Koronarna bolest srca je vrsta srčane bolesti koja nastaje kada arterije srca, uslijed sužavanja uzrokovanog nakupljanjem masnih naslaga na njihovim stijenkama, ne mogu dostaviti dovoljno krvi obogaćene kisikom do srca.

Poznata i kao ishemijska bolest srca, koronarna bolest je najčešći oblik srčane bolesti koji nastaje oštećenjem velikih arterija (koronarnih arterija) koje opskrbljuju srce krvlju. Nakupljanje masnih naslaga odnosno plaka na unutarnjim stijenkama arterija dovodi do sužavanja krvnih žila i slabljenja njihovih stijenki, što pak s vremenom može dovesti i do srčanog udara.

Ono što koronarnu bolest srca čini posebno opasnom jest da uzrokuje trajno oštećenje srca i krvnih žila. Zato je pravilno i pravovremeno liječenje posebno važno kako bi se zaustavila progresija bolesti i smanjila količina cjeloživotnih nuspojava.
 

Što je to ateroskleroza?

Ateroskleroza je kronični proces u kojem dolazi do zadebljanja i gubitka elastičnosti stijenki arterija zbog nakupljanja masnih naslaga (ateroma ili plakova) u unutarnjim slojevima arterijskih krvnih žila, što dovodi do sužavanja arterija i smanjenog protoka krvi prema organima i tkivima.

Simptomi koronarne bolesti srca

Najčešći simptom koronarne bolesti srca je angina pektoris ili bol u prsima. 

Kako začepljene koronarne arterije blokiraju protok krvi u srčani mišić, srce mora sve jače pumpati - posebno kada se bavimo nekom fizičkom aktivnosti - kako bi uspjelo krv poslati u sve dijelove tijela. Ovakvo povećano opterećenje može rezultirati boli, pritiskom i osjećajem stezanja u prsima, što je često jedini rani znak koronarne bolesti srca.

Nažalost, ako izostane angina pektoris, srčani udar je često prvi znak koronarne bolesti srca. Do njega dolazi kada nedostatak krvi, a posljedično i kisika u srcu uzrokuje oštećenje srčanog mišića, što može ometati njegovu sposobnost pravilnog kucanja.

Ostali simptomi koronarne bolesti srca mogu uključivati: 

• Stezanje u prsima

• Opća slabost tijela

• Vrtoglavica

• Mučnina

• Bol ili nelagoda u rukama ili ramenima

• Kratkoća daha

Koje su posljedice koronarne bolesti srca?

Dugotrajno smanjenje dotoka krvi prema srčanom mišiću uzrokuje slabljenje i oštećenje srčanog mišića. Ako pak dođe do potpunog začepljenja i infarkta miokarda (srčanog udara), dio srčanog mišića odumire i gubi sposobnost kontrakcije.

Rezultat svega navednog je smanjena funkcija srčanog mišića, odnosno, oštećeno srce više ne može dovoljno učinkovito pumpati krv te se razvija zatajenje srca, koje može nastupiti postupno, pa tada govorimo o kroničnom zatajenju, ili naglo, nakon velikog infarkta. 

Više od polovice svih slučajeva zatajenja srca uzrokovano je upravo koronarnom bolešću srca.

Tko je u riziku od nastanka koronarne bolesti srca?

Koronarna bolest srca uzrokovana je nakupljanjem plaka unutar arterija do čega dolazi kada se višak kolesterola počne taložiti na unutarnjim stijenkama arterija. Dobra vijest je da na velik dio čimbenika rizika za nastanak koronarne bolesti srca možemo utjecati, a među njima su:

• Visoki krvni tlak

• Visoki kolesterol

• Dijabetes tipa 2

• Pretilost

• Izostanak tjelesne aktivnosti

• Nezdrava prehrana

• Prekomjerna konzumacija alkohola

• Pušenje

Kako se dijagnosticira koronarna bolest srca?

Nakon uzimanja anamneze, liječnik će najvjerojatnije odrediti jednu ili više dijagnostičkih pretraga koje mogu pomoći u postavljanju dijagnoze.

• Elektrokardiogram (EKG): Test koji mjeri električnu aktivnost srca kako bi se procijenio broj otkucaja srca i pravilnost otkucaja srca.

• Ultrazvuk srca: Test koji koristi ultrazvučne valove za ispitivanje strukture srca.

