Ostanimo u kontaktu

Pretplati se na naš newsletter i nastavi brinuti o svom zdravlju!

Bell
Pretplati se na naš newsletter i nastavi brinuti o svom zdravlju!
Woman illustration
Blog post image

Rana demencija: 4
čimbenika rizika na koje možemo utjecati

04.09.2024 Autor: Meddox Neurološke bolesti

Kako stvari stoje, predstoji nam epidemija demencije: procjenjuje se da će do 2050. čak 115 milijuna ljudi diljem svijeta živjeti s nekim oblikom progresivnog poremećaja kognitivnih aktivnosti uzrokovanog promjenama u mozgu. A iako rizik od demencije raste s godinama, mladost ne nudi uvijek zaštitu. 

 

Rana demencija ili demencija koja se javlja prije 65. godine života, trenutačno pogađa najmanje 3.9 milijuna ljudi diljem svijeta. Dobre vijesti su da se smatra da genetski čimbenici objašnjavaju tek pet do 10 posto slučajeva demencije u mlađoj životnoj dobi. U mnogo je većem postotku za razvoj demencije odgovoran naš stil života, što znači da postoje stvari koje možemo učiniti kako bismo smanjili rizik od razvoja demencije u budućnosti.

 

Kako bi identificirali čimbenike rizika za razvoj demencije u mlađoj dobi, istraživači su napravili pregled anamneza čak pola milijuna ljudi čiji se podaci nalaze u UK Biobank, longitudinalne baze podataka koja prati podatke o genetici i zdravlju od 2006. Statističkom analizom identificirali su četiri faktora povezana s većim rizikom od pojave rane demencije na koja možemo utjecati.

 

Također, treba napomenuti da su u ovoj studiji identificirani i manje promjenjivi faktori rizika koji utječu na pojavu rane demencije kao što su dijabetes, moždani udar, bolesti srca i depresija. Usvajanjem ovih preporuka pozitivno ćete utjecati i na ta već postojeća stanja, a onda posljedično i na pojavu, odnosno izostanak rane demencije. 

 

Teški deficit vitamina D

Kod osoba s teškim nedostatkom vitamina D (manje od 10 ng/mL) zabilježen je veći rizik od rane demencije. Osim pregleda UK Biobank baze, i ranija istraživanja donijela su iste zaključke: iste te razine povezane su s 50% većim rizikom od razvoja demencije. Dobra vijest je da istraživanja pokazuju da starije osobe koje uzimaju dodatke vitamina D imaju 40% nižu stopu incidencije demencije. 

 

Da bismo izbjegli velike zdravstvene probleme poput osteoporoze, bolesti štitnjače, autoimunih bolesti pa čak i raka, minimalna razina vitamina D u krvi mora biti 75 nmol/L. Više razine vitamina D u serumu povezane su s poboljšanim raspoloženjem, jačanjem imunološkog sustava i brojnim drugim benefitima. Međutim, treba biti oprezan sa suplementacijom vitamina D. Osim što je u velikim količinama toksičan, suficit vitamina D narušava ravnotežu minerala poput kalija i kalcija što pak može dovesti do stanja poznatog kao hiperkalcijemija, u kojem se previše kalcija nakuplja u tijelu.

 

Snaga stiska

Jedan od proučavanih faktora je bila povezanost između fizičke supreme i kognitivnog pada. 

S obzirom na to da se snaga stiska koristi za čitav niz drugih pokreta (kada pokušamo nešto uhvatiti angažiramo više od 35 mišića!) zbog čega se često koristi kao svojevrsni ekvivalent ukupne mišićne snage, istraživači su tražili poveznicu između snage stiska i pojave demencije. 

 

Kod osoba koje su imale natprosječnu snagu stiska imali, također, i manji rizik od rane demencija od onih sa slabijim stiskom. Srećom, postoji mnogo načina za jačanje stiska, od otvaranja staklenki do cijeđenja rublja.

 

Socijalna izolacija

Ljudi su društvena bića koja pripadaju zajednici pa ne čudi da je bogat društven život povezan s dobrim zdravljem, ali i obrnuto - usamljenost nosi niz zdravstvenih rizika. 

 

Zanimljivo je da je otkriveno da druženje s obitelji i prijateljima češće od jednom mjesečno štiti od rane demencije. S druge strane, kod osoba koje se viđaju s bližnjima rijetko, odnosno rjeđe od jednom mjesečno, uočen je statistički relevantan porast rizika od razvoja rane demencije.

 

 

Konzumacija alkohola

Kada je alkohol u pitanju, stvari nisu tako jednostavne. Naime, kod osoba koji koje pate od alkoholizma, zabilježen je veći rizik od demencije. Međutim, kada je u pitanju umjerena konzumacija alkohola, čini se da bolje prolaze oni koji piju alkohol umjereno nego oni koji ga uopće ne piju. Ova je studija otkrila da je, statistički, umjerena pa čak i neumjerena konzumacija alkohola bolja opcija od apstinencije.

 

Međutim, druga istraživanja opovrgavaju ova otkrića i povezuju konzumaciju alkohola upravo s demencijom, ali i s nizom drugih bolesti. Ako već uživate u alkoholu, birajte pića s manjim udjelom šećera, crno vino umjesto žestokih pića, te pijte ranije tijekom dana kako biste smanjili utjecaj alkohola na kvalitetu sna.

t