problem nastaje kad se to tkivo upali, natekne i, posljedično, počne uzrokovati simptome koje prepoznajemo kao hemoroide.
Razlikujemo dvije vrste hemoroida:
- Unutarnji hemoroidi nalaze se unutar rektuma i obično nisu bolni jer u tom dijelu nema osjetnih živaca, ali mogu krvariti.
- Vanjski hemoroidi nalaze se ispod kože oko analnog otvora i mogu biti bolni, vidljivi ili opipljivi kao izbočina, a mogu i svrbjeti. Ponekad unutarnji hemoroid ispadne prema van – tada govorimo o prolapsiranim hemoroidima.
Zašto nastaju hemoroidi?
Zajednički nazivnik gotovo svih hemoroida jest povećan pritisak na vene u donjem dijelu rektuma do čega dolazi iz nekoliko razloga.
- Zatvor i naprezanje su najčešći uzrok hemoroida. Kad je stolica tvrda, naprezanje pri defekaciji povećava pritisak na venski sustav u analnoj regiji. Istraživanja pokazuju izravnu vezu između vremena provedenog na WC-u i razvoja hemoroida: predugo sjedenje na zahodskoj školjci, uključujući gledanje u mobitel, povećava pritisak na analnu regiju.
- Trudnoća je jedan od najčešćih okidača kod žena. Rastuća maternica pritišće vene zdjelice, a povišena razina progesterona opušta stijenke vena i čini ih sklonijima proširivanju.
- Sjedilački način života i nedovoljna tjelesna aktivnost usporavaju peristaltiku crijeva i doprinose zatvoru, što posljedično povećava rizik od nastanka hemoroida.
- Prehrana siromašna vlaknima i nedovoljan unos tekućine dovode do tvrde stolice i naprezanja – to je jedan od najizravnijih čimbenika rizika koji je istovremeno i najlakše promijeniti.
- Dob igra ulogu jer tkivo koje podupire vene u analnoj regiji s godinama slabi i postaje sklonije proširivanju.
Simptomi hemoroida
Simptomi ovise prvenstveno o vrsti hemoroida, ali i težini slučaja. Neki od najčešćih su svrbež i iritacija oko analnog otvora, posebno kad su u pitanju vanjski hemoroidi, i mogu biti vrlo neugodni.
Za vanjske su hemoroide karakteristični i bol i neugodan osjećaj pritiska pri sjedenju ili defekaciji. Za razliku od vanjskih, unutarnji hemoroidi obično ne bole – osim ako ne dođe do prolapsa.
Kod unutarnjih hemoroida najčešći je simptom krvarenje. U pitanju je svijetocrvena krv koja se obično primijeti na toaletnom papiru ili na površini stolice, ali ne pomiješana s njom. Krvarenje je rijetko obilno, ali uvijek zaslužuje liječničku provjeru.
Opipljiva ili vidljiva izbočina oko analnog otvora znak je vanjskog hemoroida ili prolapsiranog unutarnjeg hemoroida.
Veće hemoroide ponekad prati i osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva nakon defekacije.
Liječenje hemoroida
Dobra vijest je da se većina hemoroida povlači sama od sebe ili uz jednostavne mjere unutar tjedan do dva.
Jedna od najučinkovitijih (i najpristupačnijih) mjera za brzo olakšavanje simptoma hemoroida su takozvane “sitz kupke”. Sjedenje u plitkoj kadi ili posudi napunjenoj toplom vodom tako da je analna regija uronjena nekoliko puta dnevno po 10 do 15 minuta smanjuje upalu, ublažava bol i potiče cirkulaciju u tom području.
Kreme i supozitoriji prvi su korak koji mnogi posežu u ljekarni. Kreme se nanose izvana na analnu regiju, a supozitoriji su čvrsti štapići koji se uvlače unutar analnog otvora i tope na tjelesnoj temperaturi – na taj način djelatne tvari dolaze direktno do unutarnjih hemoroida. Kreme i supozitoriji ublažavaju simptome, ali ne liječe uzrok i ne preporučuje se koristiti ih dulje od tjedan do dva bez konzultacije s liječnikom.
Hladni oblozi mogu privremeno smanjiti oteklinu i ublažiti bol, posebno kod vanjskih hemoroida.
