20.03.2024 Šećerna bolest , Zdravi savjeti
Uzroci naglog porasta razine šećera u krvi su razni, no najčešći je uzrok prevelik unos jednostavnih ugljikohidrata koji se probavljaju izuzetno brzo - već petnaestak minuta nakon unosa u organizam.
Kada jedemo namirnice koje sadrže ugljikohidrate, naše ih tijelo razgrađuje na sastavne dijelove, odnosno jednostavni šećer - glukozu. Glukoza zatim ulazi u krvotok i kako njezina koncentracija u krvi raste, to našoj gušterači daje signal da počne lučiti hormon inzulin.
Zadatak inzulina je da djeluje poput ključa za otključavanje vrata različitih stanica u našem tijelu što omogućuje glukozi da iz krvotoka pređe u stanicu kako bi se koristila za energiju ili da se u obliku glikogena pohranjuje u jetri, mišićima i masnom tkivu.
Bez inzulina, glukoza ostaje u krvotoku, uzrokujući previsok porast razine glukoze (ili šećera u krvi). To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Kada osoba boluje od dijabetesa gušterača ne luči dovoljno inzulina. Upravo zato, za dijabetičare je posebno važno da redovito prate razine šećera u krvi.
Hiperglikemija ili visoka razina šećera je stanje u kojem je koncentracija šećera u krvi povišena. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, "povišena koncentracija šećera u krvi" znači više od 7 mmol/L natašte i više od 11.1 mmol/L dva sata nakon obroka - i to su podaci za zdrave osobe.
Kod dijabetičara se ona definira nešto drugačije, odnosno smatra se da je došlo do hiperglikemije ako je vrijednost šećera u krvi dva sata nakon obroka viša od viša od 10 mmol/L, no tu treba uzeti u obzir i svaki individualni organizam (podaci variraju od čovjeka do čovjeka).
Neki ljudi mogu osjetiti skok šećera u krvi kada se to dogodi, a to se obično događa unutar sat, dva nakon jela. Simptomi skoka šećera u krvi razlikuju se od osobe do osobe i mogu uključivati:
Zamagljen vid
Suhoća usta
Glavobolja
Pojačana žeđ
Učestalo mokrenje
Ponekad su simptomi skoka šećera u krvi suptilni i prolaze nezapaženo, ali zato osjetimo kada skok prođe i šećer padne. To može uzrokovati simptome niske razine šećera u krvi kao što su:
Zbunjenost
Vrtoglavica
Glad
Razdražljivost
Nervoza
Treskavica
Znojenje
Da bismo bili uspješni u održavanju razine šećera u krvi, važno je osluškivati svoje tijelo i naučiti prepoznati individualne simptome naglog skoka šećera u krvi. Za osobe koje imaju dijabetes ili sumnjaju na njega, najbolji način za prepoznavanje uzoraka je mjerenje glukoze u krvi u trenutku kada osjetite neki od navedenih simptoma.
Ako nemate dijabetes i imate znakove visokog šećera u krvi, svakako se obratite svom liječniku da bi se napravila procjena te tako spriječila eventualne negativne posljedice hiperglikemije na organizam.
Ako razina šećera u krvi predugo ostane visoka, glukoza će ostati zarobljena u krvotoku, ostavljajući stanice gladne za energijom. A kada nema dovoljno željenog izvora energije vašeg tijela glukoze koja bi se koristila za energiju, stanice počinju koristiti mast kao gorivo.
Kada stanice kao "gorivo" koriste mast umjesto glukoze, stvaraju se nusprodukti koji se zovu ketoni. Kod osoba s dijabetesom koje ne proizvode inzulin ili postoji neki poremećaj inzulina, razine ketona mogu brzo porasti do opasnih razina.
Kada razine ketona postanu kod dijabetičara postanu previsoke, krv može postati pretjerano kisela i oni mogu razviti dijabetičku ketoacidozu (DKA), akutnu, po život opasnu metaboličku komplikaciju.
Dijabetička ketoacidoza razlikuje se od ketoze, stanja kojem teže ljudi koji slijede ketogenu dijetu. DKA je hitan medicinski slučaj i može dovesti do dijabetičke kome ili smrti.
