Ostanimo u kontaktu

Pretplati se na naš newsletter i nastavi brinuti o svom zdravlju!

Bell
Pretplati se na naš newsletter i nastavi brinuti o svom zdravlju!
Woman illustration
Blog post image

10 najčešćih problema
sa zubima

17.11.2023 Autor: Meddox Oralno zdravlje

Problemi sa zubima mnogo su češći nego što bi pomislili - prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak tri od četiri osobe u razvijenim zemljama imaju neki oralni problem. Štoviše, netretirani karijes smatra se najčešćim zdravstvenim problemom na svijetu.

 

Dobra vijest je da je većinu najčešćih problema sa zubima moguće spriječiti. Potrebno je "samo" dva puta dnevno temeljito četkati zube, koristiti zubni konac, zdravo se hraniti te redovito odlaziti na preventivne preglede kod stomatologa. Također, i educiranje o uobičajenim stomatološkim problemima i njihovim uzrocima važno je za sprječavanje problema, ali i pravovremenu reakciju.

 

 

U ovom članku doznaj sve o deset najčešćih problema sa zubima, kako ih spriječiti, prepoznati i liječiti:

 

 

Karijes

Karijes je truljenje cakline odnosno trajno oštećenje tvrde površine zuba koje se razvija u sićušne otvore ili rupe. Ako se ne liječi, karijes se povećava i zahvaća dublje slojeve zuba - tek tada počinjemo osjećati simptome, osjetljivost na dodir i bol.

 

Karijes je jedan od najčešćih problema sa zubima, ali i jedan od najčešćih zdravstvenih problema koji ljude muči već milijunima godina. Prisutnost karijesa otkrivena je još u lubanjama kromanjonaca, a prve zapise o karijesu nalazimo već kod Sumerana koji su, kao i stari Egipćani i Kinezi, vjerovali da ga uzrokuje "zubni crv". 

 

"Danas znamo da na pojavu karijesa utječu razni faktori kao što su loša oralna higijena te često grickanje i konzumacija zaslađenih i gaziranih pića. Kombinacija tih čimbenika pogoduje razvoju brojnih mikroorganizama u ustima, među kojima je najznačajnija bakterija Streptococcus mutans za koju se smatra da je glavna i odgovorna za razvoj karijesa", smatra dr. Branka Horvat, dr. med. dent. iz stomatološke poliklinike Arena Dental. Ističe, k tome, da je najbolja zaštita od karijesa prevencija - redoviti posjeti stomatologu, barem jednom godišnje, i dobre navike četkanja i čišćenja zubnim koncem.

 

Karijes je posebno čest kod djece, tinejdžera te starijih osoba, no može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi pa tako i kod dojenčadi. 

 

Loš zadah

Neugodan zadah ili halitoza je gotovo bez iznimke posljedica lošeg oralnog zdravlja, međutim, u pojedinim situacijama ona može ukazivati i na druge zdravstvene probleme.

 

Razlikujemo dvije osnovne vrste neugodnog zadaha: intraoralnu halitozu, kojoj je uzrok u ustima i koja obuhvaća otprilike 85% svih slučajeva lošeg zadaha, te ekstraoralnu halitozu, koja je rezultat poremećaja u nekom drugom dijelu tijela ili nastaje kao posljedica upotrebe lijekova.

 

Intraoralnu halitozu najčešće uzrokuju naslage na jeziku, odnosno zubima i prostoru između zuba i desni. Od stotinjak vrsta bakterija koje žive u našim ustima, za neugodan zadah su obično krive anaerobne bakterije uzrokuju fermentaciju čestica hrane čime se pak oslobađaju hlapljivi sumporni spojevi odgovorni za "smrad iz usta". I bolesti desni poput gingivitisa i parodontitisa, kao i karijes mogu biti uzrok lošeg zadaha. 

 

Osobe koje nose aparatiće i zubne proteze sklonije su intraoralnog halitozi - jer im je teže održavati oralnu higijenu. 