Kada je uzrok hemoroida zatvor ili tvrda stolica, pomažu i laksativi odnosno omekšivači stolice.
Međutim, temeljna mjera za (dugotrajno) liječenje hemoroida je promjena načina prehrane i navika. Povećan unos vlakana i tekućine omekšava stolicu i smanjuje potrebu za naprezanjem. Važno je napomenuti da treba izbjegavati dugo sjedenje na WC-u.
Kirurško liječenje hemoroida
Kada liječenje bezreceptnim lijekovima i drugim “kućnim” metodama ne urodi plodom, dostupno je nekoliko ambulantnih odnosno kirurških zahvata.
Najčešći je podvezivanje hemoroida gumenom trakom: liječnik oko baze hemoroida postavlja malu gumenu traku koja prekida dotok krvi uslijed čega se hemoroid u roku nekoliko dana sasuši i otpada. Zahvat je brz i obavlja se u ordinacijski – u pitanju je sigurna je, učinkovita i u pravilu bezbolna metoda za liječenje hemoroida prvog i drugog stupnja.
Od alternativnih ambulantnih metoda dostupne su skleroterapija (injiciranje kemijske otopine koja uništava hemoroidno tkivo) i koagulacija (primjena topline ili električne struje koja prekida dotok krvi u hemoroid).
Za veće, perzistentne ili visokostupanjske hemoroide koji ne reagiraju na konzervativno liječenje rezervirana je takozvana kirurška hemoroidektomija, odnosno kirurško uklanjanje hemoroida.
Koje mogu biti posljedice neliječenih hemoroida?
Većina hemoroida ne uzrokuje ozbiljne komplikacije, ali dugotrajno ignoriranje simptoma može imati posljedice. Kronično krvarenje, čak i u malim količinama, može s vremenom dovesti do anemije – a veza s hemoroidima se često ne prepozna odmah.
Tromboza, stvaranje krvnog ugruška unutar hemoroida, može uzrokovati iznenadnu i intenzivnu bol te vidljivu modro-sivu izbočinu oko analnog otvora. Tromboziran hemoroid nije opasan po život, ali boli i zahtijeva liječničku intervenciju.
Prolaps – ispadanje unutarnjeg hemoroida kroz analni otvor – može s vremenom postati trajan i zahtijevati saniranje kirurškim zahvatom.
Infekcija je rijetka, ali moguća komplikacija, posebno kod tromboziranih ili prolapsiranih hemoroida koji su izloženi stalnoj iritaciji.
Kako smanjiti rizik od vraćanja hemoroida?
Ako se ne promijene navike koje su ih uzrokovale, hemoroidi su skloni recidivu, a uvođenje već nekoliko jednostavnih mjera može značajno smanjiti rizik od vraćanja:
- Dovoljan unos vlakana (preporučuje se 25 do 30 grama dnevno) i najmanje osam čaša vode dnevno ključni su za mekanu i redovitu stolicu.
- Tjelesna aktivnost potiče crijevnu peristaltiku i smanjuje rizik od zatvora.
- Važno je ne odgađati odlazak na WC kad se pojavi potreba, zadržavanje stolice čini je tvrđom i naprezanje neizbježnim.
- Na WC-u ne treba provoditi više vremena nego što je nužno – čitanje i gledanje u mobitel produljuju sjedenje i povećavaju pritisak na analnu regiju.
- Prekomjerna tjelesna masa dodatno opterećuje venski sustav zdjelice, pa njezino smanjenje povoljno djeluje i na hemoroide.
Kada treba potražiti pomoć liječnika?
Većina hemoroida ne zahtijeva hitnu reakciju, ali postoje situacije u kojima je liječnička procjena nužna.
Svako rektalno krvarenje treba provjeriti, čak i kad se čini očito da je uzrok hemoroid. Druge bolesti probavnog sustava mogu uzrokovati iste simptome, a neke od njih zahtijevaju pravovremenu dijagnozu.
Ako simptomi ne prolaze nakon tjedan dana kućnog liječenja, ako je bol jaka ili se pogoršava, ako se pojavi vidljiva izbočina oko analnog otvora, što može biti tromboziran hemoroid koji zahtijeva brzu procjenu, ili ako krvarenje postane obilnije – svakako je uputno potražiti stručno mišljenje.