Odmah potražite liječničku pomoć ako osjetite bilo kakve znakove ili simptome DKA, kao što su:
Zbunjenost i smanjena budnost
Dehidracija, suha koža i jako suha usta
Zajapureno lice
Učestalo mokrenje
Dah s voćnim mirisom
Glavobolja
Gubitak svijesti
Ukočenost mišića
Mučnina i povraćanje
Ubrzano disanje
Bol u želucu
Slabost
Kako se tijelo tijekom dana kreće između sitog i gladnog stanja, razina šećera u krvi prirodno će varirati. Kod osoba koje nemaju dijabetes, inzulin i pohranjeni glikogen reguliraju razine šećera u krvi kako bi one ostale unutar normalnih raspona.
Osobe koje pate od dijabetesa izložene su većem riziku od skoka šećera u krvi nego ljudi bez dijabetesa. Konzumiranje hrane s visokim udjelom jednostavnih ugljikohidrata, poput kolača, zaslađenih napitaka, tjestenine i kruha od rafiniranih žitarica, glavni je uzrok skokova šećera u krvi.
Međutim, postoje dodatni uzroci za visoke razine šećera u krvi, kao što su:
Prevelik unos hrane
Nedostatak tjelesne aktivnosti
Preskakanje lijekova
Infekcija ili bolest
Ozljeda ili oporavak od operacije
Uzimanje određenih lijekova, poput steroida
Pretjerano liječenje niske razine šećera u krvi
Ranojutarnji skokovi šećera u krvi koji rezultiraju visokom razinom šećera u krvi na tašte mogu biti uzrokovani sljedećim:
Fenomen zore - U ranojutarnjim satima, hormoni, uključujući kortizol i hormon rasta, signaliziraju jetri da pojača proizvodnju glukoze, koja daje energiju za buđenje i početak dana što pak potiče gušteraču na lučenje inzulina. Kod dijabetičara gušterača možda neće uspješno proizvesti dovoljnu količinu inzulina što će rezultirati povišenom razinom šećera odmah po buđenju, odnosno "fenomenom zore"
Somoyagi efekt - To je visoka ranojutarnja razina šećera u krvi koja nastaje kao posljedica niske razine šećera u krvi usred noći na što tijelo reagira oslobađanjem hormona za podizanje razine šećera u krvi pa se budimo s povišenim šećerom.
Samokontrola razine šećera u krvi ključna je komponenta liječenja dijabetesa i za dijabetičare je izuzetno važno znati prepoznati, ali i kontrolirati visoku razinu šećera u krvi.
I ako nemate dijabetes, održavanje optimalne razine hidratacije je vrlo važno. Ljudsko tijelo sastavljeno je od 65% vode i ona igra ključnu ulogu u brojnim tjelesnim funkcijama. Od probave i apsorpcije hranjivih tvari do podmazivanja zglobova i održavanja tjelesne temperature, voda je vitalna za život.
Kod osoba s dijabetesom dehidracija može uzrokovati koncentraciju šećera u krvi, što dovodi do skokovitog povećanja razine šećera u krvi. Osim dovoljnog unosa vode u organizma putem pića, i voda iz hrane, poput voća i povrća ili začinskog bilja, također doprinosi ispunjavanju dnevne kvote.
Izbjegavajte zaslađene napitke, sokove i gazirana pića i trudite se u što većoj mjeri vodu konzumirati u njezinom "originalnom" obliku. Ovo su neki trikovi koji vam mogu pomoći da unesete više vode u organizam tijekom dana:
Držite bocu vode u blizini i punite je tijekom dana - izbjegavajte plastične boce, radije se odlučite za staklo ili metal
"Začinite" vodu kriškama svježeg voća ili povrća ili pak začinskim biljem
Kada jedete u restoranu, uvijek zatražite čašu vode
Držite vrč vode u hladnjaku kako biste uvijek imali hladne vode za piće
Kada govorimo o regulaciji šećera u krvi, kada jedemo jednako je važno kao i ono što jedemo. Dosljednost u rasporedu obroka, naime, može spriječiti velike fluktuacije šećera u krvi. Napravite raspored obroka i međuobroka i pokušajte ga se držati, odnosno jesti u približno isto vrijeme svaki dan.
