Za otkriće mehanizma autofagije, temeljnog procesa kojim se razgrađuju stanične komponente, japanski znanstvenik Yoshinori Ohsumi 2016. primio je Nobelovu nagradu za medicinu. 

Smatra se da autofagija ima značajnu ulogu u održavanju zdravlja tijela, a čini se da bi mogla biti ključna za usporavanje starenja, sprječavanje nastanka tumora, upala i neurodegenerativnih bolesti te da igra važnu ulogu u borbi protiv bakterija i virusa.

U ovom članku doznajte:

• Što je autofagija?

• Zašto nam je autofagija bitna?

• Kako funkcionira autofagija?

• Koje su zdravstvene dobrobiti autofagije?

• Kako mogu potaknuti autofagiju?

• Kako znam da sam u fazi autofagije?

• Mjere opreza

Što je autofagija?

U pitanju je prirodni mehanizam samoodržanja kojim naše tijelo uklanja oštećene dijelove stanica te omogućuje "reciklažu" i prenamjenu funkcionalnih dijelova u nove, upotrebljive dijelove.

Kao osnovni gradivni dio svakog tkiva i organa u našem tijelu, svaka stanica sastavljena je od više dijelova koji održavaju njezino funkcioniranje. S vremenom ti dijelovi se mogu oštetiti, postati "neispravni" ili jednostavno prestati vršiti svoju funkciju. Uz pomoć autofagije, prirodnog mehanizma samoodržanja odnosno "staničnog recikliranja", tijelo čisti oštećene stanice, kako bi se regenerirale nove, zdravije stanice.

Autofagija ili u doslovnom prijevodu samoproždiranje služi i kao kontrola kvalitete naših stanica. Previše neželjenih komponenti u stanici zauzima prostor i time može usporiti ili poremetiti rad stanice, a autofagija čisti taj "nered" i tako optimizira rad stanice. 

Zašto nam je autofagija važna?

Iako samoproždiranje ne zvuči kao poželjan mehanizam, u pitanju je zapravo izuzetno važan proces, ključan za naše cjelokupno zdravlje i optimalno funkcioniranje stanica: ono je neophodno za neophodna za preživljavanje i funkcioniranje stanice. 

Neke od funkcija autofagije su: 

• Recikliranje oštećenih dijelova stanica u potpuno funkcionalne dijelove stanica.

• Rješavanje nefunkcionalnih dijelova stanica koji zauzimaju prostor i usporavaju rad.

• Uništavanje patogena u stanici koji je mogu oštetiti, poput virusa i bakterija.

• Uklanjanje toksičnih proteina iz stanica koji se pripisuju neurodegenerativnim bolestima, kao što su Parkinsonova i Alzheimerova bolest.

Autofagija također igra važnu ulogu kada je riječ o starenju i dugovječnosti. Kako osoba stari, razina autofagije se smanjuje, što može dovesti do nakupljanja "staničnog smeća" i, zauzvrat, stanica koje ne funkcioniraju najbolje. Oksidativni stres, oštećenje DNK, izloženost UV zračenju i genetika također mogu poremetiti autofagiju, pridonoseći razvoju određenih kroničnih bolesti.

Studije su pokazale da je disfunkcija autofagije povezana s bolestima kao što su:

• Amiotrofična lateralna skleroza (ALS)

• Alzheimerova bolest

• Autoimune bolesti

• Rak

• Kronična bolest bubrega

• Crohnova bolest

• Dijabetes

• Kardiovaskularne bolesti

• Huntingtonova bolest

• Bolesti jetre

• Parkinsonova bolest

Unatoč tome, odnos između autofagije i ovih bolesti nije u potpunosti jasan. Dok se znanstvenici nadaju pronaći načine za poticanje određenih aspekata autofagije za liječenje neurodegenerativnih bolesti i raka, istraživanja su još uvijek u povojima.

Trenutačno nema konkretnih dokaza da je moguće promijeniti ili spriječiti bolest izazivanjem autofagije.

Kako funkcionira autofagija?

Autofagiju omogućuju geni povezani s autofagijom koje nazivamo Atg (eng. Autophagy-related genes), a koji uzrokuju stvaranje struktura koje se nazivaju autofagosomi. Autofagosomi prenose neželjene dijelove ("smeće") u dio stanice koji se naziva lizosom. Posao lizosoma je probaviti ili razgraditi druge stanične dijelove.

Lizosomi jedu dijelove otpadnih stanica, a zatim oslobađaju komadiće koji se mogu ponovno koristiti, a koje stanice koriste kao sirovinu za izradu novih dijelova.

Do autofagije dolazi kada stanice lišimo hranjivih tvari ili kisika ili ako se na neki način oštete. U tom procesu recikliranja maksimalno se iskorištavaju postojeći energetski resursi stanice, a on se ubrzava kada tijelo prestane dobivati energiju izvana zbog čega je tijelo prisiljeno posezati za vlastitim zalihama. U procesu autofagije, stanica u biti jede samu sebe da bi preživjela - i u tom procesu optimizira vlastiti rad.

Zdravstvene dobrobiti autofagije

Uz to što pomaže u "pospremanju" i reciklaži stanica, autofagija ima niz važnih učinaka unutar, ali i izvan stanice.

