Dok većina ljudi čije razine kolesterola u krvi nisu kakve bi treble biti muku muče s time kako da ih snize, postoji i mali broj ljudi koji se muče s preniskim kolesterolom. Srećom, to stanje rijetko dovodi do ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Većina problema s kolesterolom povezana je s previsokim razinama lipoproteina niske gustoće (LDL) ili "lošeg" kolesterola, no moguće je imati i preniske razine LDL kolesterola. Dok neki stručnjaci smatraju da prenizak LDL može uzrokovati probleme poput tjeskobe, nervoze ili problema sa spavanjem, većina ih ipak smatra da je uvijek bolje da je LDL niži nego viši.

Također, moguće je imati i preniske razine kolesterola lipoproteina visoke gustoće (HDL) ili "dobrog" kolesterola, što predstavlja značajno veći zdravstveni problem.

Što je kolesterol?

Kolesterol je voštana tvar koju proizvodi jetra, a koja uz trigliceride, fosfoslipide i druge sterole spada u skupinu lipida. Kolesterol je prisutan i u nizu namirnica koje svakodnevno 

konzumiramo.

Kolesterol se nalazi u svakoj stanici u tijelu i sudjeluje u mnogim važnim tjelesnim funkcijama, poput stvaranja hormona i vitamina D. Također je ključan za stvaranje soli žučne kiseline, tvari koje pomažu tijelu razgraditi masnoće i apsorbirati vitamine.

Koja je razlika između HDL i LDL kolesterola?

Budući da je kolesterol masnoća i nije topiv u vodi, potrebni su mu proteini za prijenos kroz krvotok. 

Kolesterol se prenosi česticama koje se sastoje od lipida i proteina, zvanih lipoproteini. Dvije glavne vrste lipoproteina su lipoprotein visoke gustoće (HDL, od eng. high-density lipoprotein) i lipoprotein niske gustoće (LDL, od eng. low-density lipoprotein). 

HDL nazivamo "dobrim" kolesterolom jer apsorbira kolesterol i vraća ga natrag u jetru, a LDL "lošim" jer se može nakupljati u krvnim žilama i uzrokovati niz kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani udar i moždani udar.

Može li kolesterol biti prenizak?

Osim preniskog HDL-a koji nas izlaže nizu zdravstvenih rizika, i prenizak LDL potencijalno može uzrokovati ozbiljnije probleme.

LDL je lipoprotein čija je uloga dostaviti lipide do svake stanice u tijelu. Kolesterol je kritična komponenta staničnih membrana, štiti mozak, a tijelo ga koristi za stvaranje hormona estrogena, progesterona i testosterona. Također je važan za stvaranje određenih vitamina i igra ulogu u probavi i metabolizmu hranjivih tvari. 

Ako je LDL kolesterol prenizak, neke od ovih važnih funkcija možda neće raditi kako bi trebale.

Prenizak HDL kolesterol

HDL koji padne ispod 40 mg/dL smatra se preniskim. A što je manje HDL-a u krvi, manje kolesterola možete očistiti iz tijela što posljedično može povećati rizik od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara.

Također, HDL djeluje kao antioksidans, sprječavajući oštećenje arterija uzrokovano drugim lipidima. Ako je HDL nizak, gubitak ovog antioksidativnog učinka može ubrzati stvaranje plaka na krvnim žilama.

Uzroci preniskog HDL kolesterola mogu biti razni, a jedan od glavnih je dijeta s visokim udjelom ugljikohidrata. Takav način prehrane ne samo da utječe na šećer u krvi, već povećava rizik od inzulinske rezistencije, a može i sniziti HDL kolesterol istodobno podižući LDL i trigliceride za 30 do 40 posto.

Drugi čimbenici povezani s niskim razinama HDL-a su:

• Povišeni trigliceridi

• Bolesti bubrega

• Visoke doze beta blokatora

• Visoke doze tiazidnih diuretika

• Pretilost i metabolički sindrom 

• Sjedilački način života

• Bolesti jetre

• Pušenje

• Tangierova bolest, rijedak genetski poremećaj povezan s teškim, kroničnim smanjenjem HDL-a

• Dijabetes tip 2

Osim pretilosti, i pothranjenost može pridonijeti kronično niskim razinama HDL-a.

Kako biste povećali razine "dobrog" kolesterola, slijedite prehranu koja podržava zdravlje srca, redovito se bavite tjelovježbom (kardio), te - ako već niste - prestanite pušiti. Uvođenje ovih zdravih navika te držanje tjelesne težine pod kontrolom ujedno će i sniziti razine dobrog kolesterola.
 

Prenizak LDL kolesterol

Iako se nizak LDL uglavnom smatra poželjnom pojavom, postoje okolnosti u kojima kronično niske razine možda nisu najbolja stvar.

Primjerice, vrlo niske razine LDL-a tijekom trudnoće mogu potaknuti hormonsku neravnotežu koja, barem djelomično, pridonosi prijevremenom porodu. Također, neka istraživanja sugeriraju da se ljudi koji imaju vrlo nizak kolesterol češće susreću s tjeskobom, depresijom i drugim izazovima mentalnog zdravlja pa čak i da je nizak LDL povezan s većim rizikom od samoubojstva. 

Neka su istraživanja također otkrila da ljudi koji imaju vrlo nizak kolesterol imaju veći rizik od razvoja određenih vrsta raka. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo jesu li ti učinci uzrokovani niskim kolesterolom ili nekim drugim parametrima poput nuspojava lijekova koji se koriste za liječenje visokog kolesterola.

Najčešći uzrok pada vrijednosti LDL kolesterola je promjena načina života - i to pozitivna promjena. Međutim, kada razina LDL kolesterola padne bez vlastitih napora, to može ukazivati ​​na neki zdravstveni problem kao što su:

• Bolesti štitnjače

• Rak krvi

• Infekcije kao što je hepatitis C

• Pothranjenost ili malnutricija

• Kronične upale

• Genetski poremećaji

• Iscrpljenost

Svi ovi uzroci zapravo su vrlo rijetki, a najčešći je uzrok preniskog LDL kolesterola upotreba statina, lijekova za snižavanje kolesterola. 

Koje su normalne razine HDL i LDL kolesterola?

Razine HDL i LDL mjere se jednostavnom analizom krvi, odnosno, ispitivanje razine kolesterola u krvi je dio kompletne krvne slike (KKS).  

• Referentne vrijednosti HDL kolesterola su >1,0 mmol/L za muškarce i >1,2 mmol/L za žene.

• Referentne vrijednosti LDL kolesterola i za žene i za muškarce su <1,7 mmol/L

Kako držati kolesterol pod kontrolom?

Često je teško kontrolirati nizak kolesterol bilo čime osim prehranom ili načinom života. Trenutačno ne postoje lijekovi koji mogu povisiti HDL (s izuzetkom hormonske nadomjesne terapije kod žena koje su prošle menopauzu).

Osim toga, najbolji način da svoj kolesterol dovedete u normalne granice je:

• Izbjegavajte zasićene masti i trans masti, odnosno prerađenu hranu koja im obiluje

• Jedite puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova

• Redovito vježbajte 

• Ograničite crveno meso, šećer i prerađeno brašno

• Ako imate višak kila, smršavite 

• Prestanite pušiti

• Uzimajte statine ako su vam propisani