 

Ekstraoralna halitoza nerijetko prati razne infekcije dišnih puteva poput rinitisa, sinusitisa, upale mandula ili pluća, ali i neke ozbiljnije bolesti poput karcinoma pluća

 

Također, i neke sistemske bolesti mogu uzrokovati neugodan zadah - poznato je da osobe koje boluju od dijabetesa imaju "voćni" zadah, a u slučaju da vam iz zadah smrdi po kiselom mlijeku, moguće je da je u pitanju intolerancija laktoze.  

 

Naravno, na kvalitetu zadaha utječe i ono što jedemo, poput češnjaka ili luka čiji se miris osjeti još satima nakon što smo ga pojeli, kao i ono što pijemo. Naime, pića s visokim stupnjem kiselosti poput kave ili alkohola utječu na naš zadah. I pušenje je, podrazumijeva se, uzrok lošeg zadaha.  

 

 

Bolesti desni

Krvare li vam desni? Jesu i mekane na dodir? Primjećujete li da vam se zubno meso povlači? Moguće je da imate neku od bolesti desni.

 

Pod terminom "bolest desni" podrazumijevamo različita stanja koja utječu na zdravlje i kvalitetu desni, od kojih su najčešća gingivitis i parodontitis. 

 

Gingivitis je upala koja uzrokuje crvenilo, natečenost i krvarenje desni tijekom pranja zubi, a obično je povezan s lošom higijenom usne šupljine. Ako se ne tretira, gingivitis može dovesti do parodontitisa kojeg, osim svih simptoma koje povezujemo s upalom desni, karakterizira i gubitak potpornog tkiva oko zuba. On, pak, može dovesti do klimanja ili čak gubitka zuba. 

 

 

Redoviti posjeti stomatologu ključni su za održavanje zdravlja desni. Ako primijetite bilo kakve promjene u desnima ili imate neki od navedenih simptoma, važno je potražiti savjet stručnjaka.

 

 

Ranice u ustima

S obzirom na to da je oralno tkivo meko, nježno i osjetljivo, sitne ranice u ustima nisu neobična pojava. Iako uzrokuju nelagodu, pečenje pa čak i bol, one u većini slučajeva nisu opasne i, pogotovo ako su rezultat fizičke ozlijede, zarastaju u roku nekoliko dana. 

 

Međutim, osim oštećenja sluznice korom kruha ili nekom drugom "oštrom" namirnicom, ranice u ustima mogu biti i posljedica nekih drugih stanja kao što su afte, oralni herpes i oralna kandidijaza.

 

Afte

U pitanju je jedna od najčešćih tegoba u ustima, a zapravo se radi o vrsti čira, službeno aftoznom ulkusu koji se najčešće pojavljuje na jeziku, obraznoj sluznici ili sluznici usana. Osim što su najčešći, afte su možda i najiritantniji i najzamorniji problem vezan uz oralno zdravlja jer uzrokuju lokaliziranu bol koja otežava žvakanje i ispijanje tekućina. Srećom, bol je uglavnom jedini simptom, a afte se obično povlače za sedam do deset dana.

 

 

Iako se mogu javiti u svakoj dobi pa tako i kod male djece, najčešće ne pojavljuju prije adolescencije, a što ih uzrokuje - još uvijek ne znamo. Pretpostavlja se da u razvoju afti važnu ulogu igra virusna infekcija. 

 

Oralni herpes

U pitanju je infekcija sluznice usne šupljine virusom Herpes simplex koja se manifestira kao sitni mjehurići na sluznici zubnog mesa i tvrdog nepca koji brzo pucaju, a nakon njih ostaju bolne ranice. Ovaj oblik infekcije nazivamo primarni herpetični gingivostomatitis, a relativno je česta pojava kod djece i starijih osoba narušenog zdravlja i oslabljenog imuniteta. 

 

Oralna kandidijaza

Gljivice u ustima uzrokuje gljivica Candida abicanis, sastavni dio fiziološke flore organizma koju nalazimo u mokraćnom, probavnom, genitalnom sustavu, na površini kože, ali i u usnoj šupljini gdje najčešće ne izaziva nikakva oboljenja. Međutim, kad se pod utjecajem nekog lokalnog ili sistemskog čimbenika poremeti fiziološka flora usne šupljine, može doći do razvoja oralne kandidijaze.