Unutar stanica autofagija djeluje na: 

• Smanjenje oksidativnog stresa 

• Održavanje DNK i gena stabilnima

• Sprečavanje preranog propadanja i starenja stanica

• Optimizacija procesa pretvorbe hranjivih tvari u energiju

• Poboljšanje procesa uklanjanja otpada

• Uklanjanje patogena i drugih stranih materijala unutar stanica

• Pomaže u sprječavanju nastanka tumora uklanjanjem otrovnih tvari

Izvan stanice, autofagija može pomoći pri:

• Smanjenju upale u organizmu

• Unaprjeđenju prijenosa živčanih signala u mozgu

• Održavanju normalnog rada imunološkog sustava

Kako mogu potaknuti autofagiju?

Proces autofagije se obično okida u trenutku kada stanica nema dovoljno hrane i prijeđe u način preživljavanja, a to možemo potaknuti na nekoliko načina:

• Post: Uskraćivanje nutrijenata tijelu stanice tjera da stanične komponente počnu prenamjenjivati u ATP, odnosno gorivo za rad

• Tjelovježba: Vježbanje brzo sagorijeva glukozu, glavni izvor energije za naše tijelo, i tako pokreće autofagiju kao mjeru održavanja funkcije stanice. Smatra se da se autofagija javlja kao odgovor na stres i kontrakcije mišića dok vježbamo.

• Ograničavanje kalorija: Autofagijom se "nadoknađuje gubitak hranjivih tvari" zbog premalog unosa kalorija

• Keto dijeta: Bez ugljikohidrata koji ubacuju glukozu u krvotok, tijelo se prebacuje u stanje autofagije i pribjegava korištenju ketona za gorivo (koji se proizvode dok tijelo razgrađuje masti)

Važno je napomenuti da iznenadne, značajne promjene u prehrani ili rutini vježbanja mogu prouzrokovati više štete nego koristi - pogotovo kada su u pitanju trudnice, dojilje ili osobe koje žive s nekim kroničnim stanjem poput dijabetesa, karediovaskularnih bolesti ili visokog krvnog tlaka.

Znakovi da je tijelo u fazi autofagije

Iako je nije moguće "osjetiti", autofagija može ona može prouzrokovati neke vidljive simptome koji mogu biti povezani s metaboličkim promjenama ili promjenama u razinama specifičnih hormona poput inzulina ili glukagona.

Neke od nuspojava autofagije mogu biti:

• Povišena razina ketona u organizmu: Ketoni su molekule koje se proizvode iz masnih kiselina u trenutku kada naše tijelo za gorivo umjesto glukoze počne koristiti masti, a istraživanja pokazuju da bi povišene razine ketona mogle potaknuti autofagiju. Da biste saznali jeste li "u ketozi" poslužite se trakama za mjerenje glukoze i ketoze u urinu ili krvi. 

• Smanjeni apetit: Izostanak gladi je ključan znak autofagije, najvjerojatnije uzrokovan promjenom u razinama glukagona i inzulina. Neka istraživanja također sugeriraju da ketoza može smanjiti razinu grelina, poznatog kao hormona gladi, što bi na sličan način moglo smanjiti osjećaj gladi 

• Umor: Većina metoda za poticanje autofagije, kao što su gladovanje, ketogena dijeta ili vježbanje, povezana je s niskim razinama energije i umorom. 

• Loš zadah: Vrlo česta posljedica ketogene dijete, loš zadah može biti simptom da je u tijelu pokrenut proces autofagije (povećana razina ketona rezultira autofagijom). Neugodan miris, često voćnog ili metalnog mirisa, nastaje zbog vrste ketona koji se naziva aceton.

• Mršavljenje: Iako nema dokaza da autofagija kao takva uzrokuje gubitak težine, metode koje se koriste da bi se potaknula autofagija - vježbanje i restrikcija unosa kalorija - posljedično dovode do gubitka suvišnih kilograma. I neke druge metaboličke promjene koje se događaju tijekom posta i ketoze također mogu potaknuti sagorijevanje masti i podržati zdrav sastav tijela.

• Poboljšana kognitivna funkcija: Studije pokazuju da autofagija igra središnju ulogu u funkcioniranju mozga i održavanju zdravlja živčanih stanica. Osim što doprinose autofagiji, ketoni su odličan izvor energije za mozak, i čini se da pospješuju njegov rad. Štoviše, neka istraživanja sugeriraju da ketogena dijeta može pomoći u liječenju neurodegenerativnih poremećaja poput Alzheimerove bolesti. Međutim, potrebno je više istraživanja o povezanosti autofagije i zdravlja mozga.

Prije nego pokušaš potaknuti autofagiju

Dok je autofagija povezana s nizom potencijalnih zdravstvenih dobrobiti, važno je napomenuti da metode koje se koriste za njezino poticanje - uključujući post, restrikciju kalorija ili ketogenu dijetu - možda nisu prikladne za svakoga.

Konkretno, prakticiranje povremenog posta ili slijeđenje ketogene dijete obično se ne preporučuje adolescentima, starijim odraslim osobama, trudnicama ili osobama s poviješću poremećaja prehrane.

Nadalje, osobe s dijabetesom ili drugim zdravstvenim problemima trebaju razgovarati sa svojim liječnikom prije bilo kakvih promjena u prehrani.