• Test opterećenja: Test koji mjeri broj otkucaja srca pri fizičkom naporu (obično hodanje na traci) kako bi se ispitao rad srca u trenutku kada je potrebno pumpati veće količine krvi.

• Rendgen: Snimka prsnog koša za ispitivanje strukture srca i pluća.

• Kateterizacija srca: Minimalno invazivna medicinska procedura kojom se tanki cjevasti instrument (kateter) uvodi kroz krvne žile u preponi ili ruci do srca kako bi se dijagnosticirale i/ili liječile srčane bolesti.

• Angiografija: Medicinski postupak za slikovni prikaz krvnih žila pomoću rendgenskih zraka i kontrastnog sredstva što omogućuje dijagnosticiranje suženja, blokada, aneurizmi i drugih anomalija krvnih žila.

• CT koronarografija i kalcijski score koronarnih arterija: Neinvazivna radiološka metoda koja koristi računalnu tomografiju (CT) za detaljan prikaz koronarnih arterija te ispitivanje količine kalcija u stijenkama koronarnih arterija. 

Kako se liječi koronarna bolest srca?

Liječenje koronarne bolesti srca uključuje kombinaciju promjena načina života, farmakoterapije te, po potrebi, medicinskih zahvata koji za cilj imaju poboljšanje protoka krvi u koronarnim arterijama.

Promjena načina života prvenstveno uključuje redovitu tjelesnu aktivnost koja je važna i za liječenje i za prevenciju koronarne bolesti srca, te ima pozitivan učinak i na razinu kolesterola, i na regulaciju razine šećera u krvi, ali i na krvni tlak.  

Također, promjena načina prehrane ključna je za dugoročno upravljanje ovim stanjem. Kao jedna od najboljih dijeta za kardiovaskularno zdravlje ističe se takozvana DASH dijeta, koju su devedesetih godina prošlog stoljeća osmislili istraživači iz Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv u SAD-u. 

Jedno od posljednjih istraživanja koje je ispitivalo učinkovitost ovog načina prehrane, a koje je objavljeno 2019. u časopisu Nutrients, otkrilo je da je DASH dijeta, osim s regulacijom krvnog tlaka, povezana i s 20 posto manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog udara, moždanog udara ili koronarne bolesti srca.

Lijekovi

Uz promjenu načina života, farmakoterapija je ključna u tretiranju koronarne bolesti srca. Ovisno o težini stanja i eventualnim komorbiditetima, liječnik može propisati jedan ili više sljedećih lijekova:

• Beta-blokatori, smanjuju brzinu otkucaja srca i spuštaju krvni tlak, a koriste se za liječenje širokog spektra kardiovaskularnih problema 

• Blokatori kalcijskih kanala (BKK), smanjuju unos kalcija u stanice, što dovodi do vazodilatacije (širenja krvnih žila)

• Nitrati, koji povećavaju količinu krvi koja dolazi u srce čime se poboljšava srčana funkcija 

• Aspirin, odnosno acetilsalicilna kiselina smanjuje rizik od aterotromboze, stvaranja krvnog ugruška u arteriji

• Statini, lijekovi za snižavanje razine kolesterola u krvi

• Inhibitori RAAS (renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava), služe za regulaciju krvnog tlaka 

Operacija

Kada je u pitanju teška koronarna bolest srca, koja unatoč lijekovima i promjenama u stilu života i dalje negativno utječe na funkciju srca, obično se poseže za nekim kirurškim zahvatom kako bi se poboljšala funkcija koronarnih arterija. 

• Kateterizacija srca je postupak pri kojem tanki, fleksibilni kateter uvodi kroz arteriju ili venu (najčešće u preponama ili na ručnom zglobu) do srčanih šupljina i krvnih žila s ciljem detaljnih informacija o anatomiji i funkciji srca. Pri zahvatu je moguće izvesti i i intervencije poput balonske angioplastike s ugradnjom stenta - male mrežice koja održava arteriju otvorenom i sprječava ponovno suženje.

• Premoštenje koronarnih arterija ili CABG (odnosno ugradnja bypassa ili premosnice) je postupak u kojem se arterija ili vena uklanja iz jednog dijela tijela, često noge, i ugrađuje blizu srca kako bi se omogućio alternativni put oko sužene arterije radi poboljšanja protoka krvi u srce.