 

Infekcija je neugodna, ali obično predstavlja manji problem za zdrave ljude i uz liječenje antimikoticima (protugljivičnim lijekovima) nestaje u nekoliko tjedana. 

 

Dentalna erozija

Dentalna erozija je postupni, nepovratni gubitak cakline, odnosno tvrdog dijela zuba, uzrokovan djelovanjem kiselina. 

 

Neki od najčešćih uzroka kemijskog trošenja su konzumacija gaziranih napitaka, gastroezofagealni refluks (GERB), a povećanju kiselosti u ustima mogu doprinijeti i određeni lijekovi. Simptomi dentalne erozije uključuju osjetljivost zuba, promjenu boje zuba i povećanu sklonost karijesima.

 

Kako se liječi dentalna erozija?

"Liječenje ovisi o stupnju erozije. U blažim slučajevima, može uključivati promjenu prehrambenih navika i korištenje remineralizirajućih sredstava kako bi se ojačala caklina. Kod uznapredovalih slučajeva potrebno je posegnuti za restaurativnim ili protetskim rješenjem poput ispuna, ljuskica ili krunica.", objašnjava dr. med. dent. Branka Horvat. 

 

Osjetljivost zuba

Kod zdravih zubi, krunu, odnosno "vanjski" dio zuba štiti sloj cakline, dok je korijen zuba s vanjske strane omeđen cementom. Ispod cakline i cementa nalazi se dentin, rjeđi od cakline i cementa, sastavljen od tisuća sitnih cjevčica i kanala (tubula). 

 

Kada caklina, cement i dentin počnu gubiti svoja zaštitna svojstva, hrana, tekućina i zrak prolaze direktno do završetaka živca i tako uzrokuju bol. 

 

Uzroci osjetljivost zuba mogu biti razni, a neki od njih su:

 

  • Karijes 

  • Oštećena zubna caklina

  • Napuknut zub

  • Istrošene plombe

  • Bolesti desni

  • Izbjeljivanje zubi

 

Upala korijena zuba

Upala zubnog živca zahtijeva proces liječenja zuba koji se naziva endodontsko liječenje. Ono uključuje uklanjanje karioznog i oštećenog tkiva unutar zuba (to jest, vađenje živca), čišćenje i dezinfekciju korijenskih kanala te punjenje i zatvaranje zuba.

 

Nažalost, endodontski tretmani nisu uvijek uspješni i ako liječenje infekcije ne uspije, razmatra se vađenje zuba. Dobra vijest je da postoji niz opcija za nadomještanje izgubljenog zuba, a one uključuju dentalne implantate, mostove ili proteze.

 

 

S obzirom na to da je svaki organizam, pa tako i svaka čeljust specifična, stomatolog će procijeniti koji je najbolji plan liječenja i/ili nadomještanja za pojedinog pacijenta.
 

Apsces zuba

Apsces zuba je infekcija koja se najčešće razvija oko korijena zuba, a liječi se endodontskom terapijom i antibioticima, a ako zub nije moguće spasiti, onda i vađenjem zuba. Apsces obično proizlazi iz karijesa koji je napredovao do dubljih slojeva zuba i do korijena. 

 

Osim osjetljivosti zuba na toplo ili hladno, simptomi apscesa ili granuloma su:

 

  • Pulsirajuća i jaka bol, često se pogoršava žvakanjem ili pritiskom na zahvaćeno područje.

  • Pojava otekline oko zahvaćenog područja lica ili vrata.

  • Moguće je stvaranje gnoja oko zahvaćenog zuba kojeg je u pojedinim slučajevima, da bi se ubrzao proces ozdravljenja, potrebno drenirati.

  • U nekim slučajevima može se javiti groznica.

