02.08.2023 Vitamini i minerali
Anemija je definirana kao stanje u kojem je smanjen broj crvenih krvnih stanica (eritrocita) ili je njihov kapacitet za prijenos kisika nedovoljan da zadovolji normalne, fiziološke potrebe našeg tijela. Fiziološke se potrebe razlikuju s obzirom na dob i spol, a mijenjaju se u trudnoći, s primjenom nadmorske visine te u slučaju da pušite.
Klinička slika očituje se osjećajem umora, slabosti, blijede kože, boli u prsima, ubrzanim otkucajima srca ili otežanim disanjem, glavoboljom, vrtoglavicom, hladnim rukama i nogama, krhkim noktima, slabim apetitom osobito u dojenčadi i djece. U nekih je moguća žudnja za nehranjivim tvarima kao što su led, prljavština ili škrob.
Postoje mnogi oblici anemije, svaki s vlastitim uzrokom. Ona može biti privremena ili dugotrajna s rasponom od blage do teške. Anemija uslijed manjka željeza ili sideropenična anemija (SA) predstavlja globalni problem jer je procjena da gotovo 50% svjetske populacije ima anemiju zbog manjka željeza koji je i najčešći prehrambeni deficit u svijetu.
Osobe koje imaju povećani rizik za pojavu anemije uslijed manjka željeza su djeca, žene generativne dobi, trudnice, dojilje, vegetarijanci i vegani, osobe starije životne dobi, sportaši, osobe koji su česti darivatelji krvi, te osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti.
Liječenje anemije uzrokovane nedostatkom željeza obično se provodi nadoknadom željeza putem oralnih ili intravenskih pripravaka željeza, no uz to je važno i povećati unos željeza putem hrane.
Izvori željeza mogu biti namirnice životinjskog porijekla, ali i namirnice biljnog porijekla, no one sadrže različite vrste željeza.
U namirnicama životinjskog porijekla prisutno je tzv. hemsko željezo i nalazimo ga u iznutricama, mesu, peradi i ribi, dok je ne-hemsko željezo prisutno u biljnoj hrani kao što je zeleno lisnato povrće, mahunarke, proizvodi od soje, žitarice i orašasti plodovi.
Željezo, bilo biljnog ili životinjskog podrijetla se apsorbira odmah nakon što hrana napusti želudac, u gornjem dijelu u tankog crijeva (duodenum). Željezo životinjskog podrijetla se bolje apsorbira nego biljno željezo koje se ne apsorbira lako zbog njegove sposobnosti da stvara komplekse u crijevima. Njegova apsorpcija iznosi 5 do 12% zbog prisutnosti mnogih komponenata biljne hrane koji ometaju apsorpciju biljnog željeza.
Apsorpciju željeza iz namirnica životinjskog podrijetla može ometati kalcij iz hrane kojeg nalazimo u mlijeku i mliječnim proizvodima te zelenom lisnatom povrću poput špinata i blitve.
Kao i kod hemskog željeza, apsorpciju željeza iz namirnica biljnog podrijetla može ometati kalcij, ali i fitati i polifenoli, koje primarno nalazimo u crnom čaju i čaju od mente, kakao prahu, bijelom vinu i proteinima iz mahunarki.
Navedene razine unosa su prikladne za gotovo sve skupine stanovništva, a računate su na temelju prosječnih potreba uvećanih za dvostruku standardnu devijaciju (SD) i tako predstavljaju količinu koja zadovoljava potrebe 97,5% pojedinaca u populaciji.
Uz pomoć ovih pet jednostavnih koraka moguće je spriječiti, ali i pospješiti liječenje anemije.
Povećati unos željeza u prehrani i obratiti pažnju na kombinaciju hrane. Apsorpcija željeza bolja je iz hrane životinjskog podrijetla.
Uključiti vitamin C iz voća i povrća (crni ribiz, kivi, jagode, naranča, grejp, limun, paprika, raštika, prokulica, korabica, brokula, cvjetača, zelena salata) uz namirnice bogate željezom, zbog bolje apsorpcije željeza iz biljnih izvora. Tamno zeleno lisnato povrće kao izvor željeza, kombinirati s voćem i povrćem koje je izvor vitamina C.
Smanjiti unos kave i čaja: obratiti pažnju da konzumacija kave i čaja nije uz jelo ili odmah nakon jela jer fenolni spojevi i tanini smanjuju apsorpciju željeza unesenog hranom.
Čitati deklaraciju te uzeti u obzir koliko određeni proizvod ima udio željeza od preporučene dnevne količine (RDA - Recommended Daily/Dietary Allowances). Prednost dati prehrambenim proizvodima koji su obogaćeni željezom, poput žitarica.
Ako uzimate dodatke prehrani preferirati one koji sadrže Fe (željezo), vitamin B9, vitamin B12, vitamin C.
Ako se željezo ne unosi u dovoljnoj količini putem hrane mogu se uzimati dodaci prehrani. Oni se uglavnom uzimaju u obliku multivitamina i multiminerala u preporučenim dnevnim dozama, osim ako liječnik ne savjetuje drugačije. Važno je da se dodaci prehrani koriste u preporučenim dozama jer prevelike doze povećavaju rizik od nastanka neželjenih nuspojava, a mogu nam štetiti i na druge načine, osobito u slučaju dugotrajnog uzimanja.
Željezo može djelovati na druge lijekove, ali i obrnuto, drugi lijekovi mogu djelovati na željezo. Ako se uzima s lijekovima za smanjenje kiselosti želuca (lijekovi za liječenje čira na želucu ili crijevima, refluksa želučane kiseline i gastritisa) ili lijekovima za snižavanje kolesterola apsorpcija željeza se može smanjiti. Moguće je i obrnuto, pa tako željezo može smanjiti apsorpciju drugih lijekova, kao što su lijekovi za povišeni krvni tlak, antibiotici te lijekovi za osteoporozu i tako smanjiti njihov učinak.
Željezo može smanjiti i učinkovitost lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti i hormonskog nadomjesnog lijeka za smanjeni rad štitnjače. Stoga, ako uzimate određene lijekove, važno je posavjetovati se sa svojim liječnikom prije uzimanja dodataka prehrani koji sadrže željezo. U slučaju da ih možete uzimati, dodatke prehrani poželjno je uzimati 2 sata prije ili poslije uzimanja vašeg lijeka.
ZA SAVJET O SVAKOM KONKRETNOM ZDRAVSTVENOM PROBLEMU OBRATITE SE IZRAVNO SVOJEM LIJEČNIKU ILI NADLEŽNOM ZDRAVSTVENOM RADNIKU. SANDOZ d.o.o. NE POSTAVLJA DIJAGNOZU NITI DAJE OSOBNE MEDICINSKE SAVJETE O BOLESTI I NAČINU LIJEČENJA.
Ostali članci