I fluktuacija hormona stresa može povisiti razinu šećera u krvi, tako da usvajanje tehnika koje pomažu u opuštanju i eliminaciji stresa mogu pomoći i u smanjenju razine šećera u krvi. Važno je napomenuti da ne "pale" sve tehnike kod svih - ono što jedne opušta, druge dodatno stresira zbog čega je važno dati si vremena i istražiti metode da biste pronašli ono što vam odgovara.
Dovoljno kvalitetnog sna svake noći može pomoći u smanjenju hormona stresa i smanjiti rizik od pretilosti. Ciljajte na sedam do devet sati sna svake noći uz redovita vremena spavanja i buđenja što će pomoći u reguliranju vašeg cirkadijalnog ritma.
Razmotrite ove dodatne savjete za bolji san:
Odložite elektroniku, poput mobitela i TV-a, barem sat vremena prije spavanja
Ograničite dnevno drijemanje
Održavajte mirno i opuštajuće okruženje za spavanje
Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću
Izbjegavajte kofein kasno tijekom dana
Tjelesna aktivnost može povećati osjetljivost na inzulin, pomažući mu da bolje djeluje na smanjenje razine šećera u krvi. Ciljajte na 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.
Ako neko vrijeme niste vježbali, počnite s malim. Pokušajte svaki dan uklopiti 15 do 20 minuta vježbanja ili ga podijelite na 10 minuta tri puta dnevno. Pokrećite svoje tijelo na načine u kojima uživate, birajući aktivnosti koje volite i kojih se možete pridržavati.
Naravno, u pojedinim situacijama lijekovi su neophodni. Postoje dvije glavne vrste lijekova za dijabetes: oralni (tablete) i injekcije. Koji će vam lijek liječnik propisati, ovisi o raznim čimbenicima, kao što je tip dijabetesa, anamneza, ali i drugi lijekovi koje možda također uzimate.
Postoje i dodatni načini za sprječavanje naglih skokova šećera u krvi.
Prvi korak u sprječavanju skokova šećera u krvi je saznati kolika je razina šećera u krvi. Osobito ako uzimate lijek koji izravno utječe na razinu šećera u krvi, poput inzulina, trebali biste često provjeravati razinu šećera u krvi.
To se zove razina šećera u krvi natašte. Ovo testiranje jednom dnevno može biti dovoljno za neke osobe s dijabetesom tipa 2. Međutim, drugi će možda morati provjeravati razinu šećera u krvi do 10 puta dnevno.
U usporedbi s rafiniranim žitaricama, cjelovite žitarice sadrže cijelo zrno, uključujući vlaknasti vanjski sloj koji se naziva mekinje kao i unutarnju jezgru bogatu hranjivim tvarima. Odabir prehrane cjelovitim žitaricama osigurava da iz svojih žitarica dobijete najviše hranjivih tvari.
Vlakna se ne apsorbiraju i ne razgrađuju u tijelu kao drugi ugljikohidrati, tako da ne rezultiraju velikim porastom šećera u krvi.
Možete spriječiti skokove šećera u krvi pametnim kombiniranjem namirnica, primjerice, konzumirajući masnoće i bjelančevine s ugljikohidratima. Kada se jedu sami, ugljikohidrati se brzo razgrađuju u glukozu i povećavaju šećer u krvi. Masti i bjelančevine pomažu u usporavanju probave ugljikohidrata i posljedično njihove apsorpcije u krvotok.
Povremeni porast šećera u krvi ne bi trebao uzrokovati probleme, međutim, česti skokovi šećera u krvi povezani su s komplikacijama dijabetesa. Visoka razina šećera u krvi može uzrokovati oštećenje i velikih (makrovaskularnih) i malih (mikrovaskularnih) krvnih žila što pak može prouzrokovati sljedeće:
Kardiovaskularne bolesti
Srčani udar
Bolest bubrega
Periferna neuropatija
Retinopatija
Sporo zacjeljivanje rana
Moždani udar
Čak i ljudi bez poznatog dijabetesa ili predijabetesa mogu doživjeti skokove šećera u krvi. U okviru jedne studije, kod čak 15 posto zdravih osoba (odnosno onih koje nemaju dijabetes) uočeni su skokovi šećera u krvi koji su premašivali zdrave granice, a takvi kontinuirani skokovi mogu doprinijeti razvoju dijabetesa.
Ostali članci