 

Iskrivljeni zubi

Ako u čeljusti nema dovoljno prostora da svi zubi budu u ravnom položaju, oni se tada počinju gurati i boriti se za svoj prostor pa se tako rotiraju, okreću prema van, unutra ili bočno što rezultira nepravilnim položajem zuba u ustima. 

 

Iako je najčešći uzrok iskrivljenih zubi genetika, iskrivljeni zubi mogu imati i bihevioralni uzrok, kao što je sisanje prsta u djetinjstvu koje može povući zube prema naprijed ili, pak, nepravilno držanje jezika koji zube može gurnuti u nepravilan položaj, pogotovo u mlađoj dobi, dok zubi i čeljust još rastu.

 

Iskrivljeni zubi ili nepravilan zagriz korigiraju se ortodontskim tretmanima - aparatićem za zube. Najčešći načini korekcije su ona klasičnim fiksnim aparatićem koji kontroliranim djelovanjem sile postupno zube pomiče u ispravni položaj, te Invisalignom, trenutačno najpopularnijim oblikom ortodontske terapije u svijetu. Invisalign je sustav prozirnih, gotovo neprimjetnih udlaga koje se zamjenjuju svaka dva tjedna i tako postupno ispravljaju zube.

 

 

Proces ispravljanja zubi traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno o složenosti pojedinog slučaja. U ortodontskoj terapiji vrlo je važno odlaziti na redovite kontrole kako bi se osiguralo pravilno pomicanje zubi. 

 

Također, nakon završetka terapije preporučuje se nošenje retencijskih uređaja kako bi se spriječilo ponovno krivljenje zubi. 

 

Otkrhnuti ili napukli zub

S obzirom na to da ne boli, otkrhnuti zub ne percipiramo kao "hitan" problem i često odgađamo njegov popravak. Međutim, odlaganje popravka obično vodi u teže oštećenje, a potencijalno i gubitak do tada zdravog zuba.  

 

Otkrhnuti zub može se tretirati na različite načine, ovisno o stupnju oštećenja. Hoće li se zub popravljati ili ga je potrebno izvaditi ovisi o dubini oštećenja i zdravlju preostalog zuba.

 

  • Ispun (plomba): Ako je oštećenje površinsko i ne ugrožava dublje strukture zuba, najčešće je dovoljan kompozitni ispun.

  • Krunica: Ako je oštećenje veće i zahvaća veći dio krune zuba, može biti potrebna zuba krunica. Krunica se postavlja preko preostalog dijela zuba nakon pripreme i tako se zub estetski i funkcionalno vraća u prvobitno stanje.

  • Vađenje zuba: Vađenje zuba je uvijek posljednja opcija, no za ovim je rješenjem potrebno posegnuti ako je zub previše oštećen ili inficiran te ako predstavlja opasnost od komplikacija za okolno tkivo.

 

Odluka o tome kako tretirati otkrhnuti zub najbolje se donosi nakon pregleda stomatologa. On će procijeniti stanje zuba te preporučiti najprikladniji tretman koji će očuvati funkcionalnost i zdravlje usta i zubi. U slučaju napuklog zuba važno je što prije posjetiti stomatologa i tako spriječiti moguće komplikacije te očuvati oralno zdravlje.

 

Škrgutanje zubima

Nesvjesno stiskanje i škripanje zubima koje se događa najčešće noću, dok spavamo, naziva se bruksizam, a radi se zapravo o čestom poremećaju spavanja koji pogađa otprilike 10% odraslih i 15% djece. 

 

Neke od posljedica bruksizma mogu biti:

 

  • Slomljeni ili rasklimani zubi

  • Pretjerano trošenje zubi

  • Oštećenje temporomandibularnog zgloba i mišića čeljusti i vrata

  • Izmijenjen profil lica

 

Uzrokuje ga stres i emocionalna napetost i liječi se, zapravo, kod psihologa - stomatolozi tek pomažu pri ublažavanju posljedica. Kako bi se spriječile negativne posljedice po zube, može se izraditi udlaga koja se nosi noću i tako štiti zube od trošenja.

 

 

 

Sadržaj je nastao u suradnji s poliklinikom Arena Dental 

 

t