Rak pluća jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj te predstavlja vodeći uzrok smrti od malignih bolesti i kod muškaraca i kod žena. U Republici Hrvatskog godišnje se otkrije oko 3000 novih slučajeva karcinoma pluća, a nažalost gotovo identičan broj osoba svake godine od njega i umire. Međutim, pravovremenim otkrivanjem bolesti, tu je stopu smrtnosti moguće drastično smanjiti.

Sve do 2020., petogodišnje preživljenje u pacijenata s karcinomom pluća bilo je do 10%. Razlog tako loše prognoze je upravo kasno otkrivanje bolesti i postavljanje dijagnoze karcinoma pluća u fazi kada bolest počinje manifestirati simptome koji alarmiraju pacijente da potraže medicinsku skrb. Nažalost, u većini slučajeva, tada je već prekasno jer je karcinom kada se počnu javljati simptomi u stadiju barem lokalno uznapredovale ili, češće, metastatske bolesti kada je izlječenje vrlo teško, ako ne i nemoguće. 

Kao i kod svih ostalih malignih bolesti, stopa izlječenja kod pacijenata s karcinomom pluća primarno ovisi o stadiju u kojem je bolest otkrivena, a samim time i kada je započeto liječenje. Ako se karcinom otkrije u prvom stadiju, što podrazumijeva lokaliziranu bolest, vjerojatnost za petogodišnje preživljenje je čak 80%, dok za četvrti odnosno metastatski stadij, kada se, nažalost, bolest i najčešće otkriva, ta vjerojatnost iznosi niti 5%. 

Upravo zato, karcinoma pluća je ključno otkriti na vrijeme jer se time pruža nemjerljivo veća prilika bolesnicima za potpuno izlječenje. U tu svrhu, većina svjetskih, američkih i europskih smjernica preporučuje korištenje kompjuterizirane tomografije niske doze zračenja (eng. low dose computed tomography – LDCT) u populaciji s visokim rizikom za obolijevanje od karcinoma pluća.

Vodeći razlog nastanka karcinoma pluća je aktivno pušenje. Iako se rak pluća može javiti i u osoba koje nikada nisu aktivno pušile (pa čak niti bili pasivni pušači), statistički gledano 9 od 10 slučajeva karcinoma pluća javlja se u pušača. Stoga je potpuno razumljivo da je populacija pušača u najvećem riziku za razvoj bolesti te je program ranog otkrivanja karcinoma pluća (kao preventivni screening program) dominantno preporučljiv za populaciju pušača koji nemaju simptome maligne bolesti pluća.
 

Kome je namijenjen niskodozni CT?

Niskodozni CT (LDCT), odnosno pretraga za rano otkrivanje raka pluća, namijenjena je osobama u dobi od 50. do 75. godina, a koje su aktivni pušači ili su prestali pušiti unutar 15 godina prije uključivanja u screening program, uz pušački staž od minimalno 30 godina, bez obzira na komorbiditete, pridružene bolesti ili druge predisponirajuće faktore i moguće čimbenike rizika.

Uređaji za kompjuteriziranu tomografiju koji omogućuju snimanje upotrebom minimalnih doza zračenja koriste do 90% manje ionizirajućeg zračenja od konvencionalnih CT pregleda prsnog koša. Gotovo svi uređaji koji se danas koriste imaju mogućnost snimanja u "low dose" tehnici.

Također, niskodoznim CT-om se dobiva detaljan uvid i u drugu moguću pridruženu intratorakalnu patologiju poput: emfizema pluća, plućne fibroze te kalcificirajućih promjena na koronarnim krvnim žilama i aorti što omogućuje upućivanje pacijenata u daljnju obradu i liječenje koje može značajno utjecati na kvalitetu i duljinu života.

Zašto je ova pretraga važna i što pregledom doznajemo?

Iskusan specijalist radiolog, koji očitava barem 300 CT-a prsnog koša godišnje, analizira snimke u potrazi za abnormalnim područjima u plućima koja bi mogla ukazivati na karcinom. 

Zasjenjenje koje se može naći na snimci zove se "čvorić ili nodus" i to je ono što je predmet daljnje pažljive analize i praćenje specijalista radiologije. Naime, čvorići na plućima su relativno uobičajeni. Oni mogu ukazivati na rani karcinom pluća, ali puno češće ukazuju na druge patološke procese ili posljedice patoloških procesa, kao što su ožiljci na plućima nastali uslijed ranijih infekcija (upala pluća) ili izrasline koje nisu karcinomi (dobroćudne tvorbe). 

Kako izgleda pregled i kako se pripremiti za pretragu?

Pretraga je bezbolna, pruža malu dozu zračenja i samim time je sigurna kao metoda za probir i praćenje. Doza zračenja je ekvivalentna zračenju kojem je osoba prosječno izložena tijekom šest mjeseci u prirodnom okruženju ili jednaka dozi zračenja kao pri snimanju 10 tradicionalnih rendgenskih snimaka. 

Za samu pretragu nije potrebna nikakva posebna priprema. Pretraga traje manje od 1 minute (10-15 sekundi), tijekom koje pacijent mirno leži na stolu za CT.

Koliko često treba ponavljati pregled?

U osoba s negativnim nalazom LDCT-a, pretraga se ponavlja za godinu dana, a ako je nalaz i dalje negativan, LDCT se ponavlja svake dvije godine. 

Kod osoba s pozitivnim nalazom LDCT-a daljnji postupci i kontrole određuju se ovisno o veličini i specifičnom izgledu plućnih čvorića. Ako su čvorići veliki (između 8-15 mm a posebice veći od 15 mm) ili ako su između dva skeniranja LDCT-om narasli, vrlo je vjerojatno da se radi o karcinomu pluća. Tada su neophodne dodatne analize pulmologa i radiologa koje obično podrazumijevaju dopunske radiološke pretrage i postupak uzimanja uzorka tkiva plućnog čvorića (biopsiju i/ili citološku punkciju).

Prema velikim svjetskim studijama (posebno ističući europsku NELSON studiju) jedino preventivni pregledi korištenjem LDCT-a u ranom otkrivanju karcinoma pluća kod rizične populacije aktivnih i bivših pušača (kojim su pušili do unazad 15 godina) daju iznimno pozitivne i ohrabrujuće rezultate te značajno poboljšavaju stope preživljenja uz izrazito povećanu mogućnost potpunog izlječenja kod ove iznimno teške i vrlo česte maligne bolesti.