O tome koliko su kardiovaskularne bolesti opasne možda najbolje govori podatak da u Hrvatskoj od njih godišnje umire oko 22 tisuće ljudi, više nego do svih oblika raka i kroničnih bolesti donjih dišnih puteva zajedno.

One su uzrok i 23% svih preuranjenih smrti, a smatra se da se čak 80 posto preranih smrti od kardiovaskularnih bolesti može spriječiti promjenom životnog stila, ali i preventivnim pregledima. 

Preventivni kardiološki pregledi se fokusiraju na pronalaženje rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti - prije nego oni postanu ozbiljan zdravstveni problem. Rana detekcija može poboljšati ishod bolesti i prevenirati teže kardiološke bolesti.

Kada treba otići na prvi preventivni kardiološki pregled, a koliko često na kontrolni?

Preporučuje se da se prvi preventivni kardiološki pregled odradi u dobi od 20 godina te da se do 39. godine rade jednom svakih četiri do šest godina, osim ako se ne otkriju neke značajnije patologije zbog kojih će liječnik preporučiti i češće kontrole. Preventivni kardiološki pregled se preporučuje i svim amaterskim i profesionalnim sportašima starijom od 20 godina. 

Za odrasle u dobi od 40 do 75 godina starosti liječnik na temelju anamneze i uz pomoć tablice za procjenu kardiovaskularnog rizika procjenjuje desetogodišnji rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Ovisno o procijenjenom riziku, pacijentu se sugeriraju neke promjene u navikama ili stilu života, po potrebi se određuje terapija i daje uputa kada je potrebno ponoviti preventivni pregled. 

Također, nerijetko se na temelju anamneze i detektiranih zdravstvenih stanja pacijentu preporučuje i da svoje bliske krvne srodnike uputi da je potrebno da naprave kardiološki pregled. 

Tko sve spada u rizičnu skupinu za nastanak kardiovaskularnih bolesti?

Rizičnom skupinom za nastanak kardiovaskularnih bolesti se smatraju svi muškarci stariji od 45 i sve žene starije od 55 godina te je za osobe u toj dobi posebno važno odlaziti na redovne kontrole. 

Također, u rizičnu skupinu spadaju i dijabetičari, pušači, osobe koje imaju povišene masnoće u krvi, hiperuricemiju (povišene razine urata, odnosno mokraćne kiseline u krvi), pretile osobe i one koje imaju stresna zanimanja. Isto tako, svi ovi koji u obiteljskoj anamnezi imaju nekog s težom kardiovaskularnom bolešću u ranoj dobi odnosno prije 50. godine spadaj u rizičnu skupinu i svakako bi trebali redovito odlaziti na preventivne preglede.

Zašto je kardiološki pregled važan? 

Uz arterijsku hipertenziju, najčešća kardiovaskularna bolest današnjice je takozvana koronarna bolest srca koja se može manifestirati na više načina: od većini poznate, klasične angine pectoris, stanja koje se manifestira kao nelagodnost, pritisak, stezanje ili bol u prsima, zaduhe, preko takozvane nijeme ishemije miokarda, odnosno srčanog udara bez simptoma, koji se najčešće događa kod pušača i dijabetičara pa sve do akutnog infarkta miokarda. Nažalost, u nekim je slučajevima prva manifestacija bolesti maligna srčana aritmija koja vodi u naglu srčanu smrt. 

Oni koji prate nogomet sjećaju se slučaja iz 2021. godine, kada se danski nogometaš Christian Eriksen srušio na terenu te je na licu mjesta i oživljavan - jer je imao malignu aritmiju. U njegovom se slučaju dogodila sreća u nesreći, jer je medicinska ekipa na terenu promptno reagirala. Međutim, ovakva situacija "obične smrtnike" uglavnom zadesi na cesti, u prirodi, na radnom mjestu, (pre)daleko od liječnika koji bi mogli pravovremeno intervenirati i obično rezultira smrću. Naime, u ovakvoj situaciji s reanimacijom potrebno je krenuti unutar najviše četiri minute, sve više od toga šanse za preživljavanjem čini minimalnima. 

Nažalost, većina ljudi potpuno krivo shvaća kako nastaju kardiovaskularne bolesti, odnosno, većina misli da se one dogode preko noći - što je sve samo ne istina. Zabluda je da si bolestan tek kada s 40 ili 50 počneš osjećati prve simptome, bolest zapravo počinje mnogo ranije. Zanimljiv je podatak da su Amerikanci radeći obdukcije na poginulima u vijetnamskom ratu otkrili da su se kod dobrog dijela vojnika u u dobi od 20 do 25 godina već počele događati promjene na "koronarkama" koje bi, da su poživjeli, dovele do kardiovaskularnih bolesti. Ukratko, takva bolest godinama "tinja".  

Inače, učestalost arterijske hipertenzije u Hrvatskoj je preko 40%, a postotak oboljelih od koronarnih bolesti srca raste s dobi te je u populaciji starijih od 70 godina oboljelih više od 24%.

Kako izgleda kardiološki pregled?

Preventivni kardiološki pregled uključuje uzimanje detaljne anamneze te anamneze promjenjivih faktora rizika kao što su pušenje, pretilost, povišeni lipidi ili šećer u krvi. Dok na neke faktore rizika kao što su dob i spol ne možemo utjecati, na ove promjenjive možemo i moramo, ako je potrebno i multidisciplinarnim pristupom, uz pomoć stručnjaka kao što su nutricionisti, psiholozi endokrinolozi…

Nakon anamneze slijedi uzimanje statusa, i općeg i statusa pojedinih organa. Povremeno je moguće već običnom auskultacijom, odnosno osluškivanjem uz pomoć stetoskopa postaviti sumnju na neku kardiovaskularnu bolest kao što je bolest zalistaka, suženje karotidnih arterija ili neka "rupica" na srcu, aneurizmnu abdominalne aorte, stenozu bubrežnih arterija, stenozu femoralnih arterija.

Obavezan dio kardiološkog pregleda je i analiza EKG-a. U pitanju je metoda koju koristimo već više od sto godina, a i danas je neizostavna jer je njome moguće naslutiti i neke ozbiljnije bolesti koje će onda kardiologa navesti da pacijenta uputi na daljnje pretrage kao što su UZV srca, color doppler karotidnih arterija ili holter EKG-a, kako bi se ustanovilo postoji li neki problem koji je potrebno tretirati.  

Kako se pripremiti za kardiološki pregled?

Na pregled je važno doći natašte jer kardiološki pregled uključuje i pretrage krvi i urina koje nam mogu ukazati na to koliko je procijenjeni kardiovaskularni rizik, a tako se i nerijetko otkriju bolesti kao što su dijabetes, takozvani “tihi ubojica”, hiperlipidemija, hiperuricemija i slične. 

Također, na pretragu je, ako je to ikako moguće, preporučljivo doći "opušten", a ne na nju dojuriti jer se u takvim situacijama registrira nerealno visok tlak